PALUBA
March 28, 2024, 10:53:43 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12   Go Down
  Print  
Author Topic: Parobrodarska društva u Hrvatskoj  (Read 84746 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #120 on: May 22, 2011, 10:21:17 pm »

Dionica Hrvatskog parobrodarskog družtva iz Senja.


* Hrvatsko parobrodarsko društvo u Senju.jpg (124.86 KB, 600x443 - viewed 125 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 254



« Reply #121 on: May 22, 2011, 10:25:38 pm »

Dionica Parobrodarskog društva iz Malog Lošinja puštena u opticaj 1925. godine.


* Dionica brodarskog društva iz Malog Lošinja 1925.jpg (262.88 KB, 880x604 - viewed 160 times.)
Logged
willer
mornar
*
Offline Offline

Posts: 43


« Reply #122 on: June 02, 2011, 08:55:37 am »

Dragi palubarci, ukoliko nije na odmet nadopisao bih pokoju informaciju o "Poljičkoj plovidbi" iz Krila Jesenice te o "Zadružnoj Plovidbi" iz Omiša?
Također ako tko ima fotografije njihovih parobroda "Svačić", "Knez" (ex "Magdala"), "Šubić" zamolio bih ga da ih postavi!
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #123 on: June 02, 2011, 09:13:26 am »

"Knez" je vec bio postavljen. A, o tim Plovidbama - naravno cekamo s nestrpljenjem.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #124 on: June 02, 2011, 09:25:56 am »

13.04.2008. | 12:11 (SLOBODNA DALMACIJA)
Piše Ivo Ferenca
 
Iz voznoga reda s početka 20. stoljeća, nađenog na jednom pelješkom šufitu, saznaje se kako se Jadranom putovalo prije sto godina

Brodsku vezu izgubilo 112 jadranskih luka

Brodovi su 1909. uplovljavali u 202 porta; promet je obavljalo 13 kompanija; Vodice i Kaštel Stari imali su sedam veza, Trogir 15 , Makarska 14, Šibenik 24, ... Danas imaju po jednu ili ni jednu  

Nema više živih svjedoka koji bi mogli potvrditi ove podatke ni ispričati kako se u to vrijeme putovalo Jadranom, kakvi su bili brodovi ili cijene vozne karte na pojedinim relacijama.

Ipak, postoje plovidbeni redovi iz toga doba, fotografije, opisi i drugi dokumenti iz kojih se jasno vidi da je to, u odnosu na današnje stanje, bilo na zavidnoj razini.

U ruci imam vozni red koji je 1. srpnja 1909. godine priredio J. Matijaš, a izlazio je u džepnom formatu četiri puta godišnje. Tiskan je u Hrvatskoj štampariji Trumbić i drug u Splitu. Ovaj primjerak, dobro nagrižen zubima pantagane, nađen je na šufitu stare kapetanske kuće na Pelješcu.

Na njegovoj prvoj stranici (od ukupno 112) piše da je to vozni red svih parobrodskih društava Dalmacije, Hrvatskog primorja i Istre, svih poštanskih koloslanica (poštanskih kočija) i željeznica, zatim najvažnijih željezničkih spojeva Hrvatske, Herceg Bosne, Istre, Kranjske, Štajerske, Goriške, Koruške, Donje Austrije te Italije. Sve je to popraćeno cijenama prijevoza. Posebno su navedeni dolasci u Split i odlasci svih parobroda, vlakova i koloslanica.

Koncesija za velike i male

Trinaest brodskih društava obavljalo je sav putnički, teretni i poštanski promet na 98 linija, uz državnu subvenciju, povezujući 202 luke na istočnoj obali i otocima, spajajući ih još s lukama Venecije, Ancone, Barija i Barlette u Italiji, s Meduom, Dračem i Valonom u Albaniji, te Krfom, Prevezom i Pargom u Grčkoj.

Sve su se kompanije pridržavale sporazuma o utanačenim interesnim sferama i među njima sukobi nisu postojali. Dužobalnu svakodnevnu brzu prugu održavale su dvije kompanije s najbržim brodovima - Lloyd polaskom iz Trsta i Ugarsko-hrvatska plovidba s polaskom iz Rijeke.


  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Naslovna stranica brodskoga voznog reda iz 1909. godine

Dalmatia je imala najveći broj pruga, povezujući 144 luke, ali nije mogla konkurirati ovim dvjema kompanijama, jer nije imala tako brze brodove. Ostala brodska društva održavala su lokalni promet. Iako je Split bio zapostavljen u odnosu na favorizirane Trst i Rijeku, zbog svog povoljnoga geografskog položaja imao je, kao i Zadar, najviše brodskih linija - svaki po 33 pruge.

Split nije imao dovoljno kapitala, zbog čega je bio sjedište samo jednoga parobrodarskog društva - Jadrana - koje je održavalo trgovačku liniju Trst-Rijeka-Split-Metković i Trst-Split-Metković, dotičući u obje linije sedam luka. Ako se usporedi današnji vozni red (ljeto 2007.) s onim iz 1909. godine, vidjet ćemo da je točno 112 luka na našoj obali izgubilo brodsku vezu s ostalim svijetom. Na primjer, Pula je tada imala 16 veza, a danas ni jednu.

U tu rubriku spada i Metković, koji je imao 10 veza, Vodice i Kaštel Stari sa sedam, a Makarska je sa 14 pala na jednu. Šibenik je imao 24 pruge, a danas samo dvije lokalne. Trogir je imao nevjerojatnih 15 linija, a sada samo jednu lokalnu. Povezanost je bila zaista primjerna. Brodsku vezu imala su i neka mjesta koja danas jedva možete naći na karti - Blaca, Bristova, Brseć, Brna, Broce, Crkvice, Dragove, Glavotok, Košljun, Kučište, Kukljica, Lopar, Luka Jaz, Stiniva, Verunić, Vrbnik, Ždrelac i Žuronja.

Zavidna brzina

Istočna obala Jadrana imala je najbolje veze i najbrže brodove na Sredozemlju. Luksuzni brodovi, kao što su bili Baron Gautsch, Baron Bruck, Prinz Hohenlohe, nosivosti od po 2100 BRT, zajedno sa brzim parobrodima ugarsko-hrvatske plovidbe Panonia, Salonae i Gödöllö održavali su svakodnevnu povratničku vezu od Trsta i Rijeke do najjužnijih luka Austro-Ugarske.

Parobrodi Lloyda vozili su 15,5 čvorova, a Hrvatsko-ugarskog društva od 14 do 16 čvorova. Te brzine bile su prestignute pedesetih godina prošlog stoljeća kad je Jadrolinija u svoju flotu uvrstila tri broda tipa jadran (izgrađeni su u Brodogradilištu Split) od po 2600 brutoregistarskih tona.

Vozili su na pruzi Rijeka-Dubrovnik; imali su brzinu od 18-20 čvorova, ali su, nažalost, brzo prodani. Prije sto godina iz Splita u Rijeku ili u Dubrovnik stizalo se brže nego danas. Sada Marko Polo do Rijeke vozi 11 sati, pritom ne svraćajući ni u jednu drugu luku, a maloprije spomenutim brodovima trebalo je manje od 10 sati.

Do Dubrovnika put je trajao 6,45 sati, s pristajanjem u Hvaru i Korčuli, a danas treba, dotičući Stari Grad, više od osam sati. Do Zadra se stizalo za 4,40 sati. Na lokalnim linijama brzine su bile puno skromnije: do Supetra 55 minuta, do Staroga Grada 2,5 sata, do Visa 3,20 sati.

Na stranicama Matijaševa voznog reda naznačeno je koliko košta karta iz Splita do bilo koje od sto luka s kojima je bio povezan ovaj grad. Primjerice, karta na brzoj pruzi do Rijeke zapadala je u prvom razredu 24, u drugom 16,5 i u trećem 12 kruna. Do Zadra se za prvi razred plaćalo 8,30 kruna za prvi, šest za drugi i tri krune za treći razred.

  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Putnički parobrod Baron Bruck Austrijskog Lloyda iz Trsta

Putna karta do Hvara stajala je osam, pet i tri krune, ovisno o razredu; do Supetra 2,40, 1,60 i 0,80 kruna, a do Visa 7,5, pet i 2,5 krune. Najmanje se plaćalo do Kaštel Starog, samo 50 para. Povratna karta bila je upola jeftinija. Zanimljivo je da je krevet u prvoj i drugoj klasi, bez obzira na relaciju, za jednu noć koštao samo jednu krunu.

Da bismo bar donekle imali predstavu je li to ili nije bilo skupo, recimo da je na stranicama o cijenama najam kočije (jedan konj) iz splitske luke do Poljuda ili Meja koštao 2,40 kruna, a do Solina (dva konja) čak četiri krune.

Novo doba

Parni brodovi otišli su u nepovrat, kao i pogon na ugljen. Primat su preuzeli motorni trajekti i manja putnička plovila, među kojima se ističu katamarani. Uvođenjem brzih brodskih linija put do Hvara, Vele Luke, Lastova, Milne, Jelse, Bola i Visa traje znatno kraće. Do Visa se skratio za jedan sat, do Hvara se može za 30 minuta.

Do Lastova ne treba više od 3,15 sati itd. Brze linije također su povezale kvarnerske otoke s Rijekom, a na zadarskom području dobru i brzu vezu dobili su Ist, Molat i Dugi otok. Svakako valja imati na umu da su nove ceste duž obale i na otocima, zatim autobusi, osobna vozila, kamioni, brojni trajekti i za njih izgrađena pristaništa povezali mnoge luke i učinili prijevoz bržim i jeftinijim, posebno za otočane, a za starije od 65 godina i besplatnima do prve luke na kopnu.

  [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Parobrod Salona Ugarsko-hrvatskog društva iz Rijeke

Komiža - od veze s 23 luke do nestanka iz voznog reda

Komiža, koja je nestala iz voznoga reda, imala je sedam linija; bila je povezana ne samo sa Splitom, Trstom i Rijekom, nego s još 23 luke na našoj obali i sedam luka u Albaniji i Grčkoj.

Iz Komiže se moglo doći ne samo do usputnog Hvara i Brača, nego i do Lastova, Korčule i Pelješca. S Lastova se moglo doći do pet luka na Korčuli, četiri na Hvaru, do Visa i Pelješca...
 
Prijevozničke kompanije

Na stranicama Matijaševa voznog reda navedene su sve kompanije, njihova sjedišta i pruge koje su obavljale: Dalmatia (Trst), 34 pruge; Austrijski Lloyd (Trst), 5; Ugarsko-hrvatsko društvo (Rijeka) 25; Parobrodarsko društvo (Senj), 4; Jadran (Split), 2; Poljička plovidba (Krilo Jesenice) 1; Korčulanska plovidba (Korčula) 4, Obalna plovidba (Dubrovnik) 5; Ragusea (Dubrovnik) 5, Ivan Račić (Gruž) 2; Bokeško društvo (Zelenika) 3, Plovidba Kotor, 3; Puglia (Bari), 1 pruga.
 



* Naslovna stranica brodskoga voznog reda.jpg (35.8 KB, 250x398 - viewed 309 times.)

* Baron Bruck.jpg (27.74 KB, 468x197 - viewed 243 times.)

* Salona.jpg (25.65 KB, 468x197 - viewed 292 times.)
« Last Edit: June 02, 2011, 01:46:31 pm by leut » Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #125 on: June 02, 2011, 10:17:48 am »

nevjerojatno, ali istinito:

............................


Prije sto godina iz Splita u Rijeku ili u Dubrovnik stizalo se brže nego danas. Sada Marko Polo do Rijeke vozi 11 sati, pritom ne svraćajući ni u jednu drugu luku, a maloprije spomenutim brodovima trebalo je manje od 10 sati.

Do Dubrovnika put je trajao 6,45 sati, s pristajanjem u Hvaru i Korčuli, a danas treba, dotičući Stari Grad, više od osam sati. Do Zadra se stizalo za 4,40 sati.
............................
Logged
willer
mornar
*
Offline Offline

Posts: 43


« Reply #126 on: June 03, 2011, 08:22:37 am »

Bilo je i loših primjera te poslovične "austrougarske pedantnosti i točnosti".
Baveći se jednom sasvim drugom stvari prelistavao sam zadarski "Narodni List" godišta od 1905.- 1918. te se nerjetko navode slučajevi debelog kašnjenja parobroda. Također i bezobrazni postupci kapetana koji zbog par putnika nebi htjeli pristati u luku pa se teret i putnici morao prebacivati brodicama. Uglavnom se nije radilo o "Lloydu" nego o drugim manjim parob. društvima.

Logged
willer
mornar
*
Offline Offline

Posts: 43


« Reply #127 on: June 03, 2011, 08:24:36 am »

"Knez" je vec bio postavljen. A, o tim Plovidbama - naravno cekamo s nestrpljenjem.

Ako nije problem zamolio bih da mi ukažete gdje se nalazi slika "Kneza"? Novi sam pa se još ne snalazim dobro.
Za vikend sam slobodan pa ću sastaviti par redaka o navedenim društvima i objaviti u ponedjeljak.
Logged
willer
mornar
*
Offline Offline

Posts: 43


« Reply #128 on: June 06, 2011, 05:32:51 pm »

"Poljička plovidba" iz Krila Jesenice

Krilo Jesenice smješteno je u priobalju Poljica, između Omiša i Splita te je i dan danas poznato kao luka turističkim jedrenjacima-kruzerima. Gotovo da i nema obitelji koja ne posjeduje barem jedan jedrenjak.
Mjesto je zahvaljujući pomorstvu zarana ostvarilo ekonomski napredak. Koristeći jedrenjake-trabakule za plasiranje svojih osobnih poljoprivrednih proizvoda nekoliko obitelji sela Jesenice podiže krajem XIX. stoljeća kuće u uvali Krilo, te tako nastaje još jedno jeseničko naselje- Krilo Jesenice.
Prosvjetnim radom svečenika don Frane Ivaniševića mještani pristaju udružiti kapital stečen pomorstvom i trgovinom te se 1898. osniva "Seoska blagajna" kao štedno-kreditna ustanova po principu Reiffeisenovih seoskih blagajni. Blagajni pristupaju i mještani obližnjih sela pa su rezultati više nego uspješni. Mogučnost širenja poljoprivredne proizvodnje povoljnim kreditiranjem povlači za sobom problem plasiranja proizvoda. Poljičani imaju već tada 56 točionica vina u Trstu! Manji proizvođači i oni bez jedrenjaka/trabakula imaju usprkos blizini Splita i Omiša poteškoća sa plasmanom svoje robe jer su onodobne diližanse bile ograničene cijenom i kapacitetom.
Sve većim ukazivanjem na njihove potrebe potiću Filipa Ivaniševića, veletrgovca vinom, na kupnju parobroda kojim bi osigurao brzu i jeftinu vezu Omiša, poljičkih sela i Splita. On zajedno sa još 12 suvlasnika kupuje željezni parobrod "Knez". Parobrod je sagrađen u Miljama (Muggia) 1884. i zvao se "Magdala". Po kupnji je prometovao svaki dan osim nedjelje na relaciji Omiš-Jesenice-Podstrana-Split. Imao je 64 brt i 23 nrt.
Godine 1913/14. zamjenio ga je novi parobrod građen u Kopru koji je nosio isto ime. Novi "Knez" je imao 73 brt i 22 nrt. Za razliku od svog predhodnika bio je drvene građe. Naručen je bez stroja koji je prenešen sa starog "Kneza". Prometovao je do 1927. kada "Poljička plovidba" na toj ruti više nemože konkurirati "Jadranskoj plovidbi". Koliko se osnivanje plovidbe pokazalo kao pun pogodak govore i podaci iz knjige Olivera Fija "Parobrodarstvo Dalmacije". Ukratko, tvrtka je svaku godinu završavala sa dobiti (osim 1914. kada je brod raspremljen zbog rata). Također sve do 1922. nije primana nikakva subvencija od strane države! Godine 1922. dioničarima je isplaćena dividenda u iznosu od čak 40% po jednom uplaćenom karatu!
Logged
willer
mornar
*
Offline Offline

Posts: 43


« Reply #129 on: June 09, 2011, 11:39:29 am »

Nebi bilo loše da netko stavi link za sliku "Kneza". A tribala bi i meni osobno...
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #130 on: June 09, 2011, 08:03:20 pm »

Willer, trebalo bi biti - na ovom topiku; ako se ne varam Dread je postavio staru fotografiju, Brodarski se tom nalazu s pravom divio. Bilo je to prije cca godinu i pol. Ako ne nadjes - kazi - idem u potragu.
Logged
willer
mornar
*
Offline Offline

Posts: 43


« Reply #131 on: June 10, 2011, 02:07:43 pm »

Pregledao sam i mislim da to nije bilo u ovom topicu (osim ako slika nije skinuta)
Ma dok čekamo "Kneza" evo jedna fotografija iz mojih albuma.
Parobrod "Jason" društva "Dalmatia" prilikom pristajanja u Dugi Rat kod Omiša 1913. godine. Po pisanjima ondašnjeg tiska ovaj poštanski parobrod nije bio poznat po točnosti ili udobnosti.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Meni posebno draga jer sam od prilično izbljedjele fotografije izvukao maksimum pa čak i ime broda na krmi. A da ne spominjem kako sam saznao da se radi o Dugom Ratu


* willer_photo.jpg (189.63 KB, 587x439 - viewed 217 times.)
« Last Edit: June 10, 2011, 05:51:48 pm by leut, Reason: slika ubačena u attachment » Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #132 on: June 15, 2011, 05:48:07 pm »

Jadrane, da nisi pomislio na Dinka Vitezića? Nešto se ne sećam Kneza  Undecided

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=7509.msg73254#msg73254


* Parobrod Dinko Vitezić Šilo 1905.jpg (219.73 KB, 827x546 - viewed 607 times.)
Logged
Hrundi
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 736



« Reply #133 on: June 15, 2011, 06:11:56 pm »

Daj, daj, daj!

Evo ti kad si tako zapeo.  Grin

Knez kao Abbazia http://www.uskok.eoldal.hu/fenykepek/tengeri-kepek/a-magyar---horvat-tengeri-gozhajozasi-rt_-hajoi/abbazia-i.jpg.html . Klikni na dalje, i druga je isto njegova.
Logged
jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 13 147



« Reply #134 on: June 15, 2011, 07:42:52 pm »

Jadrane, da nisi pomislio na Dinka Vitezića? Nešto se ne sećam Kneza  Undecided

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
https://www.paluba.info/smf/index.php?topic=7509.msg73254#msg73254

Kao da sam siguran da je tako nesto bilo dano u zadarskoj luci; zuckasta fotografija......
Logged
Pages:  1 2 3 4 5 6 7 8 [9] 10 11 12   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 22 queries.