Jadrolinija

[brodarski]

Ilirija je prodana 1996. godine kompaniji iz Tuzle i dobila je ime Kargem. Avrasya je nazvana 2005.

[brodarski]

Motorni trajekt Gradac izgrađen je 1955. godine u brodogradilištu Kalmar, Švedska pod imenom Kalmarsund VII.
Imao je 407  BRT i 90 tona nosivosti. Bio je dug 42 i širok 11 metara. Mogao je ukrcati 30 vozila i 350 putnika.Dizel motor Nohab Polar od 897 kW davao je brzinu od 10 čvorova. Jadrolinija ga kupuje 1972. godine od Jeanssona i daje mu ime Gradac. Prodan je 1994. godine poduzeću Coden iz Pule i preprodan kompaniji Dem In iz Ferrare. Gea ga tegli iz Cresa u Veneciju, a izrezan je u Chioggiji 1995. godine.

[brodarski]

 Jadrolinija se odlučila na još jedan iz Kalmara, ovaj put za KALMARSUND VI. Bio je to dosta star trajekt, izgrađen čak 1951. godine u Kalmar Varv Kalmar kao novogradnja 370.  Novi vlasnik nije bio baš maštovit i KALMARSUND VI dobio je skraćeno ime Kalmar. Tipično grčki recept za prepodane brodove. Kalmar je imao duljinu od 46,11, širinu od 10,72 i gaz od 3,6 metara. Imao je 399 BRT i 120 tona nosivosti. Pogonski stroj Polar-Nohab diesel od 7 cilindara razvijao je snago od 783 kW i mogao je postići maksimalnu brzinu od 12 čvorova. Kalmar je mogao primiti 650 putnika i do 30 vozila. Kalmarsund VI porinut je u prosincu 1950. godine, a već 1951. predan je naručitelju Ångbåts Ab Kalmarsund iz Kalmara i zaplovio na pruzi Kalmar – Färjestaden.  U svibnju 1972. godine kupuje ga Jadrolinija i daje ime Kalmar.  Poslije punih 27 godina Jadrolinija se rješava prastarog trajekta i prodaje ga  poduzeću Sangulin d.o.o. iz Biograda na moru. Šangulin ga preprodaje kompaniji Meridiano s.r.L., Lazzaro  iz Reggio Calabria, Italija. Punih pet godina Kalmar je bio u raspremi dok nije izrezan u kolovozu 2004. godine. Po dostupnim slikama izrezan je na mjestu raspreme u Reggio Calabriji. To je bio kraj jednog trajekta IMO. 5180348, poznatijeg kao Mississippi. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[jadran2]

Pregled trajekata iz serije Kalmar:

Brestova - Kalmarsund IV (Najmanji od svih, nadimak: Cicibela),
Novalja - Kalmarsund V,
Kalmar - Kalmarsund VI,
Gradac - Kalmarsund VII,
Komiža - Kalmarsund VIII,
Vira - Kalmarsund IX
 
 

[jadran2]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Jadrolinija je u Švedskoj nabavila trajekt, izgrađen 1963. godine u brodogradilištu Ab Kalmar Varv iz Kalmara, pod radnim brojem 408. Trajekt od 376 BRT dobio je ime Vis i određen je za plovidbu u Splitskom okružju na pruzi Split – Hvar – Vis. Vis je bio dug 42,07, širok 10,72  i visine 3,30 metara. Pogonio ga je stroj Nohab Polar diesel od 7 cilindara, ukupne snage 1220 KS. Vis je mogao postići maksimalnu brzinu od 12 čvorova. Kapacitet trajekta iznosio je 30 vozila i 640 putnika. Od 1963. do 30. rujna 1972. godine plovio je na liniji Kalmar – Färjestaden. U listopadu kupuje ga Jadrolinija. Od 1975. trajekt je nazvana Komiža i pod tim imenom plovi do 1997. godine kada je prodan poduzeću Jadranmetal iz Pule za staro željezo. Komiža je više od dvije godine bila u raspremi i nije izrezana. Kupuje je u rujnu 1999. godine Olof Paradis iz Färjestaden, iz istog mjesta gdje je pristajala kao KALMARSUND VIII. Vlasnik je trajekt 31. srpnja 2000. godine upisao u švedski upisnik pod prvim imenom KALMARSUND VIII i veteranu je dodojeljen pozivni znak SMCN. Trajekt je u prosincu dotegljen u Lamjanu gdje je pripreman za dugo putovanje u Švedsku. Tek 25. 10. 2001. godine isplovio je za Švedsku. Četiri dana kasnije, 29. 10. trajekt je uplovio u luku Porto Empeldocle, Sicilija gdje je obavljen pregled glavnog stroja. Iz Porto Empeldocle isplovio je 1. studenog za Tunis, gdje je pristao sutradan i opskrbio se gorivom. Dana 3. studenog započinje njegovo dugotrajno putovanje za Švedsku. Tunis je napustio 3. 11. i uzeo kurs prema Gibraltaru, ali zbog teškog mora vratio se u polaznu luku. Luku Tunis napušta 5.11. i 8. 11. pristaje u Oranu, Alžir. Iz Orana isplovio je 19. studenog i sutradan 20. 11. pristaje u Ceuti gdje se zadržao čak 7. mjeseci. Isplovlljavanjem iz Ceute 8. lipnja 2002. godine počinje polagani povratak kući. Kalmarsund VIII uplovio je u portugalsku luku Sines 10. lipnja i zadržao se čak do 17. lipnja. Pristao je u luku Porto 19. lipnja i punih mjesec dana bio je vezan u Portu. Isplovio je iz Porta 15. srpnja i 18. srpnja uplovio u Vigo. Isplovio je iz Viga 19. srpnja i pristao 23. srpnja u   luku Boulogne. Iz Boulogne isplovio je 25. srpnja i slijedeći dan pristao u nizozemsku luku Rotterdam, zbog problema s brodskim generatorom. Iz luke Rotterdam zaplovio je 27. srpnja Kielskim kanalom za domovinu. U luku Färjestaden pristao je 3. kolovoza u 13.00 sati. Bio je to napokon kraj jednog dugog putovanja i povratak u matičnu luku poslije pune 31 godine. Trajekt star 40 godina zaplovio je opet na staroj liniji povezujući luke Färjestaden – Borgholm.

[brodarski]

Jadrolinija je bila zahvalan kupac švedskih trajekata. Kupljen je i Kalmarsund V  izgrađen  čak 1959. godine u Kalmaru kao novogradnja 394.  U trenutku kupovine imao je 14 godina.  Kalmarsund V   bio je tijekom zime 1965-66. godine produžen za sedam metara, tako da je bi dulji od Kalmarsund IX čak za 17 centimetara. Duljina mu je iznosila 49,71 a širina 10.72 metra. Poslije pregradnje  imao je 361 BRT i nosivost od 180 tona. Brzinu od 11,3 čvora razvijao je MAK diesel od 8 cilindara i 552 kW. Mogao je primiti 268 putnika i 32 vozila.   Kalmarsund V plovio je na liniji Kalmar – Färjestaden. Jadrolinija mu daje ime Novalja pod kojim plovi čak 27 godina kada je prodan Lošinjskoj plovidbi. Namjera je bila pretvoriti je u teglenicu za radove u brodogradilištu.

[jadran2]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Kupovinu rabljenih trajekata iz Švedske Jadrolinija je nastavila s ne baš starim  KALMARSUND IX porinutim 1965. godine u brodogradilištu Kalmar Varv Ab, u Kalmaru. Novogradnja 414 zadržala je karakteristični izgled svih Kalmara i približne dimenzije koje  su imali trajekti na liniji Kalmar – Färjestaden. Bio je dug 49,54, širok 10,72 i visok 3,34 metra. Pogonio ga je stroj Scania-Vabis od 6 cilindara i 675 kW. Trajekt od 357 brt i 170 nosivosti mogao je razviti maksimalnu brzinu od 9 čvorova. Mogao je ukrcati 300 putnika i 32 vozila. Predan je naručitelju Ångbåtsbolaget Ab Kalmarsund iz Kalmara 22. srpnja 1965. godine. Već sutradan zaplovio je naredovitoj pruzi Kalmar – Färjestaden. Poslije samo osam godina šveđani ga prodaju Jadroliniji u prosincu 1973. godine. U floti Jadrolinije plovi od 1974. pod imenom Vira. U siječnju 1992. godine teško je oštećen od strane JNA na pruzi Prizna – Žigljen. Vira je renovirana i plovila je do 1999. godine kada je prodana poduzeću Sangulin d.o.o iz Biograda n/m. Sangulin je prodaje kompaniji Meridiano s.r.L., Lazzaro, Reggio Calabria, Italija, gdje je i iste godine i izrezana. Slijedeće prinove uslijedile su tek 1976. godine.

[jadran2]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Boro Prodanic]

Jedan trajekt iz serije Kalmara, baš pod imenom "Kalmar" bio je popisni minopolagač u mojoj nekadašnjoj jedinici u Puli. Bio je to dobar i pouzdan brod, u to doba primerno održavan, sa dobrom i iskusnom posadom. Dva puta je učestvovao u vežbama popisnih brodovakoje smo organizovali, a ako se dobro sećam jednom je i polagao školsku minu SAG 2, uspešno.

U svakom slučaju meni vrlo drag brod.

[brodarski]

Prva bolja prinova nakon Ilirije bio je feribot LastovoI. Porinut je 1964. u Langesund Mekaniska u Norveškoj pod imenom Kraakero. Imao je 905 BRT i 105 tona nosivosti, a mogao je ukrcati 60 vozila i 460 putnika. Duljina je iznosila  57 a širina 12.2 metra. Dva motora MAN davali su brzinu od 13 čvorova. Za malu obalnu plovidbu idealan brod. Iskoristiv ljeti i zimi kad je turistički promet manji. Kraakero već iste godine dobiva novo ime Gilleleje i plovi pod švedskom zastavom. Polhem postaje 1966. a zastava je ista. Prodan je 1972. kada plovi kao Corsica Ferry pod panamskom zastavom. Jadrolinija ga kupuje 1976. i daje ime Lastovo I, a već 1978. plovi kao Partizanka. Novo ime Ston dobiva 1992. godine. Prodan je 1996. godine kompaniji listowel koja daje ime Stone. Zastava Sveti Vincent i Grenadini. Novi vlasnik je od 1997. Fergun Sirketi iz Gasa Magosa u Turskoj republici Sjeverni Cipar.
Od 2006. u vlasništvu istog vlasnika, luka upisa Trabzon. Turska zastava.

[brodarski]

Boro ovdje ćeš vidjeti i druge popisne brodove. Neki od njih su služili u HRM od početka rata.

[Boro Prodanic]

Čekam, biće mi drago da se prisetim starih vremena, imena, lica i događaja.

[jadran2]

Bogme, kod ovoga broda imena k'o u serijalu Ben Quick (tko se toga sjeca ili zna)

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]