PALUBA
March 28, 2024, 12:02:32 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite i neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi ste našli svoj aktivacioni link te aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 [11] 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 ... 30   Go Down
  Print  
Author Topic: Admirali KuK mornarice  (Read 238611 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #150 on: November 24, 2009, 07:17:42 pm »

Emil Ernst Wilde stupio u mornaricu 1887. kao aspirant. Čin kontraadmirala dobio 13.kolovoza 1919. godine.
Alois Bacich von Rečina rodio se 1864. u Rijeci. Akademiju završio 1882. godine kao 19. u rangu od  28. kadeta.Čin kontraadmirala dobio 29. prosinca 1919. godine.


* wilde.jpg (7.06 KB, 185x266 - viewed 183 times.)

* von Rečina.jpg (8.04 KB, 199x276 - viewed 188 times.)
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #151 on: November 24, 2009, 08:09:50 pm »

Brodarski, interesantno je da je AU dosta admirala unapredila pred sam kraj rata, čak i nakon praktičnog gubitka izlaza na more...
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #152 on: November 24, 2009, 08:13:43 pm »

Konstantin Michael Radey rodio se 1868. godine. Akademiju završio 1888. kao 15. od 27 kadeta. Čin kontraadmirala dobio 18. svibnja 1921. godine.
Theodor Robert Josef SkerlEdler von Schmidtheim rodio se 1864. u Puli. akademiju završio 1882. kao 4. u rangu od 28 kadeta.Čin kontraadmirala dobio 18. svibnja 1921. godine.
Primjećujete da su ovoj gospodi činovi dodijeljeni čak 1921. godine. Postoji nekoliko opravdanih razloga, ali bi oduzelo previše vremena i prostora o tome pisati.


* Radey.jpg (5.78 KB, 200x294 - viewed 195 times.)

* Schmidtheim.jpg (8.31 KB, 205x297 - viewed 187 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #153 on: November 24, 2009, 08:19:58 pm »

Boro, znaš i vlastitog iskustva kako se nekog promiče u viši čin. Koje uvjeti moraju biti  ispunjeni. Kako u miru tako u ratu. Zavisno od redovitog ili izvanrednog promaknuća.  Tako je bilo i s njima. Nisu oni nikakvi posebni slučajevi. Zar nije bivša država imala oko 15 admiralskih mjesta u jednom trenutku?
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #154 on: November 24, 2009, 08:31:39 pm »

Jeste Brodarski, u pravu si, tako je bilo.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #155 on: November 24, 2009, 08:40:19 pm »

Ovaj dugi niz zanimljivih admirala A-U ratne mornarice završavam s kontraadmiralom iz 1924. godine.
Eugen Wilhelm von Schram rodio se 1871. u Puli. Otac mu je bio po činu major i zapovjednik jednog odreda vojne žandarmerije u Puli. eugen je završio akademiju 1890. godine kao 16. od  35 kadeta. Čin kontraadmirala dobio je 5. srpnja 1924. godine. Umro je od srčanog udara 1933. u Beču.


* schram.jpg (7.31 KB, 195x288 - viewed 170 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #156 on: November 25, 2009, 06:35:46 pm »

Nekako sam propustio Dragutina Pricu. Na internetu možemo ga naći pod imenom Karl ( Dragutin ) Prica, Karl von Prica i  za mene nepojmljivo talijanizirano Prizza. Dragutin Prica je ipak graničarsko dijete i roditelji mu nisu  ni u kojem slučaju dali ime Karl niti se potpisivali Prizza. Ime Karl mu je dao neki carski činovnik kad su ga upisivali u akademiju, jednostavno ga krstio po drugi put.
Dragutin se rodio 5. studenog 1867. godine u Svetom Jurju podno Velebita, maloj luci za izvoz drva. Umro je 14. lipnja u Opatiji ( valjda Volosko, Lipovica ). Otac Maximilian graničarski poručnik u mirovini, bio je nadzornik slagališta drva u Sv. Jurju. Dragutin je stupio u brak 1908. s Herminom ( Minka ) Budisavljević von Priedor.
Završio je gimnaziju u Senju 1881. s vrlo odličnim uspjehom i 3. listopada primljen u akademiju u Rijeci. Oslobođen školarine. Školovanje je završio 1885. s dobrim uspjehom kao 9. u rangu od 21 kadeta. Za napomenuti je da su luci New York dva kadeta iz njegova naraštaja poginuli.
Promaknuća tijekom karijere ( činovi iz izvornika na njemačkom jeziku )
1885. seekadet 2. klasse
1888? seekadet 1. klasse
1889. Linienschiffsfahrinch
1895. Linienschiffsleutnant 2. klasse
1899. Linienschiffsleutnant 1. klasse
1907. Korvettenkapitän
1910. Fregattenkapitän
1913. Linienschiffskapitän
1918. Konteradmiral s postavljenjem od 10. svibnja
Slijedeći put pokušati ću dati tijek službe u k.u k. mornarici.


* IMG_0034.jpg (8.52 KB, 204x302 - viewed 163 times.)
« Last Edit: November 25, 2009, 07:02:37 pm by brodarski » Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #157 on: November 25, 2009, 10:40:43 pm »

Prvo cestitke i komplimenti za izvanredan materijal koji ste ovdje postasvili (posebno brodarskom) a onda u nastavku (koga zanima i ima volje citati) jedan moj tekst koji je objavljen u jednom CG listu a tice se austro-ugarskog admirala koji je bio od presudne vaznosti za moj grad Tivat. Baron Maximillian Daublebsky von Sterneck.... Napominem da je tekst napisan i objavljen u januaru 2008.

      HEROJ KOJI JE VOLIO NAUKU I KULTURU

Prije nešto malo više od mjesec dana, 5.decembra, navršilo se 110 godina od smrti čovjeka koji je medju najzaslužnijima za razvoj grada Tivta kao savremene urbane cjeline. Naime, nekadašnji komadant Carske i kraljevske Ratne mornarice (K.u.K. Kriegsmarine) Austro-Ugarske, admiral baron Maksimilijan Daublebski fon Šternek, čovjek koji je, pored ostaloga, utemeljio pomorski Arsenal u Tivtu, umro je 5.decembra 1897 godine u Beču. Do danas se o tom odlikovanjima i slavom ovjenčanom heroju pomorskih ratova Austro-Ugarske sa Danskom i Italijom iz sredine 19.vijeka, astronomu i fizičaru, u tivatskoj i uopšte crnogorskoj javnosti izuzetno malo zna, iako je Šternek ostavio neizbrisiv trag u razvoju Tivta i Boke kao dijela tadašnje moćne austro-ugarske imperije.
Prema podacima publiciste i jednog od najboljih poznavalaca pomorske prošlosti Austro-Ugarske, Zvonimira Frajfogla iz Austrije, Šternek je rodjen 14.februara 1829 godine u Klagenfurtu u plemićkoj porodici porijeklom iz Češke. U 14-toj godini života postao pitomac Mnornaričkog Kolegija (Akademije) u Veneciji. Po završetku školovanja u činu mornaričkog zastavnika 1849 godine učestvovao je u pomorskoj blokadi Venecije gdje se veći dio mornarice pobunio protiv austrijske vlasti. 1851 unapredjen je u čin prvog poručnika kada je i po prvi put dobio komandu nad vlastitim brodom. Brzo napreduje u službi, tako da je već 1859. unapredjen u čin kapetana korvete, a godinu kasnije i u čin kapetana fregate.
Pod vodjstvom proslavljenog austrijskog mornaričkog oficira, kasnijeg admirala i komadanta mornarice Vilhelma Tegethofa, Šternek 9.maja 1864 učestvuje u bici kod Helgolanda u Sjevernom moru. Ova bitka u kojoj je austrijska eskadra kao saveznik Prusije u prusko-danskom ratu, savladala eskadru ratnih brodova Danske, značajna je u pomorskoj istoriji kao posljednji sukob drvenih ratnih brodova. Šternek je 28.maja iste godine postao komadant fregate «Schwarzenberg», Tegethofovog zastavnog broda u danskoj luci Kukshavenu.
Medjutim, njegovi zvjezdani trenuci tek dolaze – 20.jula 1866 kod Visa se odigrava čuvena pomorska bitka izmedju flota Austrije i Italije u kojoj se po prvi put u pomorskoj povijesti, sukobljavaju oklopljeni ratni brodovi. Superiorna i modernija italijanska flota pod komandom admirala Karla Peliona de Persana, biva teško poražena od austrijske eskadre kojom je izuzetno vješto i hrabro komandovao kontraadmiral Tegethof. Austrijskim i Tegethofovim admiralskim brodom u bici kod Visa , oklopnjačom “Erzherzog Ferdinand Max”, komandovao je tada kapetan bojnog broda Maksimilijan Daublebski fon Šternek. Ključni trenutak bitke desio se kada je Šternek u žaru borbe, oklopljeni pramac svog broda usmjerio na italijansku oklopnjaču  i komandni brod “Re d Italia” i u maniru bitaka koje su vodili antički i srednjevjekovni pomorci, vozeći svom snagom, udario italijanski brod. Oštri podvodni dio pramca austrijske oklopnjače zario se u trup “Re d Italia” i napravio veliku rupu, pa je italijanski brod potonuo za samo par minuta uz velike ljudske žrtve. Ubrzo su Austrijanci potopili i italijansku oklopnjaču “Palestro”, pa su se Persanovi brodovi u neredu povukli sa bojišta, aTegethof odnio pobjedu koja je uništila snove Italijana o zauzimanju istočne obale Jadrana. Zbog svojeg herojstva u bici kod Visa, Šternek biva odlikovan ordenom viteškog krsta Reda Marije Terezije, jednim od najvećih austrijskih priznanja. Nakon ratnih godina, uslijedile su mirnodopske u kojima se Šternek mogao posvetiti i drugim, prvenstveno naučnim i istraživačkim aktivnostima. Tako u činu komodora učestvuje kao navigator 1872 u ekspediciji na Sjevernom ledenom moru, na brodu «Isbjörn», što je bila priprema za poznatu austro-ugarsku arktičku ekspediciju predvodjenu Pejerom i Vejprehtom. Za vrijeme tog poduhvata od 1872 do 1874 obavljena su mnoga naučna istraživanja u Sjevernom ledenom moru, a espedicija je sjeverno od obala Rusije, otkrila i novo veliko ostrvo nazvano Zemljom Franje Josipa po tadašnjem austro-ugarskom caru.
Šternek je 1876 postavljen je za komadanta pomorskog Arsenala u Puli, glavnoj bazi austro-ugarske Ratne mornarice. Sedam godina kasnije, 1883 unapredjen je u čin viceadmirala i postao je komadant  Ratne mornarice i načelnik Mornaričke sekcije Ministarstva rata Austro-Ugarske. Sa te pozicije 1884 komanduje manevrima eskadre kojima je prisustvovao i car Franjo Josip I, a dvije godine kasnije prilikom velikih austro-ugarskih manevara na Jadranu, u Boku Kotorsku uplovljava flota pod Šternekovom komandom. Iskusnom pomorskom oficiru i stručnjaku odmah za oko zapada prirodna pogodnost Boke za izgradnju ratne luke i uporišta na južnom Jadranu, te strategijska važnost tadašnjeg malog ribarskog i poljoprivrednog naselja Tivat kao lokacije za izgradnju novog pomorskog Arsenala. Šternek je odmah o tome izradio stručni referat koji je uputio na razmatranje Vladi u Beču koja se sa njim saglasila i 1888 godine počeli su pripremni radovi na nivelisanju terena za izgradnju Arsenala u Tivtu. Iste godine Šternek je unapredjen u čin admirala, 1890 vodi austro-ugarski flotni odred na manevre na Baltiku, a 1891 slijede svečanosti polaganja temeljnog kamena za Mornaričku crkvu u Puli. Admiral Šternek lično se založio za izgradnju ovog reprezentativnog objekta posvećenog Gospi od Mora. Za izgradnju crkve Vlada u Beču izdvojila je 60 hiljada kruna, a car Franjo Josip lično još 5 hiljada kruna. Stim u vezi poznata je i anegdota tokom careve posjete Puli - car Franjo Josip zadržao se kod obilaska gradilišta crkve kod stubova-nosača i navodno po njima kuckao štapom, da vidi da li su od zlata, jer je gradnja crkve bila veoma skupa.
Admiral Šternek 1895 komanduje flotnim odredom poslanim na svečanost otvaranja Kanala cara Vilhelma (Kilski kanal) u Njemačkoj. Ženi se 1896. (u 68. godini života!), a umire 1897 u Beču. Srce mu je sahranjeno u porodičnom dvorcu Krastocu kod Klagenfurta, a njegovo tijelo i danas počiva u kripti Mornaričke crkve u Puli. Za vrijeme njegovog komandovanja, ratna mornarica Austro-Ugarske je znatno modernizovana i unapredjena, pa je iz jedne čisto obalske, izrasla u snažnu pomorsku silu za otvoreno more. Tokom njegovog mandata, paralelnog sa izuzetno brzim razvojem brodogradjevne tehnologije u svijetu, u austro-ugarsku flout uvrštene su prve barbetne oklopnjače “Kronprinz Erzherzog Rudolf” i “Kronprinzessin Erzherzogin Stephanie”, velike torpedne krstarice “Kaiser Franz Joseph I” i “Kaiserin Elisabeth”, lake torpedne krstarice “Panther”, “Leopard” i “Tiger”, oklopni krstaš “Kaiserin und Konigin Maria Theresia”, te preteče modernih razarača “Meteor”, “Komet”, “Blitz”, “Planet”, “Satellit”, “Trabant” i “Magnet”. Najveće dostignuće u tom periodu je konstruisanje i uvodjenje u sastav austro-ugarske mornarice njena prva tri moderna bojna broda – obalskih oklopnjaka “Monarch”, “Wien” i “Budapest”. 
Admiral Šternek je bio značajan za Pulu, ali i za Boku, gdje je utemeljio Arsenal u Tivtu oko kojeg se kasnije razvio ovaj grad u obliku kakav je danas prepoznatljiv. Osim čisto vojnih objekata, brinuo se i za zdravlje duhovno i tjelesno, svojih podredjenih pa je tako pored ostaloga, Šternek bio i ktitor u izgradnji crkve posvećene Bokeljkim mučenicima u Krašićima kod Tivta. Publicista i istraživač bokeljske prošlosti Vasko Kostić piše da su Krašići bili prvobitno planirana lokacija za izgradnju Arsenala, te je crkva Bokeljskih mučenika ovdje izgradjena kao izraz potrebe da taj brodogradjevni kompleks ima svog patrona – odnosno sveca zaštitnika, a crkva se ujedno koristi za vjerske obrede radnika. Nakon što je 1889 tadašnja Općina Tivat jednoglasno mornarici poklonila zemlju za izgradnju Arsenala u Tivtu izmedju rtova Seljanovo i Pakovo, odustalo se od izgradnje brodogradilišta u Krašićima, ali je tamo ostala nova crkva čija je izgradnja bila u već podmakloj fazi. Odlukom admirala Šterneka, crkva posvećena maloj braći-ranohrišćanskim bokeljskim mučenicima  Petru, Andriji i Lovrijencu konačno je završena 1897 godine. Karakteriše je vrlo lijep mermerni reljef iznad portala širine 140 i visine 85 centimetara sa predstavom iz pomorske bitke kod Visa. Uz to, uklesan je i tekst na latinskom jeziku čiji prevod glasi: “Ovaj hram, posvećen svetim mučenicima Petru, Andriji i Lovru, brigom i nastojanjem preuzvišenog slobodnog barona Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka, pobjednika nad komandnim brodom “Re d Italija”, vrhovnog zapovjednika preslavne austro-ugarske pomorske flote, godine Gospodnje 1897, nad temeljima je uzdignut”.
Jedno od Šternekovih dostignuća -veliki Mornarički, a kasnije Gradski park u Tivtu i danas se svrstava medju najveće atrakcije i vrijednosti Tivta. Želeći uljepšati okolinu tek podignutog Arsenala, admiral Šternek 1892 naredjuje da se u njegovoj blizini na površini većoj od 4 hektara podigne park u koji su zasadjivani primjerci biljaka koje su komadanti austro-ugarskih ratnih brodova, po Šternekovoj naredbi, donosili sa svojih putovanja širom svijeta. Tako je u Tivtu nastala jedna od najvećih i najbogatijih botaničkih bašti na istočnoj obali Jadrana u kojoj i danas uspijevaju brojne rijetke i vrijedne biljne vrste, poput čileanske jele (araucaria araucana), jedinstvenih primjeraka tog stable u Evropi.
Naime, u Šternekovo doba, austro-ugarska mornarica organizovala je nekoliko većih flotnih krstarenja, niz školskih krstarenja i istraživačkih misija po dalekim morima i okeanima na kojima su ostavarena i mnoga značajna naučna otkrića i rezultati. Pri organizaciji tih putovanja koja je Šternek svesrdno podržavao, uspostavljana je bliska saradnja izmedju mornarice i Akademije nauka u Beču koja je prikupljala rezultate tih istraživanja. Pored hidrografskih istraživanja, cilj putovanja bilo je i sakupljanje predmeta od etnografskog i prirodnjačkog interesa, a koji su najčešće potom postajali eksponati u bečkim muzejima. Najvažnija dostignuća tih ekspedicija objavljivana su u godišnjacima austro-ugarske Akademije nauka. Tako je naprimjer, na istraživačkom putovanju transportnog broda “Pola” na istočnom Sredozemlju 28.avgusta 1891 izmjerena dotad najveća dubina mora u Mediteranu: 4.404 metra. Ta pozicija, 40 milja južno od rta Matapan u Egejskom moru, i danas na kartama nosi naziv “Dubina Pola” po brodu koji ju je prvi izmjerio.
Inače, Šternekov mandate na čelu mornarice karakteriše i značajan pomak u kulturološkom smislu – 1894 u Puli se osniva Mornarički orkestar sastavljen od 110 muzičara, a za dirigenta mu je postavljen poznati muzičar Franc Lehar koji je pored ostaloga, komponovao i valcere “Zvukovi iz Pule”, “Lijepe Puljanke” i “Adria valcer”, te operu “General Kukuška”. Zahvaljujući zalaganjima vrha Austro-Ugarske mornarice za fotografskim dokumentovanjem svoje flote, često i u reklamne svrhe, u zvaničnu službu uzima se i austrijski fotograf Alojz Bir. On otkriva poseban, u svjetskim okvirima novi fotografski žanr – mornaričku fototografiju. Biru je 1896 dodijeljena zvanična titula “carskog i kraljevskog mornaričkog fotografa”, a on je do kraja života snimio nekoliko desetina hiljada umjetničkih fotografija sa motivima luka, ratnih brodova, manevara flote, života mornara, radova u brodogradilištu i sličnog.

TIVAT MU BIO OMILJENO MJESTO

O Šternekovom životu i djelu knjigu je napisao austrijski istoričar dr Ervin Šatz. U knjizi Šatz navodi da je Tivat bio jedno od Šternekovih omiljenih mjesta. Tokom svojih inspekcijskih putovanja u Boku, Šternek se uvijek divio onome što je u medjuvremenu postignuto, a posebno je volio stare jedrenjake, što su mu neki od "naprednih" savremenika zamjerali (spominje se u dnevniku austrijskog ministra trgovine tokom njihovog zajedničkog putovanja 1892. i sidrenja u Herceg Novom). I sam Šternek 1896 piše u svom dnevniku, dok je bio na matičnom brodu za podmornice "Pelikan" u Boki:
“Tivat je skoro potpuno uredjen, park uspijeva, mornaričke zgrade su uredne, ali sve to puno košta... Lovćen i crnogorska brda su pod snijegom, a ovdje cvjetaju ljubičice u tolikoj količini, da se na mom stolu nalazi ogroman buket. Eskadra je u najboljem redu... Sve je tako lijepo i mirno u ovom usamljenom kutku na Zemlji.". Takodje spominje da je vrijeme lijepo, da su stabla narasla, a posebno ga raduju stabla naranči.


Logged
jantar
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 766


« Reply #158 on: November 28, 2009, 04:35:16 pm »

Hvala Marinero, veoma lep i opsezan reportazni prikaz.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #159 on: November 29, 2009, 04:58:02 pm »

Nekako sam propustio Dragutina Pricu. Na internetu možemo ga naći pod imenom Karl ( Dragutin ) Prica, Karl von Prica i  za mene nepojmljivo talijanizirano Prizza. Dragutin Prica je ipak graničarsko dijete i roditelji mu nisu  ni u kojem slučaju dali ime Karl niti se potpisivali Prizza. Ime Karl mu je dao neki carski činovnik kad su ga upisivali u akademiju, jednostavno ga krstio po drugi put.
Dragutin se rodio 5. studenog 1867. godine u Svetom Jurju podno Velebita, maloj luci za izvoz drva. Umro je 14. lipnja u Opatiji ( valjda Volosko, Lipovica ). Otac Maximilian graničarski poručnik u mirovini, bio je nadzornik slagališta drva u Sv. Jurju. Dragutin je stupio u brak 1908. s Herminom ( Minka ) Budisavljević von Priedor.
Završio je gimnaziju u Senju 1881. s vrlo odličnim uspjehom i 3. listopada primljen u akademiju u Rijeci. Oslobođen školarine. Školovanje je završio 1885. s dobrim uspjehom kao 9. u rangu od 21 kadeta. Za napomenuti je da su luci New York dva kadeta iz njegova naraštaja poginuli.
Promaknuća tijekom karijere ( činovi iz izvornika na njemačkom jeziku )
1885. seekadet 2. klasse
1888? seekadet 1. klasse
1889. Linienschiffsfahrinch
1895. Linienschiffsleutnant 2. klasse
1899. Linienschiffsleutnant 1. klasse
1907. Korvettenkapitän
1910. Fregattenkapitän
1913. Linienschiffskapitän
1918. Konteradmiral s postavljenjem od 10. svibnja
Slijedeći put pokušati ću dati tijek službe u k.u k. mornarici.
Daljnji tijek karijere bio je uobičajen za mladog pomorskog kadeta 2. klase, ali u ovom prikazu ima velikih šupljina koje nisam mogao popuniti.
U činu kadeta dodijeljen je 1. srpnja 1885. Vojnom lučkom zapovjednišzvu u Puli. Od tada do 1892. kad je prebačen u Dunavsku riječnu flotilu  muk. U flotili je služio na monitoru Körös. Tijekom 1892/3 prebačen je na Nautilus, topovnjača na vijak. Dugi period do 1898. je nepopunjen, nepoznata karijera, kada je prebačen na korvetu na vijak Frundsberg. Tada je već poručnik bojnog broda i sigurno je zapovijedao Frundsbergom ili bio zamjenik zapovjednika. Iste godine poslan je u Kinu kao zapovjednik odreda za osiguranje, gdje ostaje i dio 1899. godine.  Situacija u Kini za Pricu znači odskočnu dasku u karijeri. Već 14.travnja 1899. zapovijeda krstaricom Kaiserin Elisabeth. tada je promaknut u pbb 1. klase. Od 20.srpnja 1900. u Hidrografskom uredu vodi odsjek geofizike.Poslije samo ri mjeseca, 20. srpnja član je zapovjedništva eskadre u Kini. Od 3. listopada je u lučkom admiralitetu Pula, dužnost nije poznata. Od 20. veljače je voditelj personalnog odsjeka. Na bojnom brodu Arpad služi od 12. lipnja 1905. Tri mjeseca kasnije na školskom brodu Radetzky vodi tečaj za časnike topništva. U travnju 1906. ponovno je u Lučkom admiralitetu Pula gdje ostaje do premještaja  na školski brod Gamma 21. kolovoza iste godine. Na Monarchu služi 1907. godine, a 1908. vodi personalni odsjek za mornaričke časnike flote u Puli. Tad je već u činu kapetana korvete. Poslije završene više časničke izobrazbe povjerena mu je dužnost zapovjednika oklopnog krstaša KuK Maria Theresia izmještenog na Levantu. Voditelj operativnog odsjeka Lučkog admiraliteta u Puli je od 15. lipnja 1913. u činu kapetana bojnog broda. Načelnik stožera ratne luke i vojnog uporišta Pula je 1915. godine. Zapovjednik bojnog broda Prinz Eugen je od 15. lipnja 1917. godine. Sama činjenica da je Prici povjereno zapovjedništvo jednog novog bojnog broda puno govori o njegovim sposobnostima i znanju. Hrabrost i odlučnost iskazao je u Boxerskom ustanku. Dvor i mornarica su to znali cijeniti i nagraditi u najtežim trenucima. Pa cijelu zapadnu obranu carstva držali su ljudi iz graničarskog koridora i to na najvišim dužnostima. od 25.studenog 1917. je u vojnom okrugu Trst, dužnost nepoznata. Kao kontraadmiral podnio je zahtjev za umirovljenje i od 1. kolovoza stavljen je u pričuvu. Izgleda da je zahtjev za mirovinom usvojen. Kao kontraadmiralu u pričuvi dan mu je ratni raspored u Puli. Umirovljen je s 1. siječnjom 1919. godine.
Kako se brzo odvijaju ratna zbivanja, još dok je bio admiral u pričuvi i čekao svoju mirovinu, 30.listopada 1918. godine imenovan je zapovjednikom mornarice Narodnog vijeća u Zagrebu. ( nastavlja se )
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #160 on: December 02, 2009, 01:17:20 pm »

Kontraadmiral Prica od samog ulaska u Pomorsku akademiju u Rijeci iskazao se kao vrlo dobar kadet. Cijenili su ga zbog ljudskih i stručnih odlika. O njegovim vrlinama svjedoče i zapisi iz osbnika u kojeg su nadređeni unosili svoja zapažanja. Jedno od njih iz 1892. govori da je '' vrlo dobar pomorac ''. Istaknuvši se u Boxerskom ustanku zapažen je od stranih i nadređenog zapovjedništva. Za zasluge je dobio rusko odličje Svete Ane 3. stupnja 1903. godine. U ratu je dobio njemački  Željezni križ 2. reda i Otomansku ratnu medalju. Zanimljivo da popis ne donosi austrijska odličja. Ulaskom u mornaricu Kraljevine SHS Prica se posvetio organizaciji mornarice. U tih dvanaestak godina stvorio je pozitivnu sliku o sebi kao stručnoj i karakternoj osobi. Zanimljivo, više je bio cijenjen od stranih mornarica zbog svoje koncepcije pomorske obrane, nego od jugoslavenskog generalštaba. Veliki dio te koncepcije prihvatila je JRM u poslijeratnoj organizaciji obrane na moru. Umro je 14. lipnja 1960. u Voloskom, Opatija. Neke neobjavljene razgovore s njim vodio je dr. Oliver Fio. Prica mu je tad do tančina ispričao povijest parobrodarstva i biografije carskih admirala rođenih  u Hrvatskoj. Jedna od tih biografija je i viceadmirala Ziegler- Pozza ( Pucić ).  Prica je bio zadnji živi admiral carske mornarice.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #161 on: December 03, 2009, 09:54:09 am »

Zapovjednik Vojnog okruga Šibenik, kontraadmiral Hugo Zaccaria snimljen u nekoj od brojnih šibenskih fotografskih radnji.


* ZACCARIA copy.jpg (23.2 KB, 350x483 - viewed 224 times.)
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #162 on: February 02, 2010, 10:58:04 pm »

Marinero, lepa ti je i veoma poučna ova priča o admiralu Šterneku. Verujem da ni 1% Tivćana ne zna za to.
Molim te reci mi da li crkva Bokeljskim mučenicima u Krašićima još uvek stoji na svojim temeljima, ako jeste, gde se nalazi? Ja sam do sada mnogo puta prošao kroz Krašiće i nikada nisam čuo za tu crkvu, niti sam uočio crkvu u tom mestu.
Logged
marinero
Prijatelj foruma
poručnik fregate
*
Offline Offline

Posts: 4 153


« Reply #163 on: February 03, 2010, 08:21:13 pm »

Hvala na komplimentu! Crkva naravno i dalje postoji, nalazi se na samoj obali u starom dijelu Krasica, dakle prije onog novog i groznog vikendaskog naselja. Ne mozes je vidjeti kada ides onim putem od skretanja za Krasice sa regionalne saobracajnice Tivat-Radovici prema Petrovicima i dalje prema Rosama, vec moras sa tog puta sici pjeske na obalu u starim Krasicima i prosetati njome, crkvu ne mozes promasiti....
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #164 on: February 03, 2010, 11:08:25 pm »

Jel tamo negde kod restorana Složna braća (mislim da se tako nekako zove), gde regionalni put prema Rosama prolazi pored same morske obale? Sledeći put kada budem prolazio tamo, obavezno ću svratiti!
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 [11] 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 ... 30   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.033 seconds with 23 queries.