http://www.vijesti.me/vijesti/posada-brizno-vida-jadran-clanak-197361Generalni remont
Posada brižno vida „Jadran“
U toku ugradnja nove propelerske osovine, što označava početak faze „ponovnog sklapanja“
Najljepši, najvredniji i najfotogeničniji brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ već skoro osam mjeseci van je vidokruga javnosti.
Brod je još 16. septembra prošle godine napustio svoj stalni vez u matičnoj luci Tivat, od kada stari jedrenjak boravi u Jadranskom brodogradilištu Bijela (JBB) gdje je u toku generalni remont.
Ogroman posao koji podrazumijeva da se brod rastavi bukvalno do golog korita, sve što je problematično popravi i zamijeni, a onda nanovo jedrenjak „sklopi“, ušao je konačno u drugu, manje izazovnu fazu. „Jadran“ je od petka na doku JBB, gdje je u toku ugradnja nove propelerske osovine i statvene cijevi, što označava početak faze „ponovnog sklapanja“ broda.
Dan prije nego što je dokovan, „Jadran“ je posjetio reporter „Vijesti“, a ljubazni domaćini bili su mu komandant jedrenjaka, poručnik bojnog broda Goran Pajović i komandant MVCG, kapetan bojnog broda Darko Vuković.
Iako „očerupan“, sa demontiranim najvećim dijelom palubne opreme, bez cijelog krmenog jarbola, te nastavaka i križeva prednje dvije katarke, visoko ležeći u moru zbog izvađenih 125 tona stalnog balasta, „Jadran“ i dalje plijeni ljepotom svojih raskošnih, gotovo baroknih linija.
Bijeli brod posebno odudara od sumornog, gotovo apokaliptičnog okruženja, krcatog grita i svakavih otpadaka od starog željeza na tzv. „zaraznom“, kako radnici JBB nazivaju najneugledniji kutak brodogradilišta - sjeveroistočni gat gdje je „Jadran“ vezan već mjesecima.
Bijeli brod na “zaraznom”
„Pokojni Arsenal ovako loše nije izgledao ni u najgorim vremenima, čak ni dok su ga rušili“, pritajeno gunđaju članovi posade „Jadrana“, sa sjetom se prisjećajući tivatskog vojnog brodogradilišta gdje je „Jadran“ do sada imao svih svojih pet tzv. generalnih remonta.
Vrijedne ruke tivatskih meštara do prije sedam godina isključivo su održavale reprezentativni brod - ploveći spomenik tehničke i pomorske baštine svih naroda bivše Jugoslavije, čije je zastave „Jadran“ nosio i u kraljevsko i u socijalističko vrijeme. Iako u djelomičnoj zavjetrini, zaklonjeni bokom velikog havarisanog teretnjaka „Quant Cement II“ koji im je vezan u susjedstvu, ljudi sa „Jadrana“ i te kako osjećaju ledeni fijuk, za april neuobičajeno hladne bure, koja dodatno otežava njihov svakodnevni život i rad na brodu.
Upravo su članovi posade jedrenjaka nekrunisani heroji cijele ove operacije - 32 čovjeka pod komandom pbb Pajovića, već mjesecima predano radi na svom brodu, preuzevši na svoja pleća ogroman dio posla.
„Posada zaista odlično obavlja posao i daje ogroman doprinos uspješnom obavljanju generalnog remonta. Uz njih, angažovani su i neki pripadnici Čete za podršku MCG, kao i dio drugih kadrova Mornarice. Činimo sve da se remont obavi što kvalitetnije i da ovim ljudima u granicama mogućeg, olakšamo rad i boravak na brodu“, kaže prvi čovjek MCG, kbb Darko Vuković koji je i sam nekada bio komandant jedrenjaka „Jadran“ pa je i dodatno emotivno vezan za stari jedrenjak.
Spisak onog što je do sada završeno je dug i za izgovoriti, a kamoli izvršiti te radove. Sve u svemu - brod je pripremljen za početak ugradnje novih agregata i opreme, kao i remontovanih djelova. Posebno impresionira to što je trup 85 godina starog jerenjaka u izvanredno dobrom stanu pa je na oplati bilo potrebno promijeniti samo par manjih dotrajalih limova i tek 13 od ukupno nekoliko hiljada zakovica koje „Jadranovo“ korito drže na okupu.
Novo srce stiže iz SAD
Prvi put u svojoj istoriji „Jadran“ će dobiti „američko srce“ - za koji dan u strojarnicu će se useliti novi, moderni glavni pogonski motor „caterpillar“ od 650 konja, a koji će zamijeniti staru, dobru, neuništivu „Burmeister Alphu“ koja je u potpalublju “Jadrana” vrijedno radila još od davne 1967.
Stari motor, svojevremeno po licenci izrađen u slovenačkom „Litostroju“, izvađen je, ali neće ići na otpad. MCG ga je spremila u skladište u Lepetanima odakle će stari „Jadranov“ stroj uskoro otići u muzej. Pripremu strojarnice, ugradnju reduktora koga brod do sada nije imao i novog četvorokrilnog propelera, minuciozno je pripremio još jedan mornarički veteran- dipl. ing. brodogradnje, MT potpukovnik u penziji Zdravko Cetina, prava legenda koja „Jadran“ i sve druge nekadašnje brodove JRM poznaje u dušu.
On stoji i iza novog proračuna rasporeda težina jer moderna oprema koja se ugrađuje znatno je lakša od stare, pa to treba adekvatno kompenzovati dodatnim balastom da bi „Jadran“ i dalje sa nenarušenim stabilitetom, plovio morima.
Umjesto dosadašnja dva, „Jadran“ će dobiti tri nova pomoćna motora - dizel agregata, takođe „Caterpillarova“, dva snage po 100, i jedan snage 70 kilovata. Dovoljno da proizvede struje i za pogon novog klimatizacionog sistema - neviđenog luksuza na „Jadranu“, koji će ubuduće hladiti i grijati unutrašnjost klasičnog starog broda koji izgleda kao i jedrenjaci sa kraja 19. vijeka.
„Biće ugrađena potpuno nova kuhinja, novi desalinizator koji će na dan moći od morske da napravi 10,5 tona pitke vode, potpuno nove instalacije morske i slatke vode, glavna razvodna ploča električne energije, novi sanitarni čvorovi, kao i nova moderna kontrolna soba strojarnice , koja će obezbjediti, osim komfornijih uslova posada, i mogućnost praktične obuke učenicima i studentima brodomašinske struke”, nabraja komandant “Jadrana” dok obilazimo brod. Novi enterijer dobiće i mornarski prostori 1 i 2 - glavne smještajne prostorije na brodu, ugradiće se razne nove pumpne, instalacija vode, struje i komprimovanog zraka, a na jarbolima će zasijati novi drveni nastavci i križevi za jedra.
“Novi drveni elementi snasti od smrekovine već su izrađeni po narudžbi u Hrvatskoj i uskoro će ih proizvođač iz Rijeke isporučiti u Bijelu. Mijenja se i 43 komada tikovih trenica i oko 300 metara dužnih gumenog brtvila na glavnoj palubi”, ističe Pajović.
Kako civile natjerati na vojne norme
Vuković, Pajović i članovi posebnog Nadzornog odbora, imali su proteklih mjeseci pune ruke posla da kod menadžmenta i radnika JBB, postignu odnos prema remontu “Jadrana” adekvatan znatno strožijim, vojnim normama kvaliteta, a na koje Bijela, kao civilno brodogradilište, nije navikla.
“Malo im je bio problem da shvate da ovo nije običan, već vojni i državni brod. Trebalo je tome prilagoditi i kvalitet i cijenu usluga JBB, ali generalno smo u tome zajedno uspjeli i stvari idu u pozitivnom smjeru”, ističe kbb Vuković dodajući da je za MCG prioritet kvalitet, a ne dinamika radova na “Jadranu”.
Posebnu ulogu u tome odigrao je Nadzorni odbor koji čine pukovnik Ljubomir Bojović iz Ministarstva odbrane, potpukovnik Sead Cvrk i kapetan korvete Predrag Supić iz Komande MCG, potpukovnik u penziji Zdravko Cetina i članovi posade Đorđe Nedeljkov i Lav Antonić. Sve budno prate i kbb Vuković i njegov zamjenik, kapetan fregate Vesko Tomanović, a cilj je da se remont broda vrijedan oko 1,7 miliona eura, završi do kraja jula, kada bi “Jadran” u punom sjaju, opet trebalo da izađe na more.
Posada radi od jutra do mraka
Posada “Jadrana” radi od jutra do mraka. Prema riječima Vukovića, imaju obezbijeđen jedan topli obrok u menzi JBB, a plaćen im je prekovremeni rad.
“Trudimo se da ljudima obezbijedimo prihvatljive uslove za rad i život. Iznajmili smo kontejner koji je smještan na gatu pored broda i gdje posada ima sanitarni čvor, tuš kabinu, malu spavaonu i kancelariju, a tu je i hemijski WC. Nabavljena je i adekvatna HTZ oprema jer se obavljaju poslovi koji mogu biti štetni po zdravlje ljudi”, kaže kbb Vuković dodajući da je svjestan teških uslova za pomorce sa “Jadrana”, ali i toga da su oni vojska koja mora izvršiti zadatak.
Dok ih bije hladan vjetar, podoficiri i oficiri sa “Jadrana”, mnogo se više griju ljubavlju prema svom brodu nego malim grijalicama i teškim jaknama. Najveći dio posla na raspemi broda obavili su upravo oni, a nije im teško ni da ovijaju nekoliko desetina kilometara čeličnih sajli, farbaju tankove, skidaju azbestnu izolaciju, čiste instalacije, farbaju unutrašnjost broda, remontuju palubnu opremu…
“Ogroman posao bila je demontaža sa dna trupa broda i vađenje na obalu ukupno 125 tona čvrstog balasta u gajandrama težine od 25 do 60 kilograma, te priprema za bojadisanje i farbanje balasta. Radilo se 42 dana u “ljudskom lancu” koji je činilo 15-ak ljudi, a isto tako ćemo, po sistemu ruka ruci, i vratiti balast u brod”, kaže Pajović.
“Radom posade ušteđena su velika sredstva, otprilike oko 200 hiljada eura”, zadovoljan je kbb Darko Vuković.
S.L.
