Torpedo VA-111 Škval (шквал)

[ORIĆAREB]

Nagradica svoj trojici jedna dobro vidljiva "nosina" Shkvala...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ORIĆAREB]

I malo Vodilica i samoizvlačećih Stabilizatora...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[lEO - ZD]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

pitanjce: izgleda da ima samo u jednom smjeru kontrolu glave tj nosa; e sad da li služi za promjenu dubine (mmmm??) ili se radi o nekakvom trimu plinskog mjehura u kojem putuje ovisno o uvjetima vode(mora) i brzini??

[ORIĆAREB]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

pitanjce: izgleda da ima samo u jednom smjeru kontrolu glave tj nosa; e sad da li služi za promjenu dubine (mmmm??) ili se radi o nekakvom trimu plinskog mjehura u kojem putuje ovisno o uvjetima vode(mora) i brzini??

Po mome prije bi bilo ovo drugo. Na neki način "centrira" plinsku kapsulu oko sebe upravljan kontrolnim sistem koga ima unutar sebe.
Na promjenu dubine sugurno ne utiče. To bi bilo po mome, što nemora biti i da sam u pravu. Uostalom pojaviće se još neko da nas dopuni.

[rotring]

pitanjce: izgleda da ima samo u jednom smjeru kontrolu glave tj nosa; e sad da li služi za promjenu dubine (mmmm??) ili se radi o nekakvom trimu plinskog mjehura u kojem putuje ovisno o uvjetima vode(mora) i brzini??

Nos je jedini deo torpeda koji je zapravo u vodi, stoga znaci da torpedo upravo u tom delu vrsi manevar. Krilca koja se izvlace....bi trebalo shodno da su sklopiva, da obavljaju funkciju stabilizacije ali ne i upravljanja jer ne znam kako bi resili to upravljanje kad u kavitacionom mehuru postoji konstantna promena pritista i uslova koji prakticno onemogucuju bilo kakvo upravljanje.
Na slici vidimo polugu koja vrsi otklon prednje upravljacke glave. Promenom ugla napadne plocice vrsi se promena rasprostiranja kavitacionog mehura i shodno tome, povecava ili smanjuje otpor u ravni u kojoj lezi osovina napadne glave. Time se prakticno upravlja kretanjem, promenom otpora i smerom rasprostiranja kavitacionog mehura.
Sto se tice pitanja tj, jednog smera glave nosa......ja bih pre rekao da se radi o jedno-ravanskom upravljanju glave i to je sasvim dovoljno da torpedo vrsi pomeranje bilo, po dubini ili postrance od pravca kretanja. Ovako brzom torpedu...postavlja se pitanje da li je i potrebno upravljanje koje omogucava horizontalno odstupanje kretanja...odnosno tkzv. vrsenje preticanja cilja.
Dakle, ja pre naginjem misljenju da je kod ovog resenja vise posmatrano kako resiti probleme promene dubine (na kraju krajeva dubine lansiranja ovog torpeda se razlikuju).

Shodno recenom, ovo torpedo predstavlja pravo jedno malo cudo i funkcionisanja i kretanja, manevrisanja kroz kavitacioni mehur i sa jednom tackom tj. ravni upravljanja.

[kukador]

a kako torpedo detektira svoju dubinu?
za klasični torpedo nekako bi znao (hidrostatični pritisak?), ali škval ne dodiruje vodu.

[rotring]

a kako torpedo detektira svoju dubinu?
za klasični torpedo nekako bi znao (hidrostatični pritisak?), ali škval ne dodiruje vodu.

Svako torpedo, sem nekih izuzetaka, samonavodjenjem se dovodi do cilja. Potrebe torpeda da odredi dubinu....ista ja kao i potreba protiv oklopne rakete da odredi nadmorsku visinu.....Mislim da sam bio jasan.

[kukador]

sasvim jasan.
zahvaljujem na odgovoru
malo sam glupo pitao, ali učimo.
učenje je napredak!!!

[rotring]

sasvim jasan.
zahvaljujem na odgovoru
malo sam glupo pitao, ali učimo.
učenje je napredak!!!

Nema glupih pitanja....ima samo glupih izgovora za nepitanje 

[lEO - ZD]

Opet razmišljanje o određivanju položaja:
pod pretpostavkom da je komunikacija s okolinom upitna ostaje par varijanti:
1. da se senzori ili bilo što što ima takvu funkciju nalazi u vrhu nosa koji je jedini u kontaktu s vodom?
2. da li je moguće da uz poznate parametre polazne točke (x,y,z, vx,vy,vz) (ukratko položaj i brzinu lansera) uz precizno registriranje promjene parametara samog torpeda iznutra (lupnut ću bezveze žiroskopi.. tu seže moje skromno znanje) samostalno kontrolira točnost zadane putanje?

[rotring]

Opet razmišljanje o određivanju položaja:
pod pretpostavkom da je komunikacija s okolinom upitna ostaje par varijanti:
1. da se senzori ili bilo što što ima takvu funkciju nalazi u vrhu nosa koji je jedini u kontaktu s vodom?
2. da li je moguće da uz poznate parametre polazne točke (x,y,z, vx,vy,vz) (ukratko položaj i brzinu lansera) uz precizno registriranje promjene parametara samog torpeda iznutra (lupnut ću bezveze žiroskopi.. tu seže moje skromno znanje) samostalno kontrolira točnost zadane putanje?

Ja mislim da na prvo pitanje imas vec negde odgovor ovde....sta se nalazi u nosu torpeda i ostalo. Naravno da se to mora nalaziti u radnom medijumu, vodi jer bi gubitak snage bio ogroman kada bi signal/i morali vise puta da prolaze kroz vodu/vazduh/voda/vazduh....

Naravno, to radi svako samonavodjeno torpedo. Samostalno odredjuje pitanju i samostalno se krece kroz vodu do cilja......ili ne. Ima slucajeva da se "odbeglo" torpedo ustreli na svoju podmornicu. Sto se tice elektronike koja to radi....neka to ostane "crna kutija" tj. bespotrebno je razmatrati u sitna creva torpeda.....na isto se svodi kod skoro svih i sa istom funkcijom.
Samo da napomenem....torpedo je kompletno samonavodjeno...jedino sto lanser od podataka direktno predaje torpedu jeste pravac i smer...ali i to se menja ako torpedo tako "odluci". Sve ostalo je na senzorima i sistemu obrade podataka u samom torpedu. Ponovo kazem ovo je prica za samonavodjena a ne i za konop/palac/zica/magarac sisteme navodjenja.

[ORIĆAREB]

Snimak lansiranja sa obalne platforme.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Vidljivo je po mlazu koji je iza torpeda da mu startni raketni
motori rade uveliko prije samog ulaska u vodu.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Torpedo u moru - vodi. Iza se vidi samo dim, "znoj i suze". 

[duje]

Meni je to i logično, jer i običnom torpedu motor radi u lansirnom aparatu. Pažljivo pratim ovu temu, samo naprijed.

[ORIĆAREB]

Istorijat Istraživanja tehnologije Škvala iz ruskih izvora

Istraživanje o mogućnosti rada projektila na raketni pogon u režimu uspostavljene superkavitacije sprovedeno je u hidrodinamičkom labaratoriju CAGI na Lodožkom jezeru u okviru zadani programa ''Belka'' i Kolonok''. Prvo je sproveden eksperimentalni program
1956 god. na stendu tipa žičare, da bi se zatim u narednoj 1957 godini pristupilo proučavanju ponašanja  projetila u slobodnom prostoru. Posmatranje i izučavanje je nadgledano u opsegu između 500-600 m.

U drugoj polovini 1950-tih godina također se pristupilo izradi kavitacijskog torpeda RKT-45 kalibra 450 mm na raketni pogon za opremu i naoružanje Torpednih čamaca. U okviru tog zadatka izrade RKT-45 torpeda, u N I I-1  instututu  pod rukovodstvom Mazurova ostvaren je podvodni projektil na čvrsto gorivo i kavitatorom na vrhu u svrhu stvaranja plinske ''kapsule'' oko istog. Ispitivanje je obavljano na stendu tipa žičara na jezeri Isak Kulj. Istovremeno je glavni konstruktor Minaev radio na usavršavanju čvrstog goriva kao i na sistemu samonavođenja.

Eksperimentalni primjerak primjenjen je na raketnom torpedu RAT-52 na čvrsto gorivo.

Na drugom mjetu u institutu N I I -24, u drugoj polovini 50- tih postavili su si zadatak za pronalaženje čvrstog goriva za raketni
pogon. I na kraju su došli do čvrstog goriva oznake SN-1 (visokometalizirano gorivo na bazi magnezija). Tako su dobili nabojno čvrsto raketno gorivo, promjera 40, 140 i 196 mm.

Razvoj raketnog torpeda ''Škval'' pokrenuto je SSSR uredbom  № 111-463 od 13 oktobra 1960 godine u NII-24 Institutu pod rukovodstvom Merkarova. Idejni projekt za razvoj odobren je 1963 godine. Dobio je kodnu oznaku ''M4''.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Testovi prototipa torpeda započeta su 1964 god. na jezeru Isik Kulj sa plutajućih pontona. Kasnije je uključen i jedan Shershen brod sa oznakom OK-443. Konačno u maju mjesecu 1966 god.  pristupilo se i testiranju i sa podmornice. Izabrana je podmornica sa Taktičkim brojem C-65 iz projekta 613RV. Testiranje su izvođena kod Feodosia na Krimu. Na kraju svega testovi su pokazali da je torpedo ''M4'' kao takvo neuspjelo i 1972  god. svi dalji pokušaji su obustavljeni.

Pristupilo se poboljšanju tarpeda koje ovoga puta dobilo oznaku ''M5''. U periodu od 1972 do 28 maja 1976 god.  izvršena su obimna posmatranja i preko 43 lansiranja. A onda na Crnom moru sa podmornice pr.613RV izvršeno je konačno 7 lansiranja torpeda ''M5'', u
periodu od juna do decembra 1976 god. Ovoga puta sve se pokazalo uspješnim i 29 novembra 1977 godine superkavitacijsko raketno torpedo oznake ''M5'' se usvaja i uvrstava u oružane snage RM SSSR-a.

Kao takvo dobija oznaku V-111 ''Skval''.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Konstrukcija – Škval  torpedo kreće se pod vodom pogonjen potiskom mlaznog raketnog motora. Za smanjiti otpor vode kroz koju se kreće koristi posebno konstruisan gasogenerator kojim preko nosnog kavitatora obezbjeđuje plinsku ''kapsulu'' okružujući kompletno torpedo i tako ga izolujući od spoljašnje svijeta.  Na taj način samo vrh torpeda je u dodiru sa vodom.

Sistem upravljanja i samonavođenja.  – autonomno-inercijalno. Samonavođenje kao takvo još ne postoji. Kontrolu po pravcu i dubini obezbjeđuje hidrodinamičkim upravljvim kormilima. Po nepotvrđenim informacijama raketno torpedo može da se kreće na osnovu programa prethodno unešenog pre lansiranja i na taj način održava savršen pravac na cilj.

Pogon – Raketni pogon omogućen je čvrstim gorivom za startni i marševski motor. Startni raketni motori moraju svoj posao završiti u okviru 4 sekunde za koliko imaju goriva na raspolaganju. Gorivo i tehnologija rada pogona razrađena je NII-24 Intitutu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Osnovni TT podaci:

Kalibar.............................533.4 mm
Dužina.............................8200 mm
Težina ............................2700 kg
Težina BG........................210  kg
Domet  max.....................11000 m
Brzina ............................do 200 čv
Krstareća dubina...............6 m
Dubuna lansiranja .......do  30 m
Ugao zakreta .......unutar  40 stp.

Bojeva glava sa
•   taktičko- nuklearnim punjrnjem 150 ktž
•   klasičnim TNT ekvivalenta 210 kg

Modifikacije

•   M4 – Neuspjelo opitno raketno torpedo, ispitivanje prekinuto 1972 god.

•   M5 – Konačna varijanta raketno pogonjenog superkavitacijskog torpeda

•   VA-111 ''Škval'' – Osnovna verzija torpeda ''M5'' primljenog u naoružanje  
     1977 god

•   VA-111 ''Škval-E'' – Osnovna verzija torpeda namjenjena za izvoz u inostranstvo. Prvi put prestavljeno javnosti 1992 god.
     Raspolaže sa klasičnom bojevom glavom.

•   ''Škval-M'' – Hipotetička verzija, modernizovana varijanta torpeda. Špekulira se informacijama o ispitivanju i Tiho-okeanskom
     području tokom 2011  god. Navodno raspolaže sistemom samonavođenja i bojevom glavom od 350 kg.

Mogući korisnici: Podmornice, Površinski brodovi i stacionarni lanseri.

Proizvođač.  SSSR/Rusija

Izvoz: 1990 godine odobren izvoz torprda ''Škval''.
Iran:  Dogovoren neformalan transfer tehnologije proizvodnje ''Škvala''.
2010 godine komponente ''Škvala'' dostavljene Iranu iz zavoda ''Dastan'' u Kirkiziji.

Izvori:
Долгое рождение "Шквала". // Военно-промышленный курьер. №15 / 2006 г.
Климов М. Морское подводное оружие-2: аргументы и факты. // Военно-промышленный курьер. №49 / 2010 г.
Конструктор. Газета ГРЦ им. Макеева. № 8 / 2011 г.
Рогожников К., Кузьмицкий М. Выпускники факультета морского приборостроения - создатели торпед. // За кадры
верфям. № 9 / 2002 г.
Секретные российские торпеды проданы из Киргизии в Иран? /, 2011 г.
Широкорад А.Б., Оружие отечественного флота. 1945-2000. Минск, Харвест, 2001 г

[rotring]