PALUBA
March 28, 2024, 11:45:48 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno, dopuna Pravilnika foruma PALUBAinfo, tačka 22
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3] 4   Go Down
  Print  
Author Topic: Tvrđava Maglič  (Read 19068 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #30 on: December 05, 2020, 01:47:21 pm »



Do tvrđave Maglič trenutno samo preko skele
Dva istoričara pokrenula inicijativu za obnovu Magliča


 
Na vrhu strmog kupastog brda u dolini Ibra, jugozapadno od Kraljeva na obroncima planine Stolovi, uzdiže se Maglič, jedna od najlepših srpskih srednjovekovnih tvrđava. Nastanak ovog utvrđenja obavijen je velom tajne, a njegov izgled, lokacija usred bajkovitog krajolika i burna prošlost doprinose privlačnosti starih zidina.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Međutim, uprkos značaju koji ima za srpsku istoriju i nesumnjivom turističkom potencijalu, tvrđava i pored jedne značajne obnove izgleda mahom urušena, a od juna ove godine skoro potpuno nepristupačna jer je nabujali Ibar odneo viseći most koji je bio jedina veza sa utvrđenjem. Poseta tvrđavi je do nedavno predstavljala pravi podvig, jer se do nje moglo stići samo ako bi se preplivala reka. Situacija je sada nešto bolja, pošto je postavljena privatna skela kojom se može preći na drugu obalu Ibara.  Kako bi Maglič zasijao starim sjajem i kako bi postao svima pristupačna i jedna od najposećenijih turističkih destinacija u Srbiji, istoričari Petar Nešić i Bogdan Pantić pokrenuli su inicijativu za obnovu Magliča.

- Tokom posete Magliču 2015. godine sa grupom prijatelja, opijena njegovom lepotom, ali i pomalo tužna što utvrđenje ne sija u svom punom sjaju, moja prijateljica Jovana Ilić je rekla da Maglič treba obnoviti. Svi koji smo bili na tom putovanju smo se tako osećali, a ona je to rekla naglas. Nakon povratka sa tog puta napravio sam fejsbuk stranicu Obnovimo Maglič gde smo polako počeli da dobijamo podršku ljudi za našu, tada neformalnu inicijativu -priča Bogdan Pantić.

Njihova inicijativa  je ozvaničena ovog leta postavljanjem izložbe "Obnovimo Maglič" u galeriji Golubačke tvrđave. Izložba će trajati do kraja oktobra, a nakon toga se seli u druge gradove u Srbiji, Aleksandrovac, Brus, Kraljevo, Beograd, Pirot i druge, kako bi ljudi u svim delovim zemlje videli kako Maglič izgleda danas, a kako bi izgledao nakon obnove. Nešić i Pantić su pokrenuli zvaničnu inicijativu da Maglič bude obnovljen i čekaju da nadležne institucije prihvate zamisao, što je najbitniji korak u ostvarivanju plana. Ukoliko do toga dođe, biće preduzeti dalji koraci u radu na obnovi Magliča, odnosno sprovođenje projekta obnove.

- Obnovljeni Maglič pružao bi uvid u to kako su izgledale srpske srednjovekovne tvrđave i zamkovi u punom sjaju, dočarao bi i približio svakodnevni život najslavnijeg perioda naše istorije. Na izložbi je prikazano 17 fotografija sa objašnjenjima, zatim snimak Magličkog zamka iz drona, panoi sa podacima o istoriji Magliča na srpskom i engleskom jeziku, kao i maketa predložene rekonstrukcije tvrđave, odnosno kako mi zamišljamo da Maglič treba da izgleda nakon obnove, kao centralni deo izložbe. Odlučili smo se da koncepcija izložbe bude posvećena obnovi Magliča i da na otvaranju izložbe ozvaničimo našu inicijativu za obnovu Magličkog zamka. Uspešno smo premostili sve prepreke tokom rada na izložbi, u kojoj ljudi sada uživaju i koja pomaže da se čuje za sam Maglič, ali i koja uspešno promoviše našu inicijativu da Maglič zasija starim sjajem - ističe Petar Nešić.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

 
Maglički zamak ima dugu i burnu prošlost koja seže u doba antike i proteže se sve do srpskog srednjeg veka. Kao i za većinu tvrđava u Srbiji i za ovu u narodu postoji legenda da ju je podigla Prokleta Jerina, žena despota Đurđa Brankovića koja je živela u 15. veku, ali Maglič je znatno stariji. Sagrađen je kako bi pružao zaštitu nemanjićkim zadužbinama u tom delu Srbije, poput Žiče i Studenice, ali i važnom trgovačkom putu koji je išao dolinom Ibra. Prema Nešićevim rečima, arheolozi su utvrdili da je na mestu današnje tvrđave najpre postojalo rimsko utvrđenje, a zatim je u vreme vladavine vizantijske dinastije Komnina nad Balkanom u 11. veku podignuta nova tvrđava.

Zidine koje danas možemo videti podigli su srpski kraljevi u 13. veku, a veliku obnovu zamka sproveo je arhiepiskop srpski Danilo II u 14. veku, koji je unutar tvrđave sagradio prekrasne palate i ćelije, kako se navodi u njegovom žitiju koje je napisao njegov učenik nepoznatog imena i nastavljač njegove spisateljske delatnosti.

- Upravo je ta tvrđava Danila II delimično rekonstruisana tokom sedamdesetih i osamdesetih godina 20. veka, a mi smatramo da tu obnovu treba nastaviti kako bi Maglič izgledao kao nekada. Što se tiče posebnosti Magliča, tu se svakako izdvajaju Palata Danila II, dominantna donžon-kula i ostaci Crkve Svetog Đorđa - dodaje Bogdan Pantić.

Prostor tvrđave obuhvata površinu od preko 2000 kvadratnih metara i ograđen je zidinama čija ukupna dužina iznosi nešto manje od 300 metara. Utvrđenje je ojačano sa osam kula visokih preko 10 metara, od kojih najviša i najveća donžnon-kula sa impozantnom visinom od skoro 20 metara. Ono po čemu je Maglič specifičan i što predstavlja prednost u inicijativi za obnovu, jesu ostaci srednjovekovnih građevina unutar zidina, poput višespratne palate sa podrumskim prostorijama, Crkve Svetog Đorđa, stambenih objekata, bunara i rezervoara za vodu. Palata Magličkog zamka imala je osnovu površine od preko 160 metara kvadratnih. Na prizemlju se nalazila velika dvorana, imala je i sprat i veliki podrum koji je i danas vidljiv, a pojedini njeni zidovi očuvani su do visine od 10 metara, pa predstavlja jednu od najočuvanijih srednjovekovnih palata u Srbiji.

Do tvrđave se stiže Ibarskom magistralom koja vijuga duž reke, među stenovitim brdima specifične boje, a tvrđava se ukazuje iznenada, kada se prođe velika okuka Ibra u čijoj krivini se ugnezdio Maglič. Sa glavnog puta izgleda kao da je nemoguće doći do tvrđave, jer je brdo strmo i nepristupačno, pa se nužno pomisli i na srednjovekovne ratnike koji su se pod punom opremom uspinjali do tvrđave.

Pored ove inicijative, ovi mladi istoričari aktivno rade na promociji srpske srednjovekovne istorije i na društvenim mrežama vode nekoliko veoma popularnih stranica posvećenih ovoj temi.

- Na našoj stranici Obnovimo Maglič na Fejsbuku, koja ima skoro 5.000 pratilaca, pišemo o svemu što se odnosi na taj zamak, pratimo njegov svakodnevni život, kačimo slike Magliča iz sadašnjosti i prošlosti, pišemo o njegovoj istoriji, događajima koji se tamo organizuju, pratimo situaciju o izgradnji novog mosta preko Ibra, pošto je stari odnela voda u nedavnim poplavama. Naravno, tu pišemo i o našoj inicijativi i našoj izložbi - navodi Nešić.

Njihovu stranicu Srpska srednjovekovna istorija na Instagramu i Fejsbuku, gde svakodnevno pišu o najzanimljivijem razdoblju naše prošlosti, zajedno prati preko 40 000 ljudi.

- Tu se trudimo da širokom auditorijumu na jedan zanimljiv način predstavimo našu srednjovekovnu prošlost. Naravno, sve objave se pišu na osnovu našeg znanja stečenog na katedrama za istoriju filozofskih fakulteta u Beogradu i Novom Sadu, stručne literature i istorijskih izvora. U pisanju objava imamo i veliku stručnu pomoć dr Miloša Ivanovića. Tekstove lektoriše naša saradnica Bojana Šćepanović, jer pored toga što objave treba da bude zanimljive i da iz njih ljudi nešto nauče, one treba da budu napisane u skladu sa pravopisom srpskog jezika. Takođe, naše objave na engleski jezik prevodi master engleskog jezika Ivana Milutinović, kako bismo našu srednjovekovnu istoriju predstavili strancima. Zbog ovakvog temeljnog i predanog rada za godinu i po dana smo okupili veliki broj ljudi na našim stranicama i ubeđeni smo da će u narednom periodu taj broj samo rasti - dodaje Pantić.

izvor


* Maglič-1.jpg (193.36 KB, 1024x750 - viewed 36 times.)

* maglič.jpg (232.44 KB, 1280x899 - viewed 33 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #31 on: December 25, 2020, 03:14:48 pm »




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* maglič.jpg (137.46 KB, 1024x680 - viewed 38 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #32 on: December 27, 2020, 03:29:27 pm »




Snimak dronom ...



Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #33 on: December 28, 2020, 04:09:40 pm »

Jedna zimska.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Maglič zima.jpg (167.94 KB, 640x640 - viewed 34 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #34 on: January 06, 2021, 12:55:22 pm »



Quote
Тврђава Маглич


Маглич је средњовековни замак у Ибарској клисури, 20 km јужно од Краљева. Смештен је на врху брда, око кога Ибар прави оштру окуку чиме подножије брда окружује са три стране.

Маглич чини 8 кула повезаних бедемима, а у његову унутрашњост, која обухвата 2.190 m2, улази се кроз две капије. Он има издужену основу и простире се правцем југозапад-североисток. Са три стране брдо на коме се утврђење налази окружује Ибар, док се на четвртој страни тј. крајњем североисточном крају налази шанац усечен у стену. Изнад шанца се уздиже 1. кула (Донжон) са тзв. малим градом, док је камен извађен из шанца уграђен у тврђаву. На супротном, југозападном, крају смештене су једна уз другу три куле (6, 7. и 8.) које су контролисале прилаз низ Ибар, чије је корито неколико километара пре Маглича готово праволинијско, тако да се те три куле уочавају са велике удаљености.

У Маглич се улази кроз капију  смештену на северном бедему између 1. и 2. куле, док се други улаз  тј. излаз налази насупрот ње у 3. кули. Унутар утврђења изграђено је неколико грађевина смештених целом дужином западног бедема, као и двa резервоара за воду издубљени у стени.


Унутар тврђаве налазе се грађевине:

Палата  је смештена на западном делу утврђења уз ивицу 5. куле. У питању је зграда правоугаоне основе, димензија 17 m x 8 m са високим кровом на две воде. Главна дворана је смештена у нивоу земље и у њу се улази кроз врата, на источном зид, која се налазе на средини палате и са чије се обе стране налазе по два прозора. Из главне дворане воде врата (на јужном зиду) ка касарни  која се на њу надовезује и која је смештена уз 5. кулу. Испод дрвеног патоса дворане смештен је подрум до кога се стиже засвођеним басамкама смештеним на северној страни палате.

Црква светог Ђорђа  је смештена између 3. куле и палате .

Посвећена је светом Ђорђу који је светац заштитник града. У питању је црква правоугаоне основе (14,5 m x 3,5 m) са полукружном апсидом и отовореним егзонартексом са луковима.
Бунар  се налази на платоу између цркве  и бедема малог града. Издубљен је у живој стени, кружне основе.

Резервоар  се налази уз 1. кулу унутар бедема малог града. Издубљен је у живој стени, на којој је подигнута 1. кула.

Не зна се када је Маглич подигнут, али се сматра да га је највероватније подигао Урош I после монголских продора, да би спречио продор нових најезди кроз Ибарску клисуру, односно да би заштитио прилаз својој задужбини Сопоћанима и Немањиној Студеници са те стране.

Друга претпоставка је да га је почетком XIII века подигао Урошев отац Стефан Првовенчани да би заштитио своју задужбину Жичу и Студеницу.
Тврђава Маглич и данас носи назив град заштитник.

Развој српске средњевeковне државе и њено померање ка југу, допринели су да Маглич изгуби на значају, као утврђење у срцу државе далеко од граница и потенцијалних освајача. Зато није ни чудо да је у њему било седиште српског архиепископа Данила II. Он је из Маглича управљао, како црквеним тако и државним пословима, а унутар града је организовано писање црквених књига.

Нема података о паду Маглича у турске руке, али је он у прикључен Османској царевини непосредно или одмах након турског уласка у Смедерево 20.06. 1459. када и цела српска деспотовина.

Турским освајањима Маглич постаје седиште магличке нахије, а остало је забележено да је посаду града 1516. године чинило 20 војника на челу са диздаром Хамзом, док је 1560. године посаду чинило 11 војника.

Након турског пораза под Бечом 1683. године, Света лига прелази у офанзиву и продире на територију данашње Србију у којој тада избија устанак. Током борби устаници су ослободили Маглич и Козник, одакле су отпочели вршење удара по османлијским посадама у другим насељима.

Након пропасти устанка у Маглич се враћа турска посада, али он врло ускоро бива напуштен и препуштен зубу времена као и остала утврђења широм Србије, па и света.
Током Другог српског устанка је код Маглича постављена заседа Турцима који су долином Ибра надирали од Новог Пазара. Милош Обреновић је наредио војводи Радославу Јелечанину да сакупи народ ибарског краја и ту заустави Турке, што је он и учинио.

Данас је Тврђава Маглич која носи име по магли која је често обавија једна од најочуванијих тврђава Србије и са долином Јоргована која се простире у долини Ибра поносно сведочи о јачини Српске средњовековне државе.





Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #35 on: January 22, 2021, 12:04:29 pm »




Maglič - pretpostavljeni izgled po Marku Popoviću.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Maglič - pretpostavljeni izgled po M. Popoviću.jpg (173.14 KB, 1279x797 - viewed 36 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #36 on: January 22, 2021, 12:06:28 pm »




Maglič - osnova po Marku Popoviću.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Maglič - osnova po Marku Popoviću.jpg (68.51 KB, 940x676 - viewed 31 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #37 on: January 22, 2021, 01:15:25 pm »



* * *


Izraziti primer dvora u zamku predstavljao bi Maglič, podignut u prvim decenijama 14. veka na bregu iznad Ibra, kao utvrđena rezidencija arhiepiskopa Danila II. U nevelikom prostoru opasanom jakim bedemima i kulama, među kojima se posebno ističe snažna branič kula ili donžon, nalazila se dvospratna palata sa dvoranom kao i ukopanim podrumom, zatim stambena i pomoćna ekonomska zdanja, cisterna i jednobrodna crkva, koja je bila kao i ona u Zvečanu, posvećena Sv. Đorđu.

...

Među ostacima značajnijih rezidencijalnih zdanja u zamkovima na našem području, kao što je to uobičajeno i u onovremenoj evropskoj praksi, posebno se izdvaja dvorana. Ova, moglo bi se reći, najznačajnija odaja srednjovekovnog dvora u pojedinim slučajevima se nalazila u okviru posebnog zdanja, kao što je to bilo u Magliču ...


* * *



Lit: ZAMAK U SRPSKIM ZEMLJAMA POZNOG SREDNJEG VEKA, Marko Popović, Zbornik radova Vizantolođkog instituta XLIII, 2006.

« Last Edit: January 22, 2021, 01:20:37 pm by Dreadnought » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #38 on: January 24, 2021, 01:08:58 pm »



* * *


Na dve, gotovo identične, austrijske ratne karte Centralnog Balkana iz 1689. i 1690–1693. godine koje se čuvaju u Ratnom arhivu u Beču, uz podatke od interesa za tok ratnih operacija, simbolima prikazana značajnija utvrđenja i mesta oko kojih su mogle biti vođene borbe (Bellgrad, Semendria, Kuliz, Rasm, Colombos, Reshava, Rudnik, Sabaz, Magliz, Studeniz, Kosnik, Prokopia, Nissa, Lescovaz, Pirot, Novobordo i dr.). Na bočnim stranama obe ove karte nalaze se osam vinjeta sa izgledima nekih od kartiranih utvrđenja, među kojima je i Maglič. U pitanju je mala pravougaona veduta, dimenzija 15 cm x 11,5 cm, sa prikazom brega iznad Ibra na čijem je vrhu utvr|enje sa četiri kule, od kojih je jedna nešto veća i pokrivena piramidalnim krovom. Sam crtež utvrđenja je krajnje šematizovan, a izgleda i obrnut, kao slika u ogledalu.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Ova karta, sa zanimljivim podacima koje pruža, očigledno je nastala kompilacijom više izvora, što se prvenstveno odnosi na vinjete. To se uočava i kod ispisanih toponima, tako da je na samoj karti ime Magliča tačno označeno (Magliz), dok se na vinjeti javlja iskvarena i teško prepoznatljiva varijanta ovog toponima (Makoly). U odnosu na ostale vinjete, može se uočiti da su vedute Magliča i Koznika delo istog autora. Za naša razmatranja bilo bi od značaja utvrditi kada su i kojim povodom nastali ovaj najstariji likovni prikaz Magličkog zamka i ostale vedute, što zahteva posebna istraživanja. Otvoreno je pitanje da li su rađeni u toku ratnih dejstava 1689. godine ili su nastali nešto ranije kao rezultat špijunskih osmatranja. Može se pretpostaviti da su kao predlošci za vedute Magliča i Koznika korišćene dve posebne autografije, koje se takođe čuvaju u Ratnom arhivu u Beču.


* * *

 
Lit: Maglički zamak, Marko Popović, Arheološki institut, Beograd 2012.



* Maglič 1689. godine, crtež iz Ratnog arhiva u Beču.jpg (57.49 KB, 800x575 - viewed 24 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #39 on: January 24, 2021, 02:24:00 pm »



* * *


Oko 1870. godine, do Magliča je došao i A.Aleksić, inženjer po obrazovanju, koji je pregledao vodotok Ibra. Tokom četvorodnevnog putovanja ćamcem od Raške do Karanovca (Kraljeva) on je sa svojim saradnicima snimao rečno korito i odlike stenovitih obala. Predmet njegovog posebnog zanimanja bili su tragovi starog puta koji je nekada vodio dolinom Ibra. Kao obrazovan i znatiželjan posmatrač beležio je i sve tragove starina na koje su nailazili. Njegovu pažnju privukao je i Maglič, pa ga je detaljno razgledao, opisao i ilustrovao:



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


"…ispeo sam se na vrh brda, na kom je grad sazidan. Ulaz je vrlo strm, a visina prelazi 200 m (?!!), pa stoga smo i stigli umorni pod grad, gde se na pločama starog groblja odmorismo. Na ovim prastarim, travom i mahovinom pokrivenim pločama nismo videli natpise ili druge kakove znake. Visoke kule i zidovi ovog u četvrt sazidanog grada dobro su očuvani, jer nisu na udaru putnicima, pa i čobani do grada vrlo retko dolaze. Obilazeći grad tražili smo ulazak.

Tom smo prilikom videli, gde je kosa, koja sa Stolova silazi, pred samim ulazom u grad, veštački duboko zasečena, da spreči pristup gradu niz kosu. Pošto je inače već grad na položaju svom sa tri strane teško pristupačan zbog strmih padina, koje se k Ibru spuštaju, to je ovim veštačkim urezom u stenu – ovim rovom – i sa četvrte strane pristup otežan. Unutrašnji je prostor u gradu vrlo malen. Odma do ulaza vidi se jedna lepa dvostepena terasa, ižljebljena u prirodnoj steni, koja ujedno služi za podlogu jednoj gradskoj kuli i jednom delu zida.

Vlastelin gradića bez sumnje se je odavde naslađivao prekrasnim izgledom ove divne planinske okoline. Naročito lep mu daju izgled planine Đakovo i Bresnik sa prosečenim kamenom i romantičnim selima magličkim, sa ograncima i dubokim jarugama svojim, koje su i sada većinom lepom šumom obrasle. Ibar se vidi sa grada samo na nekim mestima, i izgleda u dubini kao neka mala rečica; vide se prelomi preko krša kao neke crne brazdice sa raznom senkom, ali se ne primećuje da voda teče.

Izgleda da su u gradu bile svega dve omanje zgrade, i jedva da je za njih dovoljno prostora bilo. Jedna je bila bez sumnje crkva, jer se i sad vide po sačuvanom duvaru slike svetaca. Crkva je bila prislonjena uz sam gradski zid koji je ujedno sačinjavao njeno južno platno. Druga je zgrada odvojena od gradskog zida. Sva su joj četiri duvara dobro sačuvana, a tako isto stoje i dva sučeljena zida /kalkani/ te nam pokazuju pod kojim je nagibom krov stajao. Izgleda kao da je samo krov sa zgrade izgoreo ili istrulio i nestao, a zidovi u svemu stoje, kao što su i pre bili. …

…Pod gradom izlazi jedna stena do sredine Ibra. Na obalama poznaju se tragovi starog puta. Ovde je – priča narod – bio most preko Ibra, koji je spajao grad i desnu obalu sa levom. Ne može se pouzdano kazati da je ovo stub starog mosta, jer više liči da je prirodna stena, koja nije ni za koju veštačku celj služila, jer se ne vide jasni dokazi."




Aleksićevo kazivanje predstavlja prvi detaljniji opis Magliča. Njegova zapažanja o položaju utvrđenja i krajoliku koji ga okružuje veoma su jasna i tačna. Međutim, kod opisa ostataka grada postoje izvesne zabune prema kojima bi se moglo zaključiti da je on svoja zapažanja kasnije dopunjavao po sećanju. To bi se moglo odnositi i na prateću skicu, gde je topografski položaj relativno tačno prikazan, dok je osnova samog utvrđenja krajnje shematizovana. Za naša razmatranja su od posebnog značaja njegova zapažanja o tragovima starog puta duž desne obale Ibra, na uzvodnom i nizvodnom delu od Magliča.


* * *

 
Lit: Maglički zamak, Marko Popović, Arheološki institut, Beograd 2012.



* Maglič - A. Aleksić.jpg (148.93 KB, 1279x903 - viewed 34 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #40 on: January 24, 2021, 02:59:30 pm »




Maglič 1884., ilustracija V. Titelbaha, po skici A. Aleksića.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Maglič 1884 - ilustracija V. Titelbaha.jpg (252.04 KB, 1019x1024 - viewed 35 times.)
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 464



« Reply #41 on: February 03, 2021, 08:54:28 pm »

Dve prelepe slike Tvrđave Maglič:

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Kada se zna čija je slika treba dati pohvale i kredit: https://instagram.com/vatovec/?hl=en
Tu možete pogledati njegove slike iz cele Srbije iz neverovatnih uglova. Imamo dosta talentovanih ljudi koji se bave fotografijom.


* Tvrđava Maglič 1.png (1225.63 KB, 749x702 - viewed 29 times.)

* Tvrđava Maglič 2.png (1446.83 KB, 750x748 - viewed 22 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #42 on: June 24, 2021, 09:16:51 am »




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #43 on: September 04, 2021, 04:22:11 pm »





Маглич (Maglič)



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #44 on: September 05, 2021, 09:58:05 am »




Quote
10. 07. 2016. Obilazak srednjovekovnog dvorca Maglič iz XIII veka



Logged
Pages:  1 2 [3] 4   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 24 queries.