Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« on: September 28, 2009, 11:27:27 am » |
|
Maglič (Jerinin Grad) je srednjevekovna utvrda u ibarskoj klisuri, 20 km južno od Kraljeva. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožije brda okružuje sa tri strane. Zaravnjeni plato na kom je utvrda podignuta uzdiže se nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo polje. Sredinom 2006. godine je tvrđava privremeno bila zatvorena za posetioce zbog istrulelosti drvenih platformi u kulama koje bi mogle popustiti pod čovečijom težinom, a sama tvrđava je noću osvetljenja, čime privlači dodatnu pažnju prolaznika magistralnog puta.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izgled utvrde
Maglič čini 8 kula povezanih bedemima, a u njegovu unutrašnjost, koja obuhvata 2.190 m, ulazi se kroz dve kapije. On ima izduženu osnovu i prostire se pravcem jugozapad-severoistok. Sa tri strane brdo na kome se utvrda nalazi okružuje Ibar, dok se na četvrtoj strani tj. krajnjem severoistočnom kraju nalazi šanac usečen u stenu. Iznad šanca se uzdiže 1. kula (Donžon) sa tzv. malim gradom, dok je kamen izvađen iz šanca ugrađen u tvrđavu. Na suprotnom, jugozapadnom, kraju smeštene su jedna uz drugu tri kule (6, 7. i 8.) koje su kontrolisale prilaz niz Ibar, čije je korito nekoliko kilometara pre Magliča gotovo pravolinijsko, tako da se te tri kule uočavaju sa velike udaljenosti.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U Maglič se ulazi kroz kapiju (I) smeštenu na severnom bedemu između 1. i 2. kule, dok se drugi ulaz (II) tj. izlaz nalazi nasuprot nje u 3. kuli. Unutar utvrde izgrađeno je nekoliko građevina smeštenih celom dužinom zapadnog bedema, kao i dve (1 + 1 u malom gradu) cisterne, izdubljene u steni.
Mali grad
Mali grad obuhvata krajnji severoistočni deo utvrde. Čine ga Donžon kula i stena na kojoj je podignuta, u kojoj je izdubljen veliki rezervoar (VI).
Bedemi
Bedemi utvrde su dugi 270m, dok im je širina 2 m sa grudobranom (širine oko 55cm). Staza je sa unutrašnje strane zaštićena drvenom ogradom, dok je njena visina oko 7 m.
Kule
Kule u tvrđavi su sa drvenim spratovima i stepenicama u unutrašnjosti. Tri kule su sa svih strana od kamena (1, 6. i 8.), dok su ostale sa tri strane kamene, a četvrtu stranu, koja je okrenuta ka unutrašnjosti utvrde, nemaju 2, 3, 4, 5 i 7. Većina je visoka oko 12 m (2, 3, 4. i 5.), dok su 6. i 8. visoke oko 10m.
Ostaci Donžon kule i Malog grada [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
1. kula je Donžon. U nju se ulazi kroz vrata, smeštena iznad nivoa bedemskih grudobrana, do kojih se dolazi drvenim stepenicama. Ona ima oblik nepravilnog šestougla. U osnovi je pravougaonik(9,5 m x 10 m) na čiju je četvrtu (istočnu tj. spoljnu) stranu dodata polovina pravilnog osmougla poluprečnika 6 m, dok joj je visina oko 20 m. U njenu unutrašnjost se ulazi drvenim stepenicama, koje se lako mogu ukloniti u slučaju nevolje. Od ulaznog sprata, stepenice se spuštaju u unutrašnjost, gde ima još dva sprata, i druge koje vode na sprat iznad koji čini vrh kule u kojoj nema drugih otvora (izlaza, prozora, puškarnica).
2. kula je kvadratna trostrana. Na njene više nivoe vode stepenice od njenog prizemlja.
3. kula je kvadratna trostrana. U njenom prizemlju se nalazi mala kapija čija je osnovna namena pravljenje ispada iz tvrđave za vreme opsada. Smeštena je uz crkvicu svetog Đorđa.
4. kula je kvadratna trostrana. Njeno prizemlje se nadovezuje na kasarnu (?) smeštenu uz palatu (III) i omogućuje izlaz na bedem ka trima kulama na jugozapadnom kraju.
5. kula je kvadratna trostrana i kroz nju se izlazi na bedem ka trima kulama na jugozapadnom kraju.
6. kula je kvadratna četvorostrana, dok je u sredini šuplja (bez spratova). Ona formira zaštitni deo na jugozapadu utvrde i preko njenog vrha se prilazi 7. kuli.
7. kula je kvadratna trostrana sa punom osnovom i šupljom unutrašnjošću. Na njen osnovni nivo se izlazi preko 6. i 8. kule od koga vodi stepenište na njen vrh. Ona, sa svojih oko 14 m visine, predstavlja glavni deo zaštitni deo na jugozapadu. Zaštitni deo na jugozapadu [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
8. kula je kvadratna četvorostrana, dok je u sredini šuplja (bez spratova). Ona formira zaštitni deo na jugozapadu utvrde i preko njenog vrha se prilazi 7. kuli. Na njenoj strani koja je okrenuta ka 7. kuli nalazi se drvena platforma.
|
|
« Last Edit: September 28, 2009, 11:33:49 am by dreadnought »
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #1 on: September 28, 2009, 11:59:28 am » |
|
Građevine
Palata (III) je smeštena na zapadnom delu utvrde uz ivicu 5. kule. U pitanju je zgrada pravougaone osnove, dimenzija 17 m x 8 m sa visokim krovom na dve vode. Glavna dvorana je smeštena u nivou zemlje i u nju se ulazi kroz vrata, na istočnom zid, koja se nalaze na sredini palate i sa čije se obe strane nalaze po dva prozora. Iz glavne dvorane vode vrata (na južnom zidu) ka kasarni (?) koja se na nju nadovezuje i koja je smeštena uz 5. kulu. Ispod drvenog patosa dvorane smešten je podrum do koga se stiže zasvođenim basamkama smeštenim na severnoj strani palate.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Crkva svetog Đorđa (IV) je smeštena između 3. kule u palate (III). Posvećena je svetom Đorđu koji je saborac i zaštitnik grada. U pitanju je crkva pravougaone osnove (14,5 m x 3,5 m) sa polukružnom apsidom i otovorenim egzonarteksom sa lukovima.
Bunar (V) se nalazi na platou između crkve (IV) i bedema malog grada. Izdubljen je u živoj steni, kružne osnove.
Rezervoar (VI) se nalazi uz 1. kulu unutar bedema malog grada. Izdubljen je u živoj steni, na kojoj je podignuta 1. kula.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prošlost Magliča
Ne zna se kada je Maglič podignut, ali se smatra da ga je najverovatnije podigao Uroš I posle mongolskih prodora, da bi sprečio prodor novih najezdi kroz Ibarsku klisuru od novih najezdi, odnosno da bi zaštitio prilaz svojoj zadužbini Sopoćanima i Nemanjinoj Studenici sa te strane.
Druga pretpostavka je da ga je početkom XIII veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio svoju zadužbinu Žiču i Studenicu.
Razvoj srpske srednjevkovne države i njeno pomeranje ka jugu, doprineli su da Maglič izgubi na značaju, kao utvrda u srcu države daleko od granica i potencijalnih osvajača. Zato nije ni čudo da je u njemu bilo sedište srpskog arhiepiskopa Danila II. On je iz Magliča upravljao, kako crkvenim tako i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga.
Nema podataka o padu Magliča u turske ruke, ali je on u priključen Otomanskoj imperiji neposredno ili odmah nakon turskog ulaska u Smederevo 20.06.1459. kada i cela srpska despotovina. Maglič, gravira iz XVII veka [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Turskim osvajanjima Maglič postaje sedište magličke nahije, a ostalo je zabeleženo da je posadu grada 1516. godine činilo 20 vojnika na čelu sa dizdarom Hamzom, dok je 1560. godine posadu činilo 11 vojnika.
Nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, Sveta liga prelazi u ofanzivu i prodire na teritoriju današnje Srbiju u kojoj tada izbija ustanak. Tokom borbi ustanici su oslobodili Maglič i Koznik, odakle su otpočeli vršenje udara po osmanlijskim posadama u drugim naseljima.
Nakon propasti ustanka u Maglič se vraća turska posada,ali on vrlo uskoro biva napušten i prepušten zubu vremena kao i ostale utvrde širom Srbije, pa i sveta.
Tokom Drugog srpskog ustanka je kod Magliča postavljena zaseda Turcima koji su dolinom Ibra nadirali od Novog Pazara. Miloš Obrenović je naredio vojvodi Radoslavu Jelečaninu da sakupi narod ibarskog kraja i tu zaustavi Turke, što je on i učinio.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #2 on: September 28, 2009, 12:07:33 pm » |
|
Maglič danas
Posle Prvog svetskog rata izvršena je delimična sanacija tvrđave zahvaljujući prilozima i radu naroda iz njene okoline o čemu danas samo svedoči ostatak ploče postavljen tom prilikom.
Veći konzervatorski radovi izvedeni su krajem '80-tih, kada su postavljene i drvene stepenice, ograde, spratovi i drvena terasica na 8. kuli. Sa raspadom SFRJ prestali su dalji napori da se zaustavi propadanje i dovrši obnova tvrđave koja monunentalno deluje svima koji pored nje prolaze putujući Ibarskom magistralom. Izgled Magliča iz vazduha foto by Dragoljub Zamurović [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Danas se podno nje svake godine kreće na veseli spust koji predstavlja svojevrsnu atrakciju ovog kraja i svake godine privlači sve veći broj ljudi. Vrlo česte ture splavarenja Ibrom najčešće se završavaju pod gradom na lidu ili se tu zaustavljaju radi predaha, što još više povećava turističku atraktivnost koju Maglič nudi.
Sredinom 2006. godine glavna kapija (I) je zakatančena da bi se sprečio ulazak posetilaca u tvrđavu, jer je ona postala nebezbedna za turističke obilaske zbog istrulelosti drvenih platformi u kulama. Međutim mali ulaz(II) je otvoren i kroz njega je moguće ući u utvrdu.
Stanje utvrde
U samoj utvrdi su najčešći posetioci ipak krave, koje se često u potrazi za dobrom ispašom i zaklonom od letnjeg sunca ušetaju u utvrdu kroz uvek otvorenu kapiju (I).
Istočni bedem je skroz obnovljen, zapadni je do pola zarušen, dok je na severnom grudobran do pola razrušen, ali je staza opstala. Osnove zida koji je razdvajao mali grad tj. stenu na kojoj su 1. kula i rezervoar(VI), danas se jedva nazire. Većina kula je u dobrom stanju, osim 2. i 5. (zapadna strana), ali su vrhovi sa grudobranom obnovljeni samo na 6. i 8.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Drvenim spratovima, stepenicama, ogradama i terasicama, postavljenim krajem `80 duž kula i bedema na istočnoj i južnoj strani, polako prolazi vreme i one će vrlo uskoro početi da predstavljaju opasnost po posetioce, tako da bi ih trebalo u što skorijem roku zameniti ili ukloniti. Zbog toga je glavni gradski ulaz (I) zatvoren sredinom 2006. godine da bi se onemogućio ulaz posetiocima radi njihove lične bezbednosti. Prilaz ulazu u 1. kulu je nemoguć, dok su drveni spratovi i stepenice u njenoj unutrašnjosti odavno istrulele.
Duž celog zapadnog zida vide se ostaci tj. temelji zgrada koje su se tu nalazile. Najočuvanija je palata (bez krova i poda) i zasvođeni silaz u njen podrum u kome danas umesto vina borave kupine. Na krajnjem jugu je jedina zgrada sa krovom, koja je tokom obnove Magliča krajem `80 korišćena kao radnička baraka. Preko puta palate (III) naziru se temelji crkve (IV) sa nešto očuvanijim istočnim zidom.U utvrdi su opstale i dve cisterne u kojima i danas ima vode. Nadzemni zidovi prve (V) (nekadašnji bunar) su i skroz porušeni, iako u njoj i dalje ima vode, a preko nje je prebačena plehana ploča da bi se sprečilo upadanje stoke i ljudi, što međutim nije sprečilo flaše i ostalu ambalažu da stignu na njeno dno. Drugi (VI) rezervoar, poput prvog (V) ima vode, ali i ne samo vode, međutim on nije pokriven.
Literatura i izvor:
- Aleksandar Deroko, „Srednjevekovni gradovi u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji“ , Beograd, 1950. - Vikipedija, slobodna enciklopedija
|
|
« Last Edit: September 28, 2009, 12:12:05 pm by dreadnought »
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #3 on: September 26, 2011, 07:41:59 pm » |
|
...
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
Logged
|
|
|
|
mali od palube
Prijatelj foruma
potporučnik
Offline
Posts: 2 376
|
|
« Reply #4 on: September 26, 2011, 11:43:11 pm » |
|
Ne mogu da vjerujem da ovako nešto propada Englezi, Škoti, Irci ili Velšani bi u ovu tvrđavu do sada naselili sa bar 7 duhova i uzimali lovu Balkanska posla..., a ovakvih stvari ima širom nam nekadašnje nam države I da... Tuđe ***** uvijek miriše... ima li ko na Palubi da mi bude ŽIRANT? P.S. Kud svi tu i ja... Sorry za off topik
|
|
« Last Edit: September 26, 2011, 11:52:04 pm by Bozo13, Reason: Ubačen Youtube link »
|
Logged
|
|
|
|
Bozo13
Stručni saradnik - KoV
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 16 530
|
|
« Reply #5 on: September 26, 2011, 11:52:34 pm » |
|
Komšijina bašta je uvek zelenija u našim krajevima...
|
|
|
Logged
|
|
|
|
ORIĆAREB
In memoriam
kapetan fregate
Offline
Posts: 7 364
|
|
« Reply #6 on: September 27, 2011, 07:08:14 am » |
|
Komšijina bašta je uvek zelenija u našim krajevima...
Lijepo rečeno, Boža, lijepo...
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
vizant
razvodnik
Offline
Posts: 71
|
|
« Reply #8 on: January 17, 2013, 12:13:43 am » |
|
Ne mogu da vjerujem da ovako nešto propada Englezi, Škoti, Irci ili Velšani bi u ovu tvrđavu do sada naselili sa bar 7 duhova i uzimali lovu Balkanska posla..., a ovakvih stvari ima širom nam nekadašnje nam države I da... Tuđe ***** uvijek miriše... ima li ko na Palubi da mi bude ŽIRANT? P.S. Kud svi tu i ja... Sorry za off topik Varas se to su toliko ogromne investicije jer je sve to pravljeno na nepristupacnom terenu i jednostavno neisplativo da su Nemci svojevremeno prodavali svoje mnogo ocuvanije za 1 DM, a Francuska je puna zamkova i tvrdjava koje su tiptop i na prodaju se doduse ne bas za 1 evroi ali jako povoljno jer Holivudske zvezde i ostala burzoazija rasprodaje nije vise IN.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #9 on: August 12, 2013, 01:38:00 pm » |
|
Pogled na utvrđeni grad Maglič iz kanjona reke Ibar.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Zaslon
Moderator
stariji vodnik
Offline
Gender:
Posts: 849
|
|
« Reply #10 on: August 26, 2013, 10:57:18 pm » |
|
Evo i od mene kao prilog nekoliko fotografija utvrđenog grada ili tvrđave Maglič od pre nekoliko dana. I ovako neuređena i neodržavana tvrđava izgleda monumetano, dominira okolinom i magistralom i stvarno je prelepa. Jedan od mnogobrojnih dragulja "Doline jorgovana" ili "Doline kraljeva" kako ko više voli da zove ovaj deo naše zemlje.
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #11 on: February 21, 2014, 04:02:25 pm » |
|
Razglednica Magliča iz 70-tih godina prošlog veka.
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #12 on: February 10, 2017, 01:06:48 pm » |
|
Maglič na dve fotografije snimljene 1929. godine.
...
Tvrđava snimljena iz podnožja brda.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Snimak načinjen unutar tvrđave.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #13 on: February 20, 2017, 03:05:45 pm » |
|
Snimak od pre II Sv. rata.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
|
|
|
|
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Posts: 69 456
|
|
« Reply #14 on: May 16, 2018, 12:01:08 pm » |
|
Tajne srednjovekovnog grada Magliča, prvog srpskog dvorcaPutnici koji prolaze magistralom od Kraljeva ka Raškoj dive se gradu Magliču koji sa vrha brda nadgleda dolinu Ibra, ne sluteći da njegove misterije nisu rešene ni posle devet vekova. Srednjovekovni grad Maglič u dolini Ibra nosi sa sobom tajne koje još niko do sada nije otkrio. Ne zna se kada, a ni ko ga je prvi podigao, jer podaci govore da je zamak na uzvišenju postojao još u 12. veku. Isto tako nije poznato zašto je posle par vekova naprasno napušten i ostavljen zubu vremena. Maglič je srednjovekovno utvrđenje u Ibarskoj klisuri, dvadesetak kilometara južno od Kraljeva ka Raškoj. Smešten je na vrhu brda, oko koga Ibar pravi oštru okuku čime podnožje brda okružuje sa tri strane. Utvrđenje se uzdiže nekih stotinak metara od dna klisure i jedinog karavanskog puta koji je povezivao Moravsku dolinu i Kosovo Polje. Danas je kraj magistrale koja povezuje Kraljevo sa Raškom i Novim Pazarom, kao i Jarinjem na administrativnoj liniji sa Kosovom i Metohijom. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Jedna pretpostavka istoričara je da je Maglič podigao Uroš I posle mongolskih prodora, druga je da ga je početkom 13. veka podigao Urošev otac Stefan Prvovenčani da bi zaštitio Žiču i Studenicu. Marija Aleksić Čevrljaković, arheolog Zavoda za zaštitu spomenika iz Kraljeva, kaže da je sadašnji Maglič iz temelja obnovio žički arhiepiskop Danilo II. - Pre tvrđave Maglič, na tom mestu je postojalo utvrđenje iz doba Vizantije, najverovatnije iz 12. veka, od kojeg su otkriveni tragovi samo dva zida i delimično jedne kule. Arhiepiskop Danilo II je sve to obnovio sakrivajući tragove vizantijske gradnje. Sve ovo što danas vidimo je iz prve polovine 14. veka – kaže Marija Aleksić Čevrljaković. Razvoj srpske srednjovekovne države, njeno pomeranje ka jugu i relativno miran period, bez velikih ratova, doprineli su da Maglič izgubi na značaju kao utvrđenje u srcu države. Zato nije ni čudo što je u njemu bilo sedište srpskog arhiepiskopa Danila II. On je iz Magliča upravljao crkvenim i državnim poslovima, a unutar grada je organizovano pisanje crkvenih knjiga. - Za razliku od tadašnjih utvrđenja Moravske Srbije, Maglič nije imao ulogu da osigura i brani određeni prostor. On je bukvalno podignut u onom zapadnoevropskom smislu reči, kao zamak jednog vlastelina. Zato je on zanimljiv, jer je praktično prvi dvorac koji je sagrađen na ovim prostorima – objasnila je arheolog Marija Aleksić. Nema podataka o padu Magliča u turske ruke, ali je on priključen Osmanskoj carevini neposredno ili odmah nakon turskog ulaska u Smederevo 1459. godine kada i cela srpska despotovina. Turskim osvajanjima, Maglič postaje sedište magličke nahije, a ostalo je zabeleženo da je posadu grada 1516. godine činilo 20 vojnika na čelu sa dizdarom Hamzom, dok je 1560. godine posadu činilo 11 vojnika. Nakon turskog poraza pod Bečom 1683. godine, Sveta liga prelazi u ofanzivu i prodire na teritoriju današnje Srbije u kojoj tada izbija ustanak. Tokom borbi ustanici su oslobodili Maglič i Koznik, odakle su otpočeli udare po osmanlijskim posadama u drugim naseljima. Nakon propasti ustanka u Maglič se vraća turska posada, ali on uskoro biva napušten i više nikada nije naseljavan. Jerinin gradPostoji legenda da je Maglič sazidala Irina, žena despota Đurađa Brankovića, omražena i zato nazvana prokletom Jerinom. Zdanje se i danas u narodu naziva Jerinin grad. Stručnjaci, međutim, tu legendu odbacuju, jer bi to značilo da je sagrađen početkom 15. veka. Inače, narod je naziv Jerinin grad davao većem broju starih urušenih gradova čije se poreklo ne zna, povezujući ga sa legendom o Prokletoj Jerini i njenom zidanju Smedereva, koje je duboko ukorenjeno u predanju kao simbol kuluka. izvor
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|