PALUBA
March 28, 2024, 01:17:40 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Donirajte Palubu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 21   Go Down
  Print  
Author Topic: Sukobi u Mjanmaru  (Read 36447 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« on: August 29, 2009, 12:17:28 pm »

Sukobi u Mjanmaru


28.08.2009.

Novi sukobi izbili su između režimskih snaga Mjanmara i jedne etničke grupe u udaljenoj oblasti Šan na severoistoku zemlje, zbog čega je više desetina hiljada ljudi prebeglo u susednu Narodnu Republiku Kinu, saopštili su danas državni mediji u Pekingu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 
NR Kina je uputila poziv Mjanmaru da održi stabilnost u toj pograničnoj oblasti i da obezbedni sigurnost i legalna prava kineskih državljana koji žive u tom delu susedne države, navodi se u saopštenju postavljenom na Internet stranici Ministarstva spoljnih poslova NR Kine, preneo je Rojters.

Sukobi su izbili posle razmeštanja snaga vojne hunte koja vlada u Mjanmaru u oblasti Šan u kojoj ima mnogo etničkih Kineza koji već više od decenije tu žive i razvijaju posao, najčešće prekograničnu trgovinu.
Najžešći sukobi su vođeni u četvrtak u Kokangu zbog čega je veliki broj lokalnih stanovnika potražio sigurnost na kineskoj teritoriji.

Prema podacima Visokog komesarijata UN za izbeglice između 10.000 i 30.000 civila je napustilo svoje domove i imovinu bežeći pred nasiljem. Prema izjavi jednog od izbeglica iz Kokanga, najmanje 10 civila je ubijeno u sukobima, dok su radnje i druga imovina kineskih državljana u tom gradu opljačkani.

Aung Zav, izdavač magazina "Iravadai", čije je sedište u Tajlandu, ocenio je da su sukobi odavno očekivani i da tenzije nisu porasle samo između režimskih snaga i etničkih lokalnih grupa, već i između Mjanmara i NR Kine koja je pojačala mere bezbednosti duž zajedničke granice.

Neki analitičari smatraju da mjanmarska vojna hunta želi da preuzme kontrolu u toj oblasti od lokalnih vlasti, što neće biti lak posao, naveo je Rojters.

Po jednom mišljenju, time režim želi da pred izbore, koji će biti održani 2.010 posle pauze od 20 godina, prisili etničke grupe da se pridruže graničarima pod kontrolom vojske. Drugi misle da vlasti jedino žele da razoružaju te grupe i stave ih pod kontrolu.

Izvor: Tanjug


* mjanmarAFP-x.jpg (20.13 KB, 470x303 - viewed 153 times.)
« Last Edit: October 23, 2012, 01:43:17 pm by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1 on: August 30, 2009, 02:58:55 pm »

Smirena situacija u Mjanmaru


30.08.2009

Sukobi trupa Mjanmara i pobunjenika kineske nacionalne manjine smirili su se, pošto je prethodno zbog tog konflikta u Kinu prebeglo više hiljada izbeglica.

Najmanje jedna osoba je poginula, a više desetina je ranjeno kada je u Kinu bačena bomba iz Mjanmara, piše list Čajna dejli. Agencija Sinhua navodi da se Mjanmar izvinio zbog kineskih žrtava u sukobu, zahvalio kineskoj vladi zbog prijateljskog odnosa prema državljanima Mjanmara i obećao da će zaštiti bezbednost i prava građana kineske nacionalnosti u Mjanmaru.

Portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova u petak je rekla da se Peking nada da će Mjanmar prikladno rešiti unutrašnje probleme i očuvati stabilnost regiona, prenosi Sinhua.

Agencija AP ocenjuje da je Kina zabrinuta zbog tih sukoba budući da bi mogli da ugroze stabilnost uoči proslave 60. godišnjice uspostavljanja Narodne Republike Kine 1. oktobra.

AP navodi i da su sukobi ugrozili ranije bliske odnose Kine i vojne hunte u Mjanmaru koja pokušava da pokori nekoliko naoružanih nacionalnih grupa u pograničnim oblastma da bi osigurala da izbori sledeće godine, prvi put nakon dve decenija, prođu glatko.

Visoki komesar UN za izbeglice rekao je da je avgusta do 30.000 ljudi prešlo u Kinu sa severa Mjanmara i da im kineske vlasti obezbeđuju humanitarnu pomoć.

AP prenosi da je izvor iz bolnice rekao da je posle jučerašnje eksplozije bombe, u bolnicu u okrugu Čengkang primljeno najmanje 25 ranjenih Kineza iz Mjanmara.

Prema navodima Sinhue, izbeglice se vraćaju iz Kine pošto se situacija smirila.

Zvaničnik Kancelarije za javnu bezbednost u kineskom okrugu Čengkang, koja nadzire pograniču oblast, rekao je danas da od juče nema borbi, navodi AP dodajući da je nekoliko pobunjenika reklo da su predali oružje kineskim zvaničnicima.

Većina izbeglica pripada kineskoj etničkoj grupi Kokang. AP prenosi reči da urednik časopisa burmanske imigracije Iravadi smatra da Kina u ovom sukobu igra dvostruku ulogu: s jedne strane podržava etnicku grupu Kokang, a s druge strane mjanmarsku huntu.

Izvor: Beta
« Last Edit: October 23, 2012, 01:44:23 pm by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: August 31, 2009, 11:11:34 am »

Državna televizija o sukobima


31.08.2009

Državna televizija Mjanmara javila je da je u poslednja tri dana u sukobima poginulo 26 pripadnika snaga bezbednosti i osam pobunjenika kineske manjine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kamp za mjanmarske izbeglice na jugu Kine (Beta)

To je prvi put da državna televizija javlja o sukobima između vojske Mjanmara i pobunjeničke grupe Kokang na severo-istoku zemlje. Prema podacima Visokog komesarijata za izbeglice, ti sukobi su naterali oko 30.000 ljudi da izbegnu u Kinu.

Televizija je izvestila da je 15 vojnika poginulo u sukobima u Kokangu, regionu države Ssan gde je većinsko kinesko stanovništvo, dok je 13 policajaca i 34 vojnika ranjeno.

Navodi se da su ti sukobi u kojima je stradalo i osam pobunjenika, sada okončani i da je vojska od pobunjenika zaplenila 640 komada oružja.

Pozivajući se na izvor blizak vlastima pogranične provincije Junan, kineska agencija Sinhua je javila da su izbeglice već polako počele da se vraćaju u svoje domove u Mjanmaru gde je stanje uglavnom mirno.

Portparolka kineskog ministarstva spoljnih poslova u petak je rekla da se Peking nada da će Mjanmar prikladno rešiti unutrašnje probleme i očuvati stabilnost regiona.

Agencija Sinhua navodi da se Mjanmar izvinio zbog kineskih žrtava u sukobu, zahvalio kineskoj vladi zbog prijateljskog odnosa prema državljanima Mjanmara i obećao da će zaštiti bezbednost i prava građana kineske nacionalnosti u Mjanmaru.

Analitičari smatraju da su sukobi ugrozili ranije bliske odnose Kine i vojne hunte u Mjanmaru koja pokušava da pokori nekoliko naoružanih nacionalnih grupa u pograničnim oblastma da bi osigurala da izbori sledeće godine, prvi put nakon dve decenija, prođu glatko.

Izvor: Beta


* 348524224a9b8e3e936a5670518650_extreme.jpg (24.72 KB, 368x246 - viewed 307 times.)
« Last Edit: October 23, 2012, 01:45:02 pm by dreadnought » Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #3 on: June 16, 2011, 11:26:40 pm »

Počela je ofanziva vladinih snaga na pobunjenike u severnom delu zemlje, blizu kineske provincije Junan. Sukob je počeo pre osam dana (9. Juna), kada je laki pešadijski bataljon Vojske Mijanmara napao položaje Kačinskih separatista. Sukobi se trenutno odvijaju oko sela Sang Gang, i do sada je poginulo oko 16 pripadnika Vojske Mijanmara i 5 pobunjenika, a oko 2000 stanovnika je izbeglo iz svojih domova, od kojih su neki već stigli u Kinu.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4 on: October 23, 2012, 01:41:53 pm »

Neredi u Mjanmaru


23.10.2012

Troje ljudi je poginulo, a stotine kuća je spaljeno u sukobima između muslimana i budista na zapadu Mjanmara.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U sukobima između muslimana i budista na zapadu Mjanmara troje ljudi je poginulo a stotine kuća je spaljeno, saopštile su vlasti u toj zemlji.

Povod za sukobe je navodno silovanje i ubistvo jedne budistkinje od strane tri muslimanska muškarca u maju ove godine. Glavni tužilac u pokrajini Rakain, Hla Tein, saopštio je da je nasilje izbilo u nedelju u dve opštine severno od pokrajinske prestonice Sitve.

Tein je dodao da su vlasti u ponedeljak uvele policijski čas u ovim opštinama.

Izvor: RTS


* Mjanmar.jpg (62.99 KB, 527x328 - viewed 119 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #5 on: October 25, 2012, 11:45:23 am »

Petoro mrtvih u sukobima u Majnmaru


25.10.2012

U verskim sukobima u Mjamnaru najmanje pet ljudi je poginulo, a 80 povređeno. To je izazvalo novi egzodus muslimana u logore koja čuvaju vojska i policija.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Na stotine kuća je spaljeno u okršajima poslednjih dana između muslimana Rohingja i budista na zapadu Mjanmara u državi Rakin, gde je od juna ubijeno najmanje 95 ljudi, a na desetine hiljada raseljeno, saopštile su lokalne vlasti.

"Najmanje petoro ljudi je ubijeno, a oko 80 povređeno u poslednja četiri dana od kada su izbili sukobi u četiri mesta", rekao je predstavnik države Rakin Mjo Tant.

Nekoliko kuća je jutros zapaljeno u još jednom selu, rekao je on telefonom agenciji AFP. Prema njegovim rečima, vojska sada pomaže policiji da se spreče dalji okršaji i paljevine.

Napetosti su velike, a na nekoliko mesta ključa u državi na granici sa Bangladešom, pa je uveden policijski čas, a desetine hiljada muslimana Rohingja su potražili spas u kampovima koje su organizovale vlasti.

Nekoliko stotina Rohingja je stiglo ove nedelje brodovima u glavni grad države Sitvu da bi potražilo sklonište pred sukobima.

Agencija za izbeglice UN je procenila da je više od 1.000 raseljenih ljudi došlo u Sitve proteklih dana, a da je još više na putu. Procenjuje se da je oko 75.000 ljudi raseljeno u Rakini, uglavnom Rohingja.

U Mjanmaru je u poslednje vreme bilo nekoliko protesta budista protiv manjine Rohingja, koji nemaju svoju državu i žive na granici Mjanmara i Bangladeša. UN smatraju ovu grupu jednom od najprogonjenijih manjina na planeti, jer nisu dobrodošli ni u jednoj zemlji.

Vlada Mjanmara Rohingje smatra za strance, dok ih mnogi stanovnici doživljavaju kao ilegane imigrante iz Bangladeša i neprijateljski se odnose prema njima.

Procenjuje se da u Mjanmaru živi oko 800.000 Rohingja, dok ih u Bangladešu ima oko 300.000, ali iako je to muslimanska zemlja oni nisu dobrodošli ni tamo.

U glavnom gradu Rakina, Sitveu, na hiljade Rohingja živi u getu iza bodljikave žice i pod oružanom stražom, a segregacija između dveju zajednica se intenzivirala nakon junskih sukoba.

Ovo krvoproliće je bacilo senku na ostvarene reforme novih civilnih vlasti Mjanmara. Vlada je odbacila optužbe da su snage reda prekoracile ovlašćenja u Rakinu, nakon što su Ujedinjene nacije izrazile strahovanje zbog progona muslimana.

Predsednik Mjanmara Tein Sein priznao je nedavno da zemlja nema drugi izbor nego da prihvati međunarodnu pomoć za Rohingje ili će se naći pred osudom inostranstva.

Seinovo prihvatanje strane pomoći je predsednikov odgovor na seriju protesta većinskih budista u Mjanmaru protiv napora svetskih islamskih tela da se pomogne muslimanima pogođenim verskim nasiljem.

On je upozorio da bi neredi na zapadu mogi da ugroze proces započetih političkih i privrednih reformi u toj zaostaloj zemlji bogatoj sirovinama, koja je bila skoro pola veka pod vlašću vojne hunte.

Izvor: Tanjug


* mijanmar.jpg (64.03 KB, 640x427 - viewed 99 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #6 on: October 26, 2012, 10:30:52 am »

U Mjanmaru 56 osoba ubijeno u verskim sukobima


25.10.2012.

U novom talasu verskih sukoba u zapadnom Mjanmaru najmanje 56 ljudi je poginulo, a gotovo 2.000 kuća je uništeno u najnovijem talasu etničkih i verskih sukoba.

Mnoge kuće su spaljene u okršajima poslednjih dana između muslimana Rohingja i budista na zapadu Mjanmara u državi Rakin, gde je od juna ubijeno najmanje 95 ljudi, a na desetine hiljada raseljeno, saopštile su lokalne vlasti, prenose agencije.

To je izazvalo novi egzodus muslimana u logore koja čuva policija i vojska, saopštili su danas zvaničnici koji strahuju da bi krvavi bilans mogao još porasti.

- Najmanje 56 ljudi, Rahingja i budista, ubijeno je u poslednja četiri dana od kada su izbili sukobi u četiri mesta - rekao je vladin zvaničnik.

Prema njegovim rečima, vojska sada pomaže policiji da se spreče dalji okršaji i paljevine.

Napetosti su velike, a na nekoliko mesta ključa u državi na granici sa Bangladešom, pa je uveden policijski čas, a desetine hiljada muslimana Rohingja su potražili spas u kampovima koje su organizovale vlasti.

Reforme koje je Mjanmar počeo da sprovodi biće ugrožene ako se nastave verski sukobi na zapadu zemlje, upozoravaju UN.

Portparol generalnog sekretara svetske organizacije Ban Ki Muna istakao je da "napadi, pretnje i ekstremistička retorika moraju da se obustave", javila je Agencija Frans pres.

U suprotnom, "društveni red mogao bi nepopravljivo da se naruši, a reforme koje sprovodi vlada verovatno bi bile ugrožene", upozorio je on.

Najnovije krvoproliće bacilo je senku na ostvarene reforme novih civilnih vlasti Mjanmara, kojim je skoro pola veka upravljala vojna hunta.

Izvor: Tanjug
« Last Edit: October 26, 2012, 10:48:08 am by dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #7 on: September 10, 2017, 12:53:15 pm »



Pobunjenici proglasili jednomesečno primirje, Rohindže masovno beže iz Mjanmara


Pobunjenici muslimanske manjine Rohindža u državi Rakin u Mjanmaru proglasili su danas jednostrani jednomesečni prekid vatre. Oni su od kraja avgusta krenuli u napade na policijske stanice u toj državi što je izazvalo uzvratnu kampanju represije mjanmarskih snaga i egzodus od oko 300.000 pripadnika te muslimanske manjine.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

"Vojska spasa Rohindža iz Arakana (ARSA) proglašava privremeni prekid vojnih ofanzivnih operacija", navela je ta pobunjenička grupa u saopštenju preko Tvitera.

ARSA, poznatija lokalno pod imenom Harakah al Jakin (Pokret vere, na arapskom), dodala je da time želi da omogući dostavljanje humanitarne pomoći.

Pobunjenici su od 25. avgusta koordinisali napade mačetama i noževima na više desetina majnmarskih graničnih stanica. Ta grupa je rekla da je uzela oružje da bi odbranila prava muslimanske Rohindža manjine. Decenijama ta manjina koja broji oko milion ljudi, podvrgnuta je diskriminaciji u Mjanmaru, većinski budističkoj zemlji.

Meštani iz sela na severu države Rakin su većinom pobegli pred uzvratnom operacijom mjamnarske vojske. Većina njih utočište je potražila u susednom Bangladešu gde su stigli peške ili čamcima posle višednevnog hoda po kišnom vremenu. Te dve zemlje imaju granicu dugu 278 kilometra, a četvrtinu te granice čini reka Naf.

Posle dugog puta po kiši i bez hrane, Rohindža izbeglice često su bolesne i jako slabe, navele su nevladine organizacije. Neki od njih imali su i rane od metaka. Na kraju put oni su nailazili na kampove već prepune bez uslova da ih prihvate. Ukupno se veruje da je uz 87.000 Rohindža koji su pobegli posle nasilja u oktobru, i onih koji su pobegli posle sadašnjih okršaja oko trećina Rohindža iz Mjanmara, gde se procenjuje da ih ima oko milion, sada nalazi u Bangladešu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Vlasti Mjanmara objavile su juče da će formirati kampove da prihvate raseljene Rohindže, posle novog poziva UN, koji je zatražio od Aung San Su Ći, koja ima vodeći položaj u zemlji sada, da se "mobiliše".

Oko 27.000 budista i hinduista takođe je pobeglo iz svojih sela i našlo utočište u manastirima i školama na jugu tog regiona.



Novo opasno žarište

Konflikt koji je izbio u Mjanmaru, bivšoj Burmi, i moguće etničko čišćenje koje budistički nacionalisti sprovode nad muslimanskom manjinom, preti da ceo svet okrene protiv nekadašnje ikone demokratskog pokreta i sadašnje premijerke Mjanmara Aung San Su Ći. Milioni ljudi su već na nogama.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Mjanmar, bivša Burma, dugo nije zaokupljao pažnju svetskih medija. Zemlja se izvukla iz višedecenijske vojne diktature, a nekadašnja politička zatočenica vojne hunte i dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći postala je premijerka zemlje.

Međutim, Mjanmar, kao i mnoge postkolonijalne države, uzdrmane su danas velikim međunacionalnim i međuverskim konfliktima koji korene vuku iz daleke prošlosti, piše portal "Sputnjik".

Sukob koji je 25. avgusta izbio u mjanmarskoj severozapadnoj provinciji Rahineu doveo je Mjanmar opet na svetske naslovnice. Alarmantne vesti o etničkom čišćenju muslimanskog naroda Rahinđa („Hjuman rajts voč“ objavio je da se na satelitskim snimcima regiona vide zapaljena sela) dovele su do protesta muslimana i aktivista za ljudska prava širom sveta i apela svetskih lidera da se nasilje zaustavi što pre.

Konflikt koji je izbio u Mjanmaru, bivšoj Burmi, i moguće etničko čišćenje koje budistički nacionalisti sprovode nad muslimanskom manjinom, preti da ceo svet okrene protiv nekadašnje ikone demokratskog pokreta i sadašnje premijerke Mjanmara Aung San Su Ći. Milioni ljudi su već na nogama.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Mjanmar, bivša Burma, dugo nije zaokupljao pažnju svetskih medija. Zemlja se izvukla iz višedecenijske vojne diktature, a nekadašnja politička zatočenica vojne hunte i dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći postala je premijerka zemlje.

Međutim, Mjanmar, kao i mnoge postkolonijalne države, uzdrmane su danas velikim međunacionalnim i međuverskim konfliktima koji korene vuku iz daleke prošlosti.

Sukob koji je 25. avgusta izbio u mjanmarskoj severozapadnoj provinciji Rahineu doveo je Mjanmar opet na svetske naslovnice. Alarmantne vesti o etničkom čišćenju muslimanskog naroda Rahinđa („Hjuman rajts voč“ objavio je da se na satelitskim snimcima regiona vide zapaljena sela) dovele su do protesta muslimana i aktivista za ljudska prava širom sveta i apela svetskih lidera da se nasilje zaustavi što pre.

Aktivisti za ljudska prava poput Malale Jusufzaija i južnoafričkog nadbiskupa Dezmonda Tutua apelovali su da mjanmarske vlasti prestanu sa progonom muslimana, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan nazvao je poslednje događaje u provinciji Rahineu genocidom nad muslimanima, a ruski predsednik Vladimir Putin, u zajedničkom rusko–egipatskom saopštenju posle samita lidera zemalja BRIKS-a, rekao je da se dve zemlje protive svakom nasilju.

Posle vesti da su stotine hiljada pripadnika naroda Rohinđa izbegle u susedni Bangladeš, svetski političari šalju oštre reakcije, a nisu izostale ni demonstracije širom sveta. Prema podacima UN, oko 123.000 izbeglica prešlo je mjanmarsku granicu sa susednim Bangladešom.

U Moskvi je ispred Ambasade Mjanmara protestovalo nekoliko stotina ljudi, dok se u čečenskoj prestonici Groznom okupilo više od milion građana. Demonstracije su održane i u Indoneziji, Maleziji, Turskoj, Australiji i drugim zemljama. Konflikt između muslimana i budista u provinciji Rahineu, koji je ponovo eskalirao 25. avgusta, kada su Rohinđa militanti napali policijske i vojne punktove širom provincije, vuče korene još iz 19. veka, a u postkolonijalnoj Burmi je intenziviran.

Pobuna Rohinđa naroda traje, praktično, od 1947. godine i od tada se tek povremeno smiruje. Nema decenije u 20. veku kada burmanska ili mjanmarska vojska nije morala da interveniše protiv Rohinđa militanata.

Dok je na indijskom potkontinentu trajala britanska dominacija, konflikata između budista i muslimana u Burmi nije bilo, a sukobi počinju stvaranjem nezavisnih država Indije, Pakistana i Burme. Premda su mnogi muslimani učestvovali u burmanskom političkom, kulturnom i ekonomskom životu, Rohinđe Burmu nikada nisu prepoznavali kao svoju državu. Za to su odgovorne i burmanske vlasti, koje su Rohinđe uvek smatrale uljezima.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Rohinđe imaju svojih specifičnosti u odnosu na druge muslimane u Burmi. Dok većina burmanskih muslimana govori bamar jezikom i živi u gradovima, gde se bave trgovinom, Rohinđe žive u ruralnim predelima uz granicu sa Bangladešom, bave se zemljoradnjom i govore bengalskim narečjem, deleći sa stanovnicima te zemlje zajedničku kulturu.

Zato i ne treba da čudi da su političke vođe Rohinđa naroda, u vreme sticanja nezavisnosti Indije, Pakistana i Burme želele da se priključe Istočnom Pakistanu, od koga će 1971. godine nastati Bangladeš. Međutim, tvorac Pakistana Muhamed Ali Džinah to je odbio i Rohinđe ostaju u sastavu Burme u kojoj nemaju nikakva prava. Burmanske vlasti nikada im nisu omogućile da dobiju državljanstvo (iako priznaju 135 raznih etničkih grupa), što im je onemogućavalo školovanje ili pravo na socijalno i zdravstveno osiguranje.

Takav stav vlasti prema Rohinđama leži u predrasudi da su pripadnici tog naroda potomci muslimanskih pridošlica i izgnanika, koje su u 19. veku britanske vlasti naselile u regionu kao jeftinu radnu snagu. Burmanski istoričari smatraju da je etnonim „Rohinđa“ nastao pedesetih godina prošlog veka kako bi do tada bezimenom muslimanskom entitetu dao ime prema državi u kojoj su naseljeni (Rahine), što bi im omogućilo da traže njenu teritoriju za sebe.


Mapa provincije Rahine u severozapadnom Mjanmaru. Rahinđa narod živi u velikoj većini u oblastima obeleženoj tamno braon bojom. Svetlo braon bojom obeležene su oblasti gde su Rahinđe u manjini
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Međutim, britanski autor Fransis Vejd u upravo objavljenoj knjizi „Neprijatelj u Mjanmaru: budističko nasilje i pravljenje muslimanskog ’drugog‘“ tvrdi da je britanski botaničar Fransis Bjukenen Hamilton na teritoriji današnje provincije Rahine naišao na muslimanski narod sličnog imena još 1799. godine.

Britanski novinar i stručnjak za Mjanmar Bertil Lintner ne slaže se sa Vejdom i smatra da je ime Rohinđa naroda plod povlačenja međudržavnih granica tokom perioda dekolonizacije. Sve što su burmanske i mjanmarske vlasti uradile prema Rohinđama od 1947. godine do danas samo je doprinelo da se situacija radikalizuje i da razne radikalne organizacije među Rohinđama steknu podršku.

Ovo danas samo je eskalacija sukoba koji, uz povremena pogoršanja traje od 2011. godine. Prvu eskalaciju sukob je doživeo 2012, a drugu 2016. godine, kada su zvaničnici UN optužili mjanmarsku vojsku za etničko čišćenje Rohinđa.

Ono što ceo svet najviše šokira je uporno ćutanje mjanmarske demokratske Vlade pod predsedništvom Aung San Su Ći. Njeno uporno odbijanje da se založi za popravljanje statusa Rohinđa i poslednje odbijanje humanitarne pomoći UN ne može da se opravda ni tvrdnjama da je mjanmarska vojska, koja je do skoro držala diktatorsku vlast u zemlji, otuđena od Vlade.

Vlada je takođe odbila sve optužbe za zloupotrebu sile. Februara 2017. godine UN su objavile izveštaj na osnovu obdukcionih nalaza u kojima se tvrdi da su vladine trupe najverovatnije činile zločine protiv čovečnosti. U jednom od retkih intervjua Aung San Su Ći je izjavila da je izraz „etničko čišćenje“ isuviše jak da bi opisao situaciju u Rahineu.

Takođe, Vlada Mjanmara ograničava pristup zvaničnicima UN u Rahine.

Burmanska mreža za ljudska para, čije je sedište u Londonu, objavila je izveštaj u kojem se kaže da se muslimani u celom Mjanmaru suočavaju sa progonom za koji se optužuju budistički sveštenici i ultranacionalističke grupe.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Što se provincije Rahine tiče, izveštaj naglašava rastuću segregaciju između budista i muslimana i ozbiljna ograničenja za putovanja za Rohinđe, što im onemogućava pristup školama i zdravstvenim ustanovama.

Položaj muslimana u Mjanmaru tako postaje najveći izazov za demokratsku Vladu Aung San Su Ći. U Rahineu još nema govora o radikalizaciji Rahinđa i njihovom okretanju ka organizacijama sličnim DEŠU-u u Siriji ili „Taliban“ u Avganistanu.

Ako se to desi, odgovornost bi mogla da snosi i Vlada Mjanmara.

izvor



* mjanmar.png (171.88 KB, 470x817 - viewed 86 times.)

* 1504792695264.jpg (274.67 KB, 1024x681 - viewed 89 times.)

* bodies of Rohingya Muslims bagged and dumped by Burma's military..png (417.06 KB, 800x480 - viewed 72 times.)

* muslim protest.jpeg (34.88 KB, 470x343 - viewed 73 times.)

* muslim protest_1.jpeg (29.16 KB, 470x261 - viewed 69 times.)

* 1504938147676.jpg (92.56 KB, 600x797 - viewed 70 times.)

* 1504933148957.jpg (241.89 KB, 1078x1387 - viewed 72 times.)
« Last Edit: July 17, 2019, 11:50:12 am by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #8 on: September 15, 2017, 12:00:43 am »

Tilerson pozvao na prekid progona Rohindža


Američki državni sekretar Reks Tilerson pozvao je danas mjanmarsku vojsku da prekine "progon" muslimanske manjine Rohindža, čiji pripadnici masovno beže iz Mjanmara.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

"Moramo podržati vođstvo Aung San Su Ći ali vojsci moramo jasno reći da je ovo neprihvatljivo. Ovaj progon mora prestati, ovo što mnogi nazivaju etničkim čišćenjem mora prestati", rekao je Tilerson na konferenciji za novinare sa svojim domaćinom, britanskim ministrom spoljnih poslova Borisom Džonsonom.

Šef američke diplomatije je ocenio da je ovo "ključni momenat" za "mladu nastajuću demokratiju" i izjavio da razume "kompleksnu situaciju u kojoj se nalazi Aung San Su Ći", dobitnica Nobelove nagrade za mir.

I Džonson je pozvao Su Ći da iskoristi "svoj moralni autoritet" za pomoć Rohindžama.

"Niko ne želi povratak vojne vlasti u Mjanmaru, niko ne želi povratak generala. Ali ključno je jasno reći da je ovo užasno i da će ti ljudi moći da se vrate u Mjanmar (...) i da će kršenje ljudskih prava i ubistva stotina ili čak hiljada prestati", rekao je Džonson.

Od kraja avgusta, više od 379.000 Rohindža je izbeglo u susedni Bangladeš, bežeći od kampanje koja je usledila posle nekoliko pobunjeničkih napada na vojne i policijske punktove u Mjanmaru.

izvor


* ashin wirathu.jpg (86.98 KB, 735x490 - viewed 71 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #9 on: September 19, 2017, 10:08:59 am »

"Žao nam je zbog patnje muslimana, moramo da proverimo šta se dešava"


Liderka Mjanmara Aung San Su Ći izjavila je danas da je Mjanmar "spreman" da organizuje povratak više od 410.000 Rohindža izbeglih u susedni Bangladeš o dodala da joj je "iskreno žao" civila koji su se "našli u u zamci krize".

- Spremni smo da započnemo proveru identiteta izbeglica u cilju njihovog povratka - rekla je u zgradi parlamenta u glavnom gradu Mjanmara, Najpjidou u najavljenom televizijskom obraćanju posle više od tri nedelje nereda na zapadu Mjanmara.

Međutim, ono što zapanjuje je izjava da se pod hitno treba proveriti zašto su ti ljudi otišli iz zemlje.

- Zabinuti smo činjenicom da su brojni muslimani otišli u Bangladeš. Moramo proveriti zašto se taj egzodus događa - rekla je ona.

Dok kriza i spoljni pritisak jačaju nacionalizam u Mjanmaru, odakle je više od 400.000 Rohindža izbeglo u Bangladeš a vojska sprovodi veliku kaznenu operaciju u državi Rakin, UN govore o "etničkom čišćenju".

Govor dobitnice Nobelove nagrade za mir se očekivao s nestrpljenjem, imajući u vidu da je do sada izražavala bezrezervnu podršku vojsci, optuženoj za kršenja prava pod maskom antiterorističke operacije.

- Osuđujemo svako kršenje ljudskih prava - rekla je Su Ći, ne govoreći o vojsci koja se optužuje za paljenje sela i ubijanje civila.

Liderka Mjanmara je navela da su "snage bezbednosti dobile instrukcije da preduzmu sve neophodne mere da bi se sprečila kolateralna šteta i da civili ne bi bili povređeni" tokom antiterorističke akcije.

- Iskreno nam je žao zbog patnje onih koji su se našli u zamci ove krize - rekla je Su Ći, dodajući da ne želi da verska opredeljenja dele Mjamnar.

Izrazivši žaljenje zbog "svih grupa koje su raseljene zbog nasilja, rekla je da je njena zemlja spremna da u bilo kom trenutku primi natrag izbeglice, koje će podvrgnuti "proveri".

Za sada nije jasno koliko će od oko 410.000 izbeglica biti kvalifikovano za povratak, napominje AFP.

Su Ći je danas rekla i da većina - "više od polovine" - sela u kojima žive pripadnici tog muslimanskog naroda nije pogođena nasiljem, pozvavši strane diplomate koje su se okupile u prestonici radi njenog govora da obiđu sela koja nisu ugrožena, navodi AP.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #10 on: October 06, 2017, 04:34:48 pm »

UN: Egzodus Rohingja se nastavlja


Ujedinjene nacije upozorile su na to da se egozodus Rohingja iz Mjanmara u Bangladeš nastavlja, šest nedelja od kako je počeo.

Više od 515.000 Rohingja je do sada stiglo u Bangladeš iz mjanmarske provincije Rakhina, od vojne operacije mjanmarskih bezbednosnih snaga, prenosi Rojters. UN su vojnu ofanzivu Mjanmara opisalo kao etničko čišćenje, međutim, Mjanmar insistira da se njena vojska bori protiv terorista koji ubijaju civile i spaljuju sela.

Podsekretar UN za humanitarna pitanja Mark Loukok ponovio je apel za zaustavljanje krize i rekao da je sadašnja situacija "neprihvatljiva".

- "Dolazak izbeglica iz Mjanmara nije zaustavljen. Još uvek je tamo stotine hiljada Rohingja i želimo da budemo spremni za slučaj da se egzodus nastavi", rekao je on na konferenciji za novinare u Ženevi.

Prema njegovim rečima, Mjanmar bi narednih dana trebalo da poseti zvaničnik UN.

Ta organizacija je navela da svaki dan u Bangladeš stigne u proseku oko 2.000 Rohingja, dok su mjanmarski zvaničnici navele da su pokušali da ubede grupe ljudi da ne odlaze u Bangladeš, ali da nisu mogli da zaustave ljude koji nisu državljani te zemlje.

Mjanmarska državna novinska agencija objavila je danas da se veliki broj muslimana sprema da pređe granicu, a koji su kao razlog odlaska naveli težak život, zdravstvene probleme, nesigurnost i strah da će postati manjina.

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #11 on: October 09, 2017, 08:13:22 am »

Prevrnuo se brodić sa Rohingja izbeglicama, 12 mrtvih


Najmanje 12 ljudi je poginulo, među kojima petoro dece, kada se prvrnuo čamac u kojem su pripadnici mulimanske manjine Rohindža bežali iz Mjamnara u Bangaldeš, saopštila je jutros lokalna policija. Čamac se prevrnuo u nedelju posle podne nedaleko od mesta gde se reka uliva u Bengalski zaliv, kod Koks Bazara, na jugu Bangladeša.

Veruje se da je na brodu bilo 35 ljudi, a samo osmoro ih je preživelo. Preostalih petnaest se vode kao nestali.

"Prevrnuo se u blizini Galačara (priobalnog sela u Bangladeš). Pronašli smo tela dve osobe. Dve osobe su spasene - izjavio je juče za AFP komandant obalske straže Alaudin Najan.

Najan je dodao da je u brodiću bilo oko 30 odraslih Rohingja muslimana koji su pobegli iz svojih sela u Rakini, ističući da su ostalo deca. Ujedinjene nacije su pre dva dana upozorile da se egozodus Rohingja iz Mjanmara u Bangladeš nastavlja, šest nedelja od kako je počeo.

Više od 515.000 Rohingja je do sada stiglo u Bangladeš iz mjanmarske provincije Rakhina, od vojne operacije mjanmarskih bezbednosnih snaga, prenosi Rojters. UN su vojnu ofanzivu Mjanmara opisalo kao etničko čišćenje, međutim, Mjanmar insistira da se njena vojska bori protiv terorista koji ubijaju civile i spaljuju sela.

Podsekretar UN za humanitarna pitanja Mark Loukok ponovio je apel za zaustavljanje krize i rekao da je sadašnja situacija "neprihvatljiva".

izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #12 on: November 13, 2017, 02:05:18 pm »

UN: Vojska Mjanmara sistematski siluje žene naroda Rohingja


Vojska Mjanmara sprovodi kolektivna silovanja nad ženama naroda Rohingja kako bi pripadnike te muslimanske manjine zastrašila i naterala ih na zbeg, prema svedočenjima koja je na jugoistoku Bangladeša sakupila specijalna predstavnica UN Pramila Paten.

Paten, koja je zadužena za istragu o seksualnom nasilju čije su žrtve žene iz naroda Rohingja, posetila je oblast Koks Bazar gde je utočište našlo oko 610.000 izbeglica tokom proteklih 10 nedelja, prenosi francuski list "Ekspres".

"Čula sam stravične priče o kolektivnim silovanjima, o mnogobrojnim ženama i devojčicama koje su umrle od posledica silovanja", izjavila je Paten.

To seksualno nasilje je, prema njenim rečima, bilo "naloženo i organizovano", a počinile su ga oružane snage Mjanmara u državi Rakajn.

Preživele silovane žene kažu da vojska sprovodi sistematsko silovanje u obliku "kolektivnog silovanja, ponižavanja i seksualnog ropstva".

Paten je zaključila da su činovi seksualnog nasilja, počinjeni u okviru "kolektivnog progona pripadnika naroda Rohingja", bili "ključni faktor prisilnog raseljavanja velikih razmera i predstavljaju smišljeni instrument terora s ciljem istrebljenja tog naroda".

izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #13 on: September 24, 2018, 04:35:40 pm »

Komandant vojske Mjanmara upozorio UN da se ne meša u unutrašnja pitanja
Srna  24.09.2018.

Komandant vojske Mjanmara Min Aung Hlaing upozorio je lidere drugih zemalja da se ne mešaju u unutrašnja pitanja ove države.

On je rekao da Mjanmar poštuje sporazume UN i napomenuo da razgovori u UN o mešanju u unutrašnja pitanja Mjanmara izazivaju "nesporazume".

- S obzirom na to da zemlje postavljaju različite standarde i norme, nijedna država, organizacija ni grupa nema pravo da se meša i donosi odluke o suverenitetu zemlje - rekao je Hlaing. Hlaing je prvi put javno komentarisao izveštaj misije UN za utvrđivanje činjenica, koji je objavljen ranije ovog meseca, a komentari su objavljeni danas na njegovoj zvaničnoj internet stranici. Iz misije UN pozvali su na pokretanje sudskog procesa protiv Hlainga i još petorice generala, zbog zločina protiv čovečnosti i genocida, used optužbi za masovna ubistva i grupna silovanja.

Više od 700.000 Rohinja muslimana proterano je prošle godine u Bangladeš, nakon što su Rohinja militanti izvršili napade na položaje policije i vojske. Vlasti Mjanmara zabranile su istražiocima misije UN da uđu u državu i odbacili njihove izveštaje, uz napomenu da su bezbednosne snage izvršile zakonsku operaciju sa namerom da iskorene "teroriste". Hlaing u svojim izjavama Rohinje pominje kao "Bengalce koji pripadaju Bangladešu i koji moraju da prihvate nadzor, u skladu sa Građanskim zakonom iz 1982. godine". Zakonom je ograničeno državljanstvo onih koji, kao Rohinje, nisu pripadnici zvanično priznatih etničkih grupa.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #14 on: July 17, 2019, 11:51:37 am »


SAD uvele sankcije šefu vojske Mjanmara zbog krize s Rohindža muslimanima


SAD su uvele sankcije šefu mjanmarske vojske i još trojici vojnih zvaničnika te azijske zemlje zbog "etničkog čišćenja" manjinskih muslimanskih Rohindža.

Državni sekretar Majk Pompeo u izjavi je naveo i da je zabranjen ulazak u SAD načelniku generalštaba mjanmarske vojske Min Aung Hlaingu, njegovom zameniku Soe Vinu, generalima Tan Ou i Aung Aungu i njihovim porodicama.

"Američka vlada je prva koja javno reaguje protiv najviših zvaničnika mjanmarske vojske. Pojedinci će se naći na meti sankcija na osnovu kredibilnih izvora informacija o umešanosti tih lidera u teška kršenja ljudskih prava", naveo je Pompeo.

Šef američke diplomatije je izrazio "zabrinutost" jer vlada Mjanmara "nije učinila ništa da pozove na odgovornost vinovnike" nasilja s kraja avgusta 2017, kada je više od 700.000 Rohindža izbeglo iz većinski budističkog Mjanmara. Progonjeni od mjanmarske vojske i budističkih paravojnih formacija, Rohindže su se sklonile u ogromne improvizovane izbegličke kampove u Bangladešu. Ipak, više stotina hiljada Rohindža i dalje žive u mjanmarskoj državi Rakin u veoma teškim uslovima.

Istražitelji UN su nasilje prema Rohindžama okvalifikovali kao "genocid".

Pompeo je iskoristio termin "etničko čišćenje", osudio to što je general Min Aung Hlaing u maju "posle samo nekoliko meseci zatvora" oslobodio vojnike odgovorne za jedan masakr Rohindži. On je to uporedio sa tretiranjem dvojice novinara Rojtersa koji su u zatvoru proveli više od 500 dana zbog istraživanja tog masakra.

Tužilaštvo Međunarodnog krivičnog suda će zatražiti otvaranje istrage o navodnim deportacijama Rohindža iz Mjanmara u Bangladeš, što bi moglo predstavljati zlčin protiv čovečnosti.

Da li će istraga biti odobrena zavisiće od sudskog veća.

izvor
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 21   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.036 seconds with 23 queries.