PALUBA
April 17, 2024, 07:21:39 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Obavezno proverite neželjenu (junk/spam) e-poštu da bi aktivirali svoj nalog
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Prvi hrvatski Školski brod - "Margita"  (Read 10051 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« on: November 27, 2009, 02:03:00 pm »

Sa razvojem pomorstva i pomorskog školstva u Hrvatskoj kao delu Austro-ugarske monarhije i sa razvojem pomorske škole u Bakru, javila se potreba da se teoretska znanja povežu sa plovidbenom praksom.

Tražeći da se organizuje praktična nastava, bakarski nautičari su dobili od Ugarskog ministarstva trgovine 1884. godine dopuštenje da mogu obavljati pomorsku praksu na brodu Pomorske oblasti u Rijeci. To su uglavnom bili parobrodi "Dely" (36 BRT) i "Bathori" (83 BRT) a putovanja su bila kratka na relaciji Pula - Lošinj, u trajanju od osam dana.

Učenike-maturante je redovno pratio profesor Anton. M. Žuvinčić a na brodu su bili i učenici Riječke Nautike sa svojim profesorom Vickom de Dominijem. Ponekad bi se bakarski đaci ukrcali i na jahte "Hertha" i "Farnese" jer bi to dopuštali njihovi zapovednici Medanić i Hauser, kada su njihovi brodovi bili u bakarskom zalivu.

Upravo je jahta "Farnese" i kupljena od vojvode od Parme, zahvaljujući dr. Isi Kršnjavom. Uz veliku svečanost, 22.04. 1894 godine prekrštena je u "Margitu" u čast supruge tadašnjeg bana Khuena Hedervaryja.

Š.B. "Margita"
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

"Margita" je bio gvozdeni brod - jahta, sagrađena 1880. godine u Birkenheadu. To je bio jedrenjak tipa "loger" sa dva jarbola, sošnjačama i prečkama. Bila je opremljena pomoćnim parnim mašinama od 35 KS. a mogla je da ukrca, uz redovnu posadu, nekoliko nastavnika i petnaestak učenika.

Dužina broda je bila 30m, širina 5,12m a visina 2,75m. Imala je nosivost 80 BRT.

Naredbom Zemaljske vlade od 20.04.1894. godine imala je služiti " U svrhu nautičke škole u Bakru, za naučne svrhe i za službena putovanja dostojanstvenika i visokih službenika".

Š.B. "Margita" je obavljao redovna nedeljna školska putovanja kao i niz ferijalnih praksi u narednom periodu uz prisustvo nastavnika i profesora kao i poznatih slikara i naučnika po Jadranskom, Jonskom, Egejskom i Tirenskom moru. Prvi komandant broda je bio kapetan Bonaventura Urpani a upravitelj stroja Josip Sinčić, koji je u istom svojstvu služio kasnije i na "Vili Velebita".

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Brod je bio u službi do 1908. godine kada je aktom od 03.03.1908. godine naručena nova školska lađa od čelika kod firme "Howaldstwerke" iz Kiela za 183.000 maraka.

Brod "Margita" je bio prodan i preprodan, dok na kraju nije završio kao bunker-stanica Ugarsko-hrvatskog parobrodarskog društva. Ostalo je zabeleženo da su budući hrvatski pomorci izučavali praktične vežbe na školskom brodu, u vreme kad školske brodove nisu imale Engleska, Francuska i druge velike države ...


Izvor: "125. obljetnica pomorskog školstva u Bakru 1849-1974." izdanje Pomorskog školskog centra - Bakar


* margita.jpg (50.24 KB, 815x573 - viewed 516 times.)

* skolski brod margita bakar.gif (76.31 KB, 398x400 - viewed 431 times.)
« Last Edit: November 27, 2009, 10:14:53 pm by dreadnought » Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 255



« Reply #1 on: November 27, 2009, 02:27:33 pm »

Margita dok je plovila kao Farnese.


* scan0002.jpg (24.85 KB, 490x328 - viewed 342 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #2 on: May 24, 2010, 06:32:41 pm »

Nautička škola u Bakru ...

....

Nekada ...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


I danas ...

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* 3-Skolska_zgrada_gdje_se_odrzavala_nastava_nauticke_skole_Bakar.gif (239.9 KB, 605x607 - viewed 322 times.)

* 4-Pucka_skola_Bakar.jpg (128.27 KB, 800x639 - viewed 292 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 255



« Reply #3 on: May 24, 2010, 07:57:18 pm »

Velik iskorak u budućnost. Satelitska i dva er kondišna. Jadna škola kraj svojih skrbnika.
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #4 on: October 08, 2010, 04:08:30 pm »

Iz starijih vremena Nautičke škole iz Bakra.


[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* bakar.jpg (130.42 KB, 936x631 - viewed 360 times.)

* 2010-10-08_170421.jpg (118.4 KB, 758x642 - viewed 260 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #5 on: October 15, 2010, 06:38:51 am »

Retke su fotografije ovog broda.

Pre par dana sam našao još jednu u knjizi "Ilustrirana povjest Jadranskog pomorstva".



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* margita.jpg (87.4 KB, 886x593 - viewed 373 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 255



« Reply #6 on: May 21, 2013, 02:45:40 pm »

Čitam knjigu '' Zapisci '' od Isidora Kršnjavog. Tu je prepiska između njega na dužnosti predstojnika odjela za bogoštovlje i nastavu i bana Khuena. Objavio je i 2 pisma od gospođice Mili von Preradović u svezi njena brata djelatnog poručnika bojnog broda. Sve to vezano za školski brod Margitu i eventualno postavljenje Preradovića za ravnatelja pomorske škole u Bakru. Kupovina i održavanje Margite ima dosta sličnosti s Kraljicom mora. Pisma su duga i opsežna zato preporučam pronaći prvu knjigu i pročitati. Ima se što i pročitati. Povijest nas nije još ničemu naučila. Tu mislim na političare.
Logged
Jester
Počasni član foruma
poručnik bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 5 325



« Reply #7 on: December 03, 2014, 09:40:18 am »

Školski brod “Margita”

Zanimljivo je da školski brod nije imala ni tadašnjoj vlasti omiljena mađarska Pomorska škola u Rijeci, a Bakarska nautika dobila je takav brod (“Margita”) tijekom vladavine bana Khuena Hedervaryja, te je to bio jedini školski nautički brod ondašnje Austro-ugarske monarhije. “Margita” je prenamijenjena iz luksuzne i zabavi podatne kneževske jahte (austrijskog princa) u (prilično malen) školski brod, te najposlije u skladište za ugljen. Učenici Nautičke škole u Bakru nekad su obavljali praksu na brodovima ondašnje Pomorske vlade u Rijeci: na parobrodima “Deli” (36 BRT),“Bátor” (83 BRT), te sporadično na jahtama “Hertha” i “Farnese”. Poznati likovni umjetnici (Vlaho Bukovac, Robert Frangeš-Mihanović, Oton Iveković, Izidor Kršnjavi, Ivan Tišov) nazočili su 20-dnevnom putovanju (1895.) od Venecije, Ravenne, te uzduž istarske i dalmatinske obale, a “Margita” je dobro došla i mineralogu Miju Kišpatiću za znanstvena istraživanja. Zapovjednik “Margite” 1901. bio je Vjekoslav Baborsky, 1908. (do prodaje) Nikola Turina, a cijelo vrijeme upravitelj stroja bio je Josip Sinčić. Nastojanjem Izidora Kršnjavog, hrvatska je vlada od vojvode Roberta Parmanskog 1894. nabavila jahtu koja je dobila ime “Margita” (po tadašnjoj hrvatskoj banici). Izgrađena je u Birkenheadu (Engleska) 1880. (duljina 30 m, najveća širina 5m), a imala je mogućnost pogona parom i jedrima. Kap. Bonaventura Urpani bio je prvi zapovjednik (do smrti 1900.), a nešto kasnije kap. ratne mornarice Dezider Kasumović.

U to vrijeme školski brod za izobrazbu mladog kadra trgovačke mornarice nisu imale ni zemlje kao što su Italija, Francuska i Španjolska. Prostraniji i pogodniji školski brod “Vila Velebita” izgrađen je u Kielu (Njemačka) 1909. zalaganjem hrvatske vlade, a tijekom prvog putovanja iz Kiela zapovjednik je bio kap. Nikola Turina. Kasnije je zapovjednik kap. Eugen Kavić (1909.-1912.), te kap. Nikola Gerechtshammer (do 1937.). Josip Sinčić je i na tom brodu također bio upravitelj stroja (ukupno tijekom 43 godine) do umirovljenja (1937.). Ugovorom o gradnji iz 1907. cijenila se na 180.000 maraka. Školski brod “Margita” (ime žene zloglasnog bana Khuen-Hedervaryja dobio je na svečanom krštenju u Bakru 22. IV. 1894.) kupljen je za 12.000 forinti i predviđen za izobrazbu 15-18 učenika, a prodan je grofu Pavlu Oršiću za 10.000 forinti (kasnije prešla u vlasništvo parobrodarskog društva “Ungaro-Croata” i na Rijeci služila kao skladište ugljena).

“Margita” je zapravo željezni loger koji se prije kupnje od Roberta (vojvode od Parme) 1894. zvala “Farnese” (ex “Chonita”). Špiridon Brusina je 1894. izvršio istraživanja Jadrana upravo tim brodom koji je 1908. prodan, te je promijenio ime u “Valerie II”. Još u obrazloženju austrijskog zakona (krajem 1893. i početkom 1894.) naznačeno je: “Ako se tendencija naše mornarice na jedra nastavi na dosadašnji način, onda se može potpuno točno predvidjeti dan na koji će ovaj dio naše mornarice potpuno iščeznuti iz brodarskih registara”. Propadali su posljednji (veliki) jedrenjaci, te je mali broj očuvanih pretvoren u “trgovine ili hotele na vodi, a najčešće u školske brodove za obrazovanje pomorskog podmlatka”. Kad nije bila na školskim putovanjima, jahta “Margita” tipa loger (dva sošna jedra i parni stroj brzine 5-6 čvorova) uporabljivala se za lučke radove. Služila je polaznicima Nautičke škole u Bakru. Polaznici su jesenskih (rujan i listopad) i proljetnih mjeseci (travanj, svibanj i lipanj) svake subote (nakon dopodnevne nastave) oblačili mornarsko odijelo i odlazili na putovanje tim školskim brodom (do ponedjeljka ujutro).

Na Duhove 1898. i nastojanjem Bare Poparića, zbog mogućnosti razvijanja hrvatske trobojnice na oba jarbola (tzv. velika gala), “Margita” je zaplovila prema Zadru i Splitu. Tako je “Margita” bila prvi parobrod koji je ušao u zadarsku luku razvijenih hrvatskih trobojnica, a uniformirani polaznici hrvatske nautike slobodno su šetali zadarskom Kalelargom (Širokom ulicom).Nosivost “Margite” bila je do 80 tona. “Margita” je doživljela oluju u rujnu 1899. na putu između Cresa i Istre. Kapetan Bonaventura Urpani zapisao je o toj nezgodi: “Kada bi nas ošinuo jak val po boku, cieli brod bi zadrhtao, koliko da smo udarili o greben ili u koji drugi parobrod. “Margita” je izgledala kao lopta, koju nestašan dječak baca sad amo sad tamo, po miloj volji”. Nakon što su prošli Rijeku i stigli u Bakar, uslijed srčanog udara (zbog prevelikog napora) umro je brodski vođa Ivo Tiblias. Potaknut ovim sjevernojadranskim događajem, kapetan se prisjetio službe dok je brod bio u vlasništvu parmanskog vojvode, te onog nešto “blažeg”, lošeg (ne) vremena kada se 7. veljače 1886. nijedan brod nije usudio izići iz Napulja, a ovaj brod je baš tada, na opće čuđenje, došao u luku. U brodskim dnevnicima zapovjednika Dezidera Kasumovića spominje se da je kao volonter na školskim putovanjima (21.- 23., te 28.-30. listopada 1905.) nazočio i profesor Božo Babić. Kada su jednom (ne) zgodom učenici dotrčali i priopćili zapovjedniku “Margite” Dezideru Kasumoviću da se brod nasukao, uzvratio im je mirno: “A sada naučite kako se brod odsuče!”. Jedanput prije I. svjetskog rata, “Vila Velebita” je uplovila u Pulu, a barba Niko Gerechtshammer nije poslušao savjet s drugog broda da ostane u luci jer je bilo jako jugo, već je isplovio prema Poreču i poučavao učenike manevriranju tijekom oluje. Kad bi “Vila Velebita” otvorenih jedara izlazila iz Bakarskog zaljeva, na brodu bi se začula pjesma: “Oj ti vilo,vilo Velebita...”. Za Pomorsku školu u Bakru brod “Margita” je postao premalen jer su još 1903. postojala dodatna tri razreda, a povećani broj učenika nalagao je potrebu za većim brodom drugog tipa.

Izvor teksta : Znanstveni rad Školski brodovi na istočnojadranskoj obali autora Đive Bašića/Pomorski muzej Dubrovnik
« Last Edit: December 03, 2014, 11:29:54 am by Jester » Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.023 seconds with 22 queries.