Sidreni uređaji na brodovima

[duje]

                                                           Sidreni lanci

Sidreni lanci spojeni su jednim krajem za brod, a drugim za sidro; služe za obarane i dizanje sidra, a svojom težinom omogućuju i bolje držanje usidrenog broda. Izrađeni su iz međusobno spojenih karika. Sve do početka 19. st. sidra su se obarala konopom; otad su se umjeso konopa počeli upotrebljavati sidreni lanci od kovanog čelika.
Sidreni se lanci dobivaju u duljinama koje nazivamo uze. Duljina je jedne uze proslečno 25m, a za riječne brodove 10m. Britanska mornarica ima uze od 28,86m (12 ½ fathoms), a osam takvih uza čine jedan cable (100 fathoms). Francuska uza ima 30m. Prema propisima JRB standardna duljina jedne uze je 27,5m.

                                                         Izrada sidrenog  lanca

Donedavno su se sidreni lanci izrađivali samo od kovanog željeza. Šipke okruglog željeza rezale su se koso pod dužini jedne karike, žarile su se,savile provukle kroz susjednju kariku, na krajevima stisnule i kovanjem zavarile. U izrađenu i još užarenu kariku stavio se hladni sklep; kad se karika ohladila, sklep je ostao u njoj čvrsto stisnut. Sklep se izrađuje od ljevanog željeza. On sprečava stiskanje karike kad se lanac jako nateže i pojačava čvrstoću lanca za oko 20%; ujedno ne dopušta da jedna karika uđe u drugu zbog čega bi se stvorili opasni čvorovi i vitice. Kovanje je lanca skupo i dugo traje; gotove karike nisu nikad međusobno jednake, pa se kovani lanci moraju “kalibrirati” tj. Svaku kariku treba posebno izmjeriti, izbrusiti i izjednačiti.
Sada se sidreni lanci izrađuju od ljevanog čelika. Iz stoja izlaze več gotovi lanci sastavljeni od karika sa sklepom. Takvi su lanci vrlo čvrsti, a izrada je brža i jeftinija; otpada kalibriranje, a gotovi se lanci samo pregledaju i ispituju.
Na jednoj strani sklepa obično je utisnut tvornički znak, a na drugoj strani godina izrede ili kalibar, ili oboje. Kalibar je promjer kužnog presjeka čelika u svakom dijelu karike. Lanci za male brodove, čamce i jahte obično se pocinčavaju; karike su bez sklepova.
(JLZ Zagreb)

[duje]

                                                      Ispitivanje sidrenog lanca

Prije nego se počnu u tvornici izrađivati lanci, mora se u strojevima za pokusno kidanje ispitati apsolutna čvrstoća i apsolutno rastezanje željeza za izradu lanca. Apsolutna čvrstoća nesmije biti manja od 380 N/mm², a rastezanje nesvarenih pokusnih štapova manje  od 20%. Ako se za izradu lanca upotrebljava SM plavljeni čelik, čvrstoća mora biti 340 do 410 N/mm², a rastezanje 25-28%.
Prije nego što se sidreni lanci predaju brodu, lanci se podvrgavaju vrlo strogom ispitivanju u hidrauličkim prešama, u koje se može upregnuti cijela uza lanca. Gotovim se lancem najprije pregleda spoljašnjost; pri tom treba ustanoviti dali su pojedine karike, skobe (škopci) i vrtulji ispravno dimenzionirani, dali oblici odgovaraju nacrtima, jesu li zavarena mjesta glatka i čista I sklepovi dobro usađeni. Nakon toga se pristupa ispitivanju čvrstoće na kidanje i istezanje. Čvrstoća na kidanje ipituje se na komadu lanca svake uze, koji je sastavljen od tri karike. Stoga tvornica koja je lance izradila dodaje svakoj uzi preko dužine 25m još 4 karike. Pokus se izvodi do loma.
Nakon povoljno obavljenog pokusa čvrstoće na kodanje pristupa se ispitivanju čvrstoće na istezanje. Obično se prije takvog ispitivanja, na istom stroju za ispitivan je, mjeri dužina dotične uze lanca, pri čemu se lanac napne snagom 5% propisanog pokusnog opterečanja na istezanje. Po dovršenom pokusu, kada ja istezanje prestalo ponovo se izmjeri uza upregnutog lanca; promjena dužine ne smije biti veća od 0,5% prvotne dužine.
Prema propisu za kolaudaciju materijala JRB, svaka uza lanca primljena pri kolaudaciji mora biti žigosana naročitim kolaudacijskim oznakama na dvijema krajnim karikama i na dvijema intermedijalnim karikama na razmaku 8m. Oznaka sadržava: žig JRB, godina koladuacije, propisano opterećenje na istezanje i kidanje. Sastavni dijelovi lanca (skobe, vrtulji), ispitani zajedno sa lancem moraju biti pojedinačno žigosani kolaudacijskim oznakama. JRB izdaje posebnu svjedodžbu za svali sidreni lanac.
(JLZ Zagreb)

[duje]

                                                         Sastav lanca na brodu

 
Svaki brod ima obično dva glavna lanca. Za desno i lijevo sidro. Svaki je od tih lanaca sastavljen od nekoliko uza. Brodovi, po tonaži trebaju imati sidrene lance od 39mm i više, dobivaju za svako glavno sidro po 9 uza i 3 uze za rezervno sidro. Svi ostali brodovi po 7 uza i jednu uzu rezervnog lanca; za manje brodove može biti odstupanja od ovog pravila. Međutim, prema propisima JRB, ukupna dužina sidrenog lanca (l) u metrima za oba glavna sidra računa se po formuli l=73⁴√P-1. Izračunata dužina sidrenog lanca zaokruži se do najbliže vrijednosti, koja odgovara cijelom broju uza lanca. Ukupna dužina sidrenog lanca može iznositi najviše 770m.  Po istim propisima, brodovi ograničene plovidbe ne trebaju imati više od po tri uze lanca za svako sidro. Duljina lanca za strujno sidro treba biti 70-90m. Uze sidrnog lanca međusobno su spojene običnim ili posebnim skobama (škopcima). Vanjski kraj sidrenog lanca pričvršćen za sidrenu kariku naročitim sidrenim škopcem,  a unutrašnji je kraj lanca uglavljen pomoču skliznog zapora u uglav u lančaniku. Svaka uza lanca završava na oba kraja jednom karikom bez sklepa nešto deblje i veće jer čvrstoča lanca mora ostati na cijeloj dužini  jednolična. Između velikih karika bez sklepa i običnih karika sa sklepom dolazi po jedna srednja  karika sa sklepom  kao prelazna.  Moderni lanci, koji se spajaju patentnim skobama, imaju sve karike sa sklepom i svesu od početka do kraja jednako velike.
Lančana se skoba sastoji od potkovasto zaobljenog stremena, svornjaka i sigurnosnog zatika. Sve su lančane skobe okrenute sa stremenom prema sidru, da ne bi prilikom obaranja sidra negdje zapele.
Patentna lančana skoba čvrsta je čelična karika  koja se može rastaviti  u dvije polovice ili polukarike. U sredini skobe umetnut je sklep a kroza nj je i kroz obe polukarike provičen sigurnosni zatik, da se skoba ne otvori sama; utaknuti se zatik osigurava  protiv ispadanja nabijanjem olova.
Sidrena je skoba iste konstrukcije  kao i lančana, samo veča i jača. Moderni se lanci spajaju sa sidrenom skobom nepravilnog oblika, strana prema sidru je veča.
Na usidrenom brodu najveće naprezanje  podnosi onaj dio sidrenog lanca koji se nalazi neposredno do sidra. Stga se na početku prve uze dodaje predgon, naročito sastavljen lanac dug oko 5m  koji se može lako zamijeniti, a da se ne mora mijenjati ili skračivati sodreni lanac. Modreni je predgon spojen sa sidrenom karikom pomoću velike sidrene skobe; iza nje dolazi 5-7 debljih karika sa sklepom, zatim u sredini vrtulj i iza njega 3-5 debljih karika sa sklepom, pa nekoliko običnih karika sa sklepom, koje su pomoću obične skobe spojene s prvom uzom lanca. Vrtulj se umeće u sredinu predgona da bi se spriječilo uvujanje lanca pri okretanju (laženju) broda oko sidra; iz istog razloga se po jedan vrtulj umeće u predzadnju, a ponekad i u zadnju uzu sidrenog lanca
(JLZ Zagreb)

Napomena: u formuli za izračunavanje dužine lanca je 4-ti korjen iz....

-omega škopac (skoba)
-dvostruki škopac
-kombinacija vrtulj-škopac
-sidreni škopac    

[duje]

                                         

                                                  Označavanje sidrenog lanca

Uze se označavaju brojevima od sidra do uglava. Da bi se pri obaranju sidra znalo koliko uza je isteklo u more, svaka je uza posebno označena bijelim bojom, mrlinom ili češće bekrenom žicom. Bijelom se bojom oboji onoliko prvih i posljednjih karika sa sklepom svake uze koliko je njen tekući broj. Osim toga se na krajnjoj obojenoj karici neže oko sklepa komad mrlina ili bakarne žice s onoliko čvorova koliki je tekući broj uze.
(JLZ Zagreb)

Postoje i drugi načini označavanja, kako prikazije slika i sa bojenjem sklepa na karikama sidrenog lanca.

[kilezr]

  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 
 Zumus iz remonta jedno rezervno sidro.
 
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
 
 Lančanik u radu.

[kilezr]

  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[duje]

                               

                        Smještaj sidrenih lanaca na brodu i njihovo održavanje

Sidreni lanac slaže se i pohranjuje u posebnom brodskom spremištu -  lančaniku. Lanci ulaze u lančanik kroz palubna ždrijela i cijevi vodilice koje su na donjem kraju proširene da lanac pri istjecanju može slobodno ulazit u njih. Na večim brodovima, pri uvitlavanju, lanac treba slagati u vojeve.  Mali brodovi imaju obično uske i visoke lančanike, poput bunara, pa lanac pri uvitlavanju ne treba slagati. Lančanik je obično obložen drvom, a na dnu su drvene rešetke. Ispod rešetki je otvor za istjecanje vode u kaljužu, jer lančanik mora biti uvijek suh. Na dnu lančanika je uglav; to je jak očnjak za koji se uglavi kraj sidrenog lanca pomoču iskliznog uređaja, tako da se lanac u svkom trenutku može ispustiti (slipovati). Isklizni uređaj sastoji se od komada lanca koji je na donjem kraju pročvrščen skobom za uglav, a na gornjem kraju pomoću isklizne kuke  za sidreni lanac. Taj je komad lanca toliko dug da isklizna kuka, kada je lanac napet, izađe iz lančanika  ili do pristopačnog mjesta odakle se kuka može brzo i lako otkvačiti.
Da bi se jednolično trošilo, treba jedanput godišnje sidreni lanac preglaviti, a korisno je i mijenjati red pojedinih uza. To se obično radi na dokovanju broda.
Lanci i njihova oprema se ne boje; čiste se samo od rđe i blata čeličnim četkama i namažu kuhanim lanenim uljem. Lanci se I provjeravaju kucanjem čekića po pojedinim karikama (obično pri dizanju sidra). Uze sa napuklim karikama treba odmah odstraniti iz sidrenog lanca!
(JLZ Zagreb)

5-palubno ždrijelo
6-lančana cijev
7-lančanik
8-uglav
9-glavni očnjak

[duje]

                                           Sidreni plovak sa orepinom
Služi za označavanje položaja sidra u moru, ako se lanac prekine ili kada se u nuždi lanac mora trenutno pustiti (slipovati). Plovak je vezan za orepinu; to je konop koji je na jednom kraju privezan za sidro, a na drugom za plovak. Orepina se mora vezati za sidro prije obaranja sidra.  Orepina, (vojevi), je obično jedrencem vezana za ogradu broda iznad sidra.


Sidreni plovak sa orepinom na desnom boku ML tip 117

[kilezr]

 Već sam postavio ovu sliku ali se lepo vide palubno ždrelo i cev lančanika.

  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[duje]

Nešto o terminologiji, da bi bile jasnije neke stvari za one koji nisu bili nikad na brodu. Pojam  "lančanik" i "lančanica"

-lančanica je prostorija u unutrašnjosti broda) kojoj se smješta sidreni lanac
-lančanik je dio na vitlu-motovilu preko kojeg se lanac uvlači u ždrijela koja vode u lančanicu
  (JLZ Zagreb)

Slika dobro prikazuje motovilo sa lančanikom i bubnjem za konop 

[duje]

                                                           
                                              Sidreni uređaj na brodu


Obuhvača opremu za smještaj, držanje, vođenje i zapiranje sidrenih lanaca i obaranje, izvlačenje i podizanje sidra.
Zglobna sidra smještena sun a brodu u sidrenim ždrijelima ili lažajima. Ždrijelo je široka cijev eliptičnog presjeka, izrađena od ljevanog čalika, ugrađena u brodski trup koso na vrhu pramca. Ždrijelo služi za vođenje sidrenog lanca i kao oslonište za lanac usidrenog broda; mora biti vrlo čvrsto I dovoljno široko da se kroza nj mogu istodobno provući tri sidrena lanca (pri namještanju vrtulja i drugim radovima). Vanjski kraj ždrijejela na pramčanoj oplati odrubljen je bublom na koju se oslanja ploča sidra.Svaki brod ima obično dva sidrena ždrijela: jedno na desnoj, drugo na lijevoj strani; veči brodovi imaju i treče ždrijelo, za rezervno sidro. Ždrijela se postavljaju što bliže pramčanoj statvi, kako bi  usidreni brod bolje i mirnije ležao na sidru. Kad se nalazi u ždrijelu, sidro se uvijek osigurava ždrijelnim zaporom. Tada se mogu ostali zapori otvoriti i lancima slobodno raditi; ždrijelni zapor sprečava da se sidro slučajno ne obori zbog nepažnje pri radu sa zaporima i vitlom Razlikuju se dvije vrste ždrijelnih zapora: stezni-se kao najpouzdaniji najviše upotrebljava. Modreni ratni brodovi plove velikom brzinom i stvaraju visoke pramčane valove, koji zapljuskuju  sidra i ždrijela pa pružaju znatan otpor. Takvi brodovi umjesto ždrijela imaju ležišta, u kojima sidra leže vodoravno, izrađeni su u završnom voju oplate i djelomično kao izrezi s obije strane pramčane palube.
Za osiguranje sidrenih lanaca između sidrenog ždrijela i ulaza u lančanicu služe utorni, isklizni i palubni zapor. Utorni zapor nalazi se odmah iza sidrenog ždrijela i sprečava da lanac pri uvitlavanju, zbog greške ponovo isteče u more; ako se kroz njegov stremen provuče zatik, može poslužit i kao glavni zapor na usidrenom brodu Utorni se zapor sastoji od žlijebastog tijela u kojem leži željezni čep; kada je čep dignut, lanac može slobodno istjecati, a kda je spušten, lanac ne može istjecati, ali se može uvlačiti.
Moderni prekooceanski brodovi, umjesto utornog zapora, upotrebljavaju polužni ili stezni zapor. Lanac klizi preko lančanika (kola) koji je sa svojom osovinom smješten u kućištu; lanac se zapornom polugom koja se prebaci preko lanca i osigura zatikom provučenim kroz kraj poluge. U steznom zaporu lanac klizi preko čeličnog postolja  pričvršćenog na palubi, a zapori se stezanjem dvaju masivnih škripnih tijela. Škripna tijela se okreču oko osovine pričvršćene  u postolju, a kroz gornji dio jednog i drugog tijela prolazi osovina s narezima; lanac se zapire ili odpire okretanje ručice na osovini. Isklizni zapor služi kao stalno osiguranje sidrenog lanca i za povremeno zapiranje lanca pri radovima na sidrima. Sastoji se od isklizne kuke pričvršćene na kretkom lancu od nekoliko karika; lanac je skobom pričvršćen za čvrsti očnjak na palubi. Vrlo se često upotrebljava i isklizni zapor sa stezalicom i pandžasti lančani zapor sa stezalicom. Na manjim brodovima ponekad za privremeno zapiranje lanca upotrebljava polužni zapor s nosom. Pokretanjem poluge zašiljeni kraj zapora se u obliku nosa zabije u jednu kariku i tako zapori lanac. Veliki brodovi, umjesti iskliznog zapora, koji bi postao nezgodan i težak za rukovanje, upotrebljavaju naročiti palubni zapor. Sastoji se od dvokuke, koja se u izdobini palube pomoću zupčastog kola i nazubljenog segmenta, okreče oko vodoravne osovine. Lanac se zapori tako da se dvokuka digne u  uspravni položaj, a njen vodoravni krak osigura osiguračem i skobom; kada je lanac otporen, dvokuka leži u izdobini palube, a njen krak i osigurač oslanjaju se na gumene jastuke. Na palubnom ždrijelu , gdje lanac ulazi u lančanicu, obično nema zapora nego je na kućištu ždrijela  uspravni poklopac, kada kada se spusti poklopac, svojim izrezom obuhvati  uspravnu kariku lanca. Na suvremenim brodovima često se susreče polužni zapor. Sastoji se čelične poluge koja se preklopi preko sidrenog lanca i osigura zatikačem. Takav polužni zapor smješten je  odmah iza sidrenog ždrijela.
Za obaranje, izvlačenje i porizanje sidra služe sidrena vitla ili motovila. Osovina vitla je vertikalna a motovila vodoravna, Glavna prednost motovila je što svaki lanac ima svoj lančanik, a na vitlu je samo jedan lančanik. Svako vitlo ili motovilo ima lančanik, užarski bubanj i kočnicu. Sidro se obara otvaranjem kočnice pod uvjetom da su zapori slobodni. Sidro se uvlači strojem vitla ili motovila; tada se oreče lančanik i prikuplja lanac. Motovila se opotrebljavaju na trgovačkim brodovima a vitla na ratnim brodovima, jer su lakša, zauzimaju manje prostora I mogu se zaštititi. Prema propisima JRB, svi brodovi sa sidrima više od 100kg moraju imati sidreno vitlo ili motovilo. Na brodovima, gdje glavno sidro ima više od 300kg, mora postojati sidreno vitlo ili motovilo na mehanički pogon. Svako sidreno vitlo ili motovilo mora biti kostruiranotako da može dignuti teret koji odgovara četverostrukoj masi jednog glavnog sidra. Vitlo (motovilo) na mehanički pogon treba imati snagu  za dizanje jednog glavnog sidra i 100m lanca brzinom 9m/sek: kada nema dovoljno dubine, ova se brzina kontrolira tako, što se istovremeno podižu oba sidra s oko 30m dubine.
(JLZ Zagreb)

[duje]

                                     

                                    Sidreni uređaj na ratnim brodovima


Sidreni uređaj na ratnim brodobima je različit na raznim klasama brodova. Razarači imaju dva zglobna sidra uvučena u ždrijela. Svaki sidreni lanac ima isklizni zapor, ponekad i sidrenu bitvu za pravilno vođenje lanca, i palubno ždrijelo s poklopcem koji služi kao zapor. Obično za oba lanca ima samo jedno vitlo, veči i moderniji razarači imaju dva vitla na električni pogon. Na krstaricama sidra su u ležajima ili su uvučena u ždrijela; svaki sidreni lanac ima vitlo , isklizni I ždrijelni lančani zapor. Veće krstarice imaju i treče rezervno sidro, smješteno u ždrijelu na vrhu pramca. Sličan je sidreni uređaj i na nosačima aviona, s tim što je veličina i promjer sidrenog lanca primjeren veličini (deplasmanu) broda).
(JLZ Zagreb)

[kilezr]

 Evo još malo sa rečnih brodova.

  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[duje]

Sidreni lanac

[duje]

Lančanik