Beograd će dominirati nebom iznad Balkana
Hrvatska bez zrakoplovstva, dok Srbija svoje brzo obnavljaDok se predsjednik države i vrhovni vojni zapovjednik
Stjepan Mesić javno odriče ratnog zrakoplovstva, nudeći nadzor i obranu hrvatskog neba zrakoplovstvu susjedne Italije, Srbija svoje obnavlja.
Koraci su joj, doduše, mali, ali Hrvatska teško može u skoro vrijeme doskočiti srbijanskoj dominaciji na nebu iznad Balkana. Ako bismo komparirali brojnost, tehničko stanje i sposobnost letjelica, Hrvatsko je ratno zrakoplovstvo, u odnosu na ono Republike Srbije, ptica otupjelih kandža i slomljenih krila. Srbijansko je zrakoplovstvo u posljednje dvije godine remontiralo 16 letjelica, među kojima i četiri zrakoplova tipa MiG-29, an-26, jak-40 i dva helikoptera HT-40.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Unaprijeđena je obuka pilota, povećan je sat naleta i srbijanski piloti, nakon niza godina, uvježbavaju noćno letenje i borbena djelovanja po ciljevima na zemlji. S remontiranim MiG-ovima 29 Srbija u potpunosti nadzire svoje nebo, te je tako, za razliku od Hrvatske, osigurala nastavak obuke i trenaže pilota lovačkoga zrakoplovstva. Dok hrvatski piloti godišnje lete jedva 30 sati, srpski u svojim mlažnjacima lete i više od 50 sati.
Diplomatski radOsim planirane nabave novih MiG-ova 29 (vjerojatno inačica SMT, koji je NATO kompatibilan), Srbija se priprema za generalni remont većeg dijela od ukupno 25 super galebova G-4 (školsko-borbeni mlažnjaci proizvedeni pred kraj SFRJ, spadaju u klasu najboljih školskih zrakoplova u svijetu). Tehnološki demonstrator super galeb G-4MD već leti iznad Batajnice.
U odnosu na raniju generaciju super galeba, demonstrator MD ima veće spremnike za gorivo, nosi više naoružanja (može nositi i američke vođene projektile zrak−zemlja AMG-65 maverick), kokpit je obnovljen u cijelosti, te avionika. Minimalna cijena remonta ovih lakih jurišnika, koji će letjeti nakon 2020. godine, iznosi tri milijuna eura. Srbijanska diplomacija radi i na otkupu super galebova koji se nalaze izvan granice Srbije. U sastavu vojske Republike Srpske nalazi se jedan super galeb, kao i 17 letjelica tipova jastreb i orao koje Srbija želi, a snažan je pritisak na Crnu Goru da prepusti svojih 17 super galebova.
Nema sumnje da će Banja Luka ponuditi svoje letjelice, a tim bi putem mogla i Podgorica, ali ne svojom krivnjom. Podgorica je sklonija ideji da mlažnjake prepusti Hrvatskoj i tako dade doprinos ideji osnivanja regionalnog centra za obuku pilota na Zemuniku, o čemu smo već pisali. Crnogorske super galebove, stacionirane na vojnom aerodromu Golubovci kod Podgorice, Hrvatska − ne želi. Posve je izvjesno da će ti zrakoplovi prije ili kasnije, kao što je bio slučaj s pripadajućim simulatorima leta, odletjeti na beogradsku Batajnicu.
Crnogorska ponudaKako nam je potvrdio
Blagoje Grahovac, general zrakoplovstva u miru i savjetnik predsjednika crnogorskog parlamenta za obrambena pitanja, riječ je o eskadrili koja je u dobrom tehničkom stanju. Od četiri “životna” remonta, koji su predviđeni za svaki zrakoplov, obavljen je tek prvi, i to prije rata u Zrakoplovno-remontnom zavod (ZTZ) u Velikoj Gorici.
Ponuda u papirnatoj formi, doduše, nije poslana na Zrinjevac, ali, kazao nam je Grahovac, o crnogorskim super galebovima razgovaralo se neslužbeno na stručnoj razini između Zagreba i Podgorice.
Strani nadzor košta koliko i novi lovacIskustvo Slovenije, čije nebo kontrolira Italija, pokazalo je da je nacionalno zrakoplovstvo uvijek jeftinija solucija od najma inozemnog. Inozemni nadzor toliko je skup (40 milijuna eura godišnje, kolika je cijena novog lovca!) da su Slovenci otkad ga koriste mogli nabaviti i vlastite zrakoplove. Vojno zrakoplovstvo vrlo je bitna i iznimno visoka financijska stavka svake zemlje. Vojni stručnjaci upozoravaju na to da bi i osiguranje civilnih letova iznad neke zemlje bitno poskupjelo kada ta država ne bi mogla jamčiti sigurnost svoga neba.
RH i nad Makedonijom?Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Albanija nemaju lovačko zrakoplovstvo i, prema svemu sudeći, kontrolu zračnog prostora delegirat će na drugu državu po uzoru na Sloveniju i pribaltičke države. Mnogi se pitaju zašto Hrvatska, nakon što bi kupila eskadilu novih mlažnjaka, ne bi nadzirala nebo spomenutih susjeda i preko “air policing” usluga otplatila eskadrilu?
Čega smo se sve odrekliPOTOPLJENE PODMORNICE
Hrvatska politika ne odriče se samo zrakoplovstva. Pod ravnanjem bivšeg ministra obrane Berislava Rončevića, Hrvatska je ostala bez podmorničarstva.
‘KREZUBI’ HRM
HRM punih 15 godina nije ispalio ni jednu jedinu raketu RBS-15. Te su rakete jedino preostalo strateško hrvatsko oružje na moru, a tehničko im je stanje zbog isteka roka trajnosti krajnje upitno.
PZO BEZ PROJEKTILA
Hrvatska nema ni protuzrakoplovne projektile srednjeg dometa.
ZBOGOM BOJNOM GAĐANJU
Pune četiri godine zrakoplovi MIG 21 nisu provodili bojno gađanje projektilima.
Autor: Denis Krnić
Izvor: Slobodna Dalmacija
http://www.slobodnadalmacija.hr/