Jadrolinija

[brodarski]

Još malo bile lipotice Istre.

[brodarski]

Astra ex Istra

[brodarski]

Istra

[brodarski]

Kad sam pisao o izgradnji Jadranske turističke ceste zaboravio sam napisati daa je 1965. puštena u promet do Dubrovnika. Te godine se još uvijek prolazilo kroz Šibenik za trajekt prema Martinskoj i onda cestom prema Biogradu, Zadru i Rijeci. te godine Jadrolinija raspolaže s dvije jednotrupne splavi: Vanga i Bodulka. S šest dvotrupnih splavi: Kačjak, Badija, Brač, Klimno, Lošinj i Supetar. Raspolaže i s jednim jedinim namjenski građenim trajektom. Bio je to Voz. Ukupno devet splavi malog kapaciteta i još manje brzine, nikakvih manevarskih sposobnosti. Najveća brzina bila je do 7 čvorova, a ukupni kapacitet svih splavi nije prelazio 270 vozila. Ta desantna flotila je trebala ljeti prevesti kilometarske kolone automobila, kamiona i autobusa na otoke. Užasno naprezanje za posade i mrcvarenje vozača do ludila. Jadrolinija je dobila novogradnju iz Nizozemske. Bio je to prvi moderni trajekt izgrađen po narudžbi za Jadroliniju te vrste. U odnosu na splavi bio je luksuzni brod s do tada neviđenim komforom za putnike. Jedino je problem bio  što niti jedna naša luka nije bila u stanju prihvatiti Liburniju u ulozi trajekta. Morala se napraviti rekonstrukcija obala za ukrcaj i iskrcaj vozila.

[brodarski]

M/t Liburnija porinuta je 1965. u nizozemskom brodogradilištu De Merwede u mjestu Hardinxveld.
Liburnija je duga 90 i široka 16 metara. Ima 3910 BRT i 270 tona nosivosti. Ukrcava 110 vozila i 786 putnika. Dva dizel motora Sulzer od ukupno 4413 kW omogućavaju brzinu od 17.5 čvorova. Liburnija je mogla prihvatiti putnika i vozila koliko 3 desantne splavi. Uključena je u promet na pruzi Zadar - Ancona i doprinijela je većem priljevu stranih putnika što se odrazilo i na bolji standard hrvatskih građana. Liburnija još plovi, iza nje je brazda od 45 ljeta. Izgleda kao da je jučer ušla u flotu. Kako vrijeme leti. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Lošinjskoj plovidbi zapao je za oko jedan grčki trajekt. Imao je kapacitet od 34 vozila i 200 putnika. Nadgrađe je bilo na krmi, zajedno sa zapovjednim mostom, prostorijama za posadu i salonom za putnike. Nešto sasvim drugačije od desantnih splavi po izgledu i na prvi pogled suvremenije. Nitko tada nije ni mislio da su Grci kopirali i modificirali desantne splavi iz Drugog svjetskog rata. Pričalo se i to dosta glasno da su Lošinjani, a time i Riječani preveslani. Govorilo se da su tri brata u slobodno vrime napravili taj tip trajekta od otpada iz obližnjeg brodogradilišta. Pričalo se svašta, a posljedice tih kupovina osjećamo i danas. Još tijekom pregovora uključila se Jadrolinija i preuzela Cresanku od Lošinjske. To je bio početak jedne nesretne ere kupovine staromodnih trajekata, koji su imali samo jednu rampu za ukrcaj i iskrcaj vozila. Kupovina je obavljena tijekom 1968. godine. Stigla je Cresanka, a već iduća godina će pokazati što je kupljeno.

[brodarski]

Vidim da se nitko ne uključuje, pa ću napisati  pištulu vjernom puku.
Drage sestre i još manje draga braćo,
u teškom času po opstojnost cilog čovječanstva, kad je ljudska raca prid kataklizmom, a time u opasnosti nestajanja  sa zemaljske balote, odlučio sam podiliti malu tajnu s vama. Reću van dvi riči o Cresanki, šta će van biti puno drago. Draže nego da žvačete sengvič o pršuta.
Cresanka je prva od tri sestre ušla u flotu. Napravljena je u Grčkoj 1962. pod imenom Dionisios Zambazas.
Bila je duga 46 i široka 10 metara. Imala je 235 BRt i mogla je ukrcati 28 auta i 200 svita. Dva dizel motora GMC ukupno 735 kW davali su joj brzinu od 11 čvorova. Jadrolinija je kupila Cresanku 1968. a već iduće godine ugradila je nove motore Carraro i postigla brzinu od 10 čvorova. Iz zapaljene Bračanke izvađeni su motori 1987. i ugrađeni u Cresanku. Bila su to dva DEUTZ motora od ukupno 757 kW.  Cresanku kupuje poduzeće Coden iz Pule 1994. godine i preprodaje firmi Dem Inn iz Ferrare. Gea je oteglila Cresanku iz Punta u Veneciju.Cresanka je izrezana u Chioggiji.

[jadran2]

Lijepo je i kompletno sve receno o bivsoj "Istri" - nema se sto za dodati po toj temi.

Nekako sam preskocio tematiku "Bodulke" pa mi dozvolite da ubacim jedan mali detalj koji su na molu u Silu postavili zahvalni korisnici Bodulkinih usluga.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Trajekti iz Grčke su bili slični, ali ne i isti. Bilo je malih razlika u duljini, širini i kapacitetu.
Hvaranka je malo mlađa od Cresanke, porinuta 1967. u Perami kao NireusI. Imala je 330 BRT i 132 tone nosivosti, a krcala je 34 vozila i 350 putnika. Bila je duga 47 i široka 9 metara. Dva motora Rolls Royce od ukupno 772 kW davali su brzinu od 12 čvorova. Kraj je isti. Poduzeće Coden je kupuje 1994. i tegljač Gea oteglio je Hvaranku iz Punta u brodogradilište Pula. Tamo je i izrezana.

[brodarski]

Baš lijepa gesta vrijednih i poštenih Krčana. To je otvorena pruga na sjevernom Jadranu 1959. godine. Prvu trajektnu prugu na hrvatskom dijelu Jadrana otvorio je 1938. godine privatnik Leonardo Martinčević iz Šibenika. Održavao je prugu motornom maonom Šibenik- Martinska. Ta je trajektna pruga radila sv do otvorenja šibenskog mosta 1966. godine. Ako je u Šilu prva pruga, što je onda u Boki? Oni su imali dvi gajete spojene platformom na koju su krcali osobne automobile. Nije bilo veliko, ali je bilo korisno. Nije ni to za baciti.

[brodarski]

Treći trajekt bio je Bračanka. To je onaj sa slike u boji prije postavljen u uvodu. Porinut je u Pireju 1967. kao Costas Th. Imao je 329 BRT i 85 tona nosivosti. Krcao je 32 vozila i 250 putnika. Sve kao isto, a razlike postoje u sva tri trajekta. Možda su glasine i bile istinite? Duga 48 i široka 10 metara s dva dizel motora DEUTZ od 758 kW i brzinom od 11 čvorova. Kupljena 1969. i sretno plovila do Supetra 1987. godine kada je u salonu izbio požar. Iza gašenja otegljena u Vranjic gdje je ustanovljen kompletan gubitak broda. Prodana Brodospasu i Vega je doteglila u rezalište.

[jadran2]

Vrijeme leti Brodarski; sjecam se kada je gradjanstvo Splita pozvano u gradsku luku prilikom dolaska "Dalmacije" (ili "Istre" - sada nije od znacaja).

[brodarski]

Jadrane kad se budu obrađivali teretni brodovi vidićemo koliko je bilo primopredaja u Splitu i Rijeci. Naći će se tu i drugovi i drugarice iz komiteta, AFŽ-a, SKOJ-a. Pošteni puk nije mogao od njih ni doći do broda. Gatovi su bili ograđeni i milicija je čuvala brodove i uzvanike. Najbolje su bile probne vožnje. Tada bi se ukrcali zvani i nezvani na brod, a zapovjednici bi šizili. To je izvanredno opisao kapetan Jure Suzanić stariji u svojoj knjizi Odrezane stranice. Najveći domet države bilo je planiranje. Za tri broda naručili tri keramička lavandina iz Njemačke. Kod montaže jedan je nacika. Primopredaja broda kasnila 5 miseci. Krivac je nađen u '' unutrašnjem nepijatelju ''. Ipak je ta flota rasla i obnavljala se. Ex general JA postao je ministar pomorstva i prvim brodom kidnija u inozemstvo. Kao inženjer u stranom svitu je napravija odličnu karijeru. Vratija se 1991. u Hrvatsku.  Napisao je uspomene u kojima je opisao svoje viđenje obnove trgovačke mornarice. Ima njegovih objavljenih radova u ranim brojevima Pomorstva. Po meni je bio dobar običaj kad bi mještani došli pozdraviti novogradnju, novi brod. Zemlje pomorske tradicije drže do toga. Dio tradicije se ugasio. Možda se neke brodarske kompanije i obnove. Vrime će pokazati na čemu smo. Zasad nismo niti na magarcu.

[Gazda]

u cresanku 28 auta???pa di su stali,jedan na drugog??

[brodarski]

To se mislilo na Fiću, Topolina i Izetu. Šta misliš da je uziman u obzir Volvo ili Mercedes?