Hrvatska Ratna Mornarica - novosti

[duje]

24.07.2010.

NAKON VIJESTI DA SU SLOVENCI U RUSIJI NABAVILI SVOJ DRUGI BORBENI BROD − KORVETU ‘TRIGLAV’

I Crnogorci obnavljaju ratnu flotu, a našim topovnjačama ne rade ni motori ni topovi

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Posljednja dva desetljeća malo se ulaže u obnavljanje hrvatske ratne flote, dok su susjedi krenuli u veliku nabavku

Nakon što će Slovenci do kraja godine u svoju ratnu flotu uvrstiti prinovu - korvetu “Triglav”, nove brodove uskoro bi mogla nabaviti i mornarica Crne Gore (MCG).

Naši će južni susjedi prvo prodati dvije fregate, “Kotor” i “Pula”, a kupac je mornarica Bangladeša, kao i za četiri raketne topovnjače tipa 401.

Iz Lore u Bangladeš

Posao bi se odradio preko Turske, gdje bi se brodovi, prije Bangladeša, remontirali. U zamjenu za te brodove, Crnogorci bi dobili generalni remont i rekonstrukciju školskog jedrenjaka “Jadran” u Turskoj.

Ne samo to, na vezu u luci Bar našla bi se i dva nova patrolna broda tipa SNR-SAR 42 kakve gradi tursko brodogradilište “Istanbul Shipyard”. Brodovi su dugi 42 metra, široki 8,1. Ovi brzi patrolni čamci naoružani su jednim dvocijevnim topom kalibra 40 mm, a plove maksimalnom brzinom od 26 čvorova.

S punim tankovima goriva i uz brzinu od 12 čvorova, mogu preploviti čak 1800 milja, a u posebnom spremištu ispod palube na krmenom dijelu broda nose brzi tzv. RHIB čamac za spasilačke i ostale intervencije na moru. Ukratko, idealna plovila za Jadran.

Valja napomenuti da su se spomenuti brodovi, koje Podgorica prodaje, u vremenu JRM-a vodili na flotnoj listi ratne luke Lora. Prema načelu sukcesije, brodovi pripadaju Hrvatskoj, čija diplomacije nikad nije ozbiljnije potegnula pitanje njihova povratka u matičnu luku.

Vojni analitičar Igor Tabak smatra da su brodovi JRM-a godinama tabu tema za hrvatsku političku elitu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Vukovar - jedna od dvije ‘finske’ fregate

− Neki smatraju da bi otvaranje tog pitanja poremetilo odnose sa susjedima. S druge strane, kad Crnogorci okončaju svoju nabavu, zajedno sa Slovencima imat će nove brodove i to je bitno različito od onoga što ima HRM. Nema govora o ugrozi, ali brodovi susjeda imat će veću operativnu sposobnost. Dvije finske topovnjače koje su nabavljene za HRM možda imaju veću vatrenu moć, ali to su četvrt stoljeća stara plovila bez dugoročne perspektive. Veća vatrena moć nije presudna u misijama na Jadranu − stava je ugledni analitičar.

HRM trenutačno odlikuju brodovi prosječne starosti preko 30 godina, protubrodske rakete RBS-15 u upitnom su tehničkom stanju s obzirom na 20-godišnju starost bez obavljenog remonta, neispravne raketne topovnjače ”Krešimir” i ”Zvonimir” godinama čekaju na remont, a uz to, Hrvatska je jedina podmorničarska država koja se odrekla podmornica. Usamljena je svijetla točka HRM-a vrhunski kadar.

− Tehničko stanje HRM-a moglo bi se opisati kao stanje duboke kome. Dok naši susjedi pojačavaju prisutnost na Jadranu, hrvatska politika stalno odgađa obnovu ratne flote, a jedini imamo brodogradilišta i tradiciju ratne brodogradnje. Golemo morsko prostranstvo pokušava nadzirati mornarica koja je desetljećima iza brodova današnjice − zaključuje Tabak.

HRM/Obalna straža

•• finske raketne topovnjače ”Vukovar” i ”Dubrovnik”, stare 25 godina
•• raketne topovnjače ”Petar Krešimir IV.” i ”Dmitar Zvonimir”, stare 20 godina, motori i sustavi za upravljanje vatrom neispravni, izgrađene u Kraljevici
•• raketna topovnjača ”Šibenik”, stara 33 godine, izgrađena u Kraljevici
•• spasilački brod ”Faust Vrančić”, nekad najopremljeniji brod na Mediteranu za spašavanje podmorničara, danas tehnološki zapušten, izgrađen 1976. u Beogradu
•• školski brod ”Andrija Mohorovičić”, izgrađen 1971. godine u Poljskoj
•• četiri ophodna broda: ”Novigrad”, ”Šolta”, ”Cavtat”, ”Hrvatska Kostajnica”, izgrađeni početkom 80-ih godina u Kraljevici
•• desantni minopolagači ”Krka” i ”Cetina”, prvi izgrađen 1993., drugi 1994. u Splitu

Mornarica Crne Gore

•• raketne fregate RF-33, RF-34, najveći brodovi istočnog Jadrana
•• patrolni brod P-34
•• pučinski remorker PR-41
•• školski jedrenjak ”Jadran”

Slovenska mornarica

•• izraelski patrolni brod ”Anakaran”
•• nova korveta ”Triglav”

Autor: Denis Krnić
Izvor: Slobodna Dalmacija

Interesantno je pročitati i komentare!
(http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/110597/Default.aspx)

[dzumba]

Прочитао сам текст и све коментаре. Новинар је мало побркао лончиће и пореди неупоредиво. Но, стање ( у ХРМ) је такво какво је у већина оружаних снага свих држава насталих из Југославије, посебно у тзв. техничким и технолошки напреднијим видовима. Суштина је да нема пара, а осим тога, они који владају светом и не желе да да ико од савезника буде самодовољан. Мора бити завистан од њих.

Примећујем да се доста коментатора окомило не тезу новинара о "врхунском кадру" у морнарици.

[Patriot]

Što smo Bogu skrivili da nas se uvrštenjem očajnog članka novinara (poput Žabeca jednako poludebilnog, isprika na bezobraznosti) koji se u mornaricu razumije kao Mara u krivi q.? Autor uspoređuje - kako veli uvaženi Džumba - neusporedivo, izvlači priče iz konteksta, mješa kruške i jabuke, filozofira i fantazira kako nije radio Lazanski u svoiim najboljim danima.

"... kad Crnogorci okončaju svoju nabavu, zajedno sa Slovencima imat će nove brodove i to je bitno različito od onoga što ima HRM. Nema govora o ugrozi, ali brodovi susjeda imat će veću operativnu sposobnost. Dvije finske topovnjače koje su nabavljene za HRM možda imaju veću vatrenu moć, ali to su četvrt stoljeća stara plovila bez dugoročne perspektive. Veća vatrena moć nije presudna u misijama na Jadranu − stava je ugledni analitičar."

Kad pročitam sintagmu "ugledni analitičar" - pa još k tome i "vojni" - inače odlične stolice dodje mi da se usxxxx. Naši vojni analitičari u mnogočemu nemaju pojma, na ovom Forumu ima desetke članova koji su informiraniji, mudriji i pametniji od njih svih zajedno. Zato ovakve gluposti ostavimo odavno žutom dnevnom tisku. Slobodna si u nekim ranijim danima ovakvu glupost od članka ne bi dozvolila, sad kad su vlasnici ti koji jesu, sve je dozvoljeno, a članak poput ovog je samo potvrda toga.

Istina, stanej u HRMu nije bajno, takvo je kakvo je, no HRM je uvijek bio na začelju prioriteta, a buzdovani koji kreiraju dugoročnu politiku - od kojih je jedan i šarlatan Mesić - najviše su krivi što umjesto (naizgled) relativno neučinkovite mornarice nemamo učinkovitu Obalnu stražu.

U svakom slučaju, članak - a posebno jadan li je autor - koji nameće mišljenje da je bolje, vrijednije i vjerodostojnije ono što će (prije ili kasnije) CG i Slovenija imati u svojoj ratnoj floti, daje nam dostatan razlog i povod da ovaj članak i ovo promišljanje zaobiđemo.

Naravno, sad bi - ma koliko članak i autor bili bezveznjaci - MORH ipak trebao nešto odgovoriti. No, sigurno su na ljetovanju ...

[duje]

Ove slike sam skinuo sa foruma "Pomorstvo". Interesantne su mi radi toga, jer su snimljene u bivšem RZ, a vidi se i dio Šibenika. (2007godine)

[duje]

Sa foruma "Pomorstvo"

[duje]

Sa foruma "Pomorstvo"

[FF]

Vukovar - jedna od dvije ‘finske’ fregate

 

[brodarski]

Jedna od prvih fotografija.

[Patriot]

Vukovar - jedna od dvije ‘finske’ fregate

 

Dobro da nije - ovako snimljen s ekstremniješirokokutnim - ispao još i razarač, npr. poput nekog iz klase USS Arleigh Burke (pred kojim - doduše u pozadini - vrijedno bdije patrolni brod HRMa Cavtat)

[brodarski]

Friška Krka, voda ladna

[leut]

Subota, 31. Srpanj 2010.

Posjet admirala Fitzgeralda HRM-u

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Zapovjednik Pomorskih snaga SAD-a za Europu i Afriku i zapovjednik Združenog NATO zapovjedništva Napulj admiral Mark Fitzgerald posjetio je Hrvatsku ratnu mornaricu u vremenu od 29. do 31. srpnja 2010. godine.

Za vrijeme posjeta susreo se s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske generalom zbora Josipom Lucićem i zapovjednikom HRM-a kontraadmiralom Antom Urlićem. Navedeni posjet bio je posljednja prigoda za susret s admiralom Fitzgeraldom prije njegovog odlaska s dužnosti u listopadu ove godine. General Lucić i kontraadmiral Urlić zahvalili su admiralu Fitzgeraldu na potpori koju je dao ulasku Republike Hrvatske u NATO. Za vrijeme dok je admiral Fitzgerald obnašao svoju dužnost u NATO-u, Hrvatska je primljena u NATO te je bila domačin vježbi „Noble Midas 07“ i sastanku zapovjednika mornarica „MARCOMET 10“.

U pratnji admirala Fitzgeralda bio je i septet band američkih mornaričkih snaga za Europu, koji je održao koncert na splitskoj rivi u petak 30. srpnja 2010. godine.

Izvor: MORH web

[brodarski]

Cetina jutros otvorena za posjetitelje. Hrvatska može biti ponosna na mladi naraštaj mornara, dočasnika i časnika koji su spremno dočekali građane Šibenika i pokazali im brod na kojem žive i rade.

[brodarski]

Cetina jučer netom nakon dolaska.

[leut]

Lipe slike brodarski, zgodni detalji...a sada i jedna malo starija vijest. Da li netko pozna ovog gospodina?

Posjet Milana Vege HRM-u

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U srijedu 28. srpnja 2010. godine u prijateljskom posjetu Hrvatskoj ratnoj mornarici boravio je prof. dr. Milan N Vego, stalni predavač na Pomorskoj ratnoj školi Sjedinjenih Američkih država u Newportu (US Naval War College – Newport).

Naime, profesor Vego radi kao predavač združenih pomorskih operacija na ratnoj školi od 1991. godine, te je izdao sedam knjiga na temu pomorskih operacija od kojih je posljednja „Operativno ratovanje na moru: Teorija i praksa“. Profesor Vego je publicirao preko 300 članaka u raznim stručnim časopisima, te je često citiran od strane polaznika vojnih škola svih razina diljem svijeta. Profesor Vego je diplomirao na Mornaričkoj akademiji u Splitu 1961. godine, magistrirao modernu povijest na Sveučilištu u Beogradu, dok je doktorirao Europsku povijest na Univerzitetu George Washington u SAD-u.

Dobrodošlicu u ratnu luku Lora, u kojoj je službovao do 1973. godine poželio mu je zapovjednik Hrvatske ratne mornarice kontraadmiral Ante Urlić, nakon čega je profesoru Vegi prezentirana Hrvatska ratna mornarica. Za vrijeme prijema, profesor Vega se susreo s pripadnicima HRM-a kojima je predavao na ratnim školama u SAD-u i u Njemačkoj.

Izvor: OSRH web

[brodarski]

E, sad Leute taj gospodin je bio drug starešina JRM koliko me sjećanje služi. Objavio je nekoliko članaka u ondašnjoj literaturi i otplovio negdje sedamdesetih u bili svit.