Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) - aktivnosti

[dzumba]

Па, Репубила Србија је већ учинила то задовољство грађанима да имају то чудо у виду електронске личне карте. Додуше, остављено је на вољу да ако неко неће може да добије "не чиповану" карту. У пракси исто му се "фата". Све ради као и са оним обичним папирнима. Џаба чипови. Далеко смо ми од електронског потписа. Данас читам у новинама, ако се нешто битније мења у тој електронској карти, на пример презиме, опет мораш да вадиш нову личну карту. Па чему онда "чипована" електронска у коју се могу уписати сви подаци. Бар су тако најављивали. Нисам противник иновација, међутим увођење ових личних карат служи за вежбе информатичарима, техничарима и за мажњавање лове разним "стручњацима". Не уводити нешто што нигде друге не функционише беспрекорно.

Дакле, то што у Хрватској "продају" као НАТО стандард не функционише ни у свим земљама НАТО, пре свега САД. Постоји парцијално, али као јединствени и увезани систем не постоји.

Узгред критика "стручности" новинара. Правни систем у Хрватској је практично идентичан као у Србији. У таквом систему не може министар да да налог војној полицији да спроводи истрагу. Истаргу спроводи суд по захтеву тужиоца. Министар може да наложи да се нешто провери, испита, али не и истражи. Друго, када да тај задатак полиција добије она је дужна да када год постоји сумња или сазнање да је извршено кривично дело (а овде , у случају ових информационих система, та сумња постоји) о томе извести тужиоца. Тужилац даје усмерења шта и како радити, не министар. Када тужилац прикупи довољно информација може одмах поднети тужбени захтев суду (оптужницу) или, што је далеко чешће, захтева покретање истраге коју спроводи истражни судија. Бар би тако требало.

[Solaris]

Geofoto: Nismo odgovorni za stavljanje vojnih karata u uporabu

Prema Zakonu o medijima NN 59/04, čl. 40., 41. i 42. tražimo objavu demantija netočnih i nepotpunih informacija u vašem članku objavljenom dana 28.08.2012. godine vezano za klasificirani projekt „VoGIS“ kojeg Geofoto izvodi za MORH.

U vašem članku navodite da isporuka kasni te da zaprimljeni materijali ne zadovoljavaju visoke standarde. Geofoto do današnjeg dana nije zaprimio niti jedan službeni dopis MORH-a, niti dokaz o tome kako proizvod nije u standardima niti koje ispravke treba otkloniti. Naprotiv, Geofoto je izradio i isporučio proizvod koji nadilazi kvalitetu tehničkih specifikacija što je rezultiralo povećanim troškovima upravo slijedeći NATO zahtjeve i specifikacije. Kvaliteta radova više je puta prezentirana stručnjacima iz partnerskih zemalja NATO-a (SAD-a, Velike Britanije, Italije,…), koji su posjećivali Geofoto u sklopu službenih bilateralnih susreta MORH-a, te je ocijenjena visokim ocjenama.

Tiskane vojne topografske karte u mjerilu 1:50.000 i 1:250.000 samo su jedan dio od ukupnog sustava koji se u projektu izrađuje. Za stavljanje u operativnu upotrebu tog proizvoda u sustav Ministarstva obrane i Oružanih Snaga, Geofoto nije i ne može biti odgovoran.
 
> Svi digitalni prostorni podaci koji su do danas proizvedeni, isporučeni su MORH-u i nalaze se u informacijskom sustavu MORH-a. Geofotu su uredno prihvaćene sve dostavnice s kojima su po fazama isporučivani topografski podaci. Osim topografske obrade prostornih podataka, MORH-u je isporučena i kartografska obrada istog područja prostornih podataka koja služi za tisak karata. Zaključno, najvrijedniji podaci mjerila 1:10.000 točnosti 0,5 metra gotovi su za 2/3 prostora Republike Hrvatske i raspoloživi su korisnicima MORH-a. Proces izrade topografskih podaka na nacionalnoj razini vrlo je zahtjevan.

Primjera radi, Državna geodetska uprava RH svoju je civilnu topografsku bazu podataka zgotovila u 15 godina (osim dijela podataka koji se još izrađuje) i za to utrošila 300 milijuna kuna. Rezultat tog projekta je topografska baza u mjerilu 1:10.000 i analogna TK25. S druge strane, MORH će za 65 milijuna kuna (bez PDV-a) u 5-8 godina dobiti vojnu topografsku bazu u tri razine mjerila (1:10.000; 1:50.000 i 1:250.000) i kartografske materijale za vojnu topografsku kartu 1:50.000 i 1:250.000.    

S poštovanjem,

Geofoto d.o.o.

MORH: Ministar naložio istragu, jer GEOFOTO nije ispunio ugovorne obaveze

Kako bi potvrdio dosadašnju vjerodostojnost informacija i pisanja o problemima s projektom VoGIS i istrazi koju provodi Vojna policija, Defender.hr je zatražio službena pojašnjenja od MORH-a, nakon što je tvrtka Geofoto poslala demantij u kojem tvrdi kako su naše informacije netočne i nepotpune.

Službeno stajalište MORH-a na pitanja koja smo poslali:

 1. Da li je točna informacija prema kojoj Vojna policija provodi istragu
zbog projekta VoGIS?

Informacija je točna.

2.  Zbog čega se istraga provodi, zbog kojih sumnji?

Istraga se provodi po nalogu ministra obrane nakon što je utvrđeno da je tvrtka GEOFOTO isporučila manje roba i usluga od onoga što joj je plaćeno. Vrijednost ugovorenih radova je 66.151.638,95 kn bez PDV-a odnosno 79.484.999,52 kn s PDV-om. Ministarstvo obrane je do konca 2010. godine, isplatilo ukupno 66.660.385,99 kn s PDV-om.

3. Da li se vojne topografske karte iz ovog projekta nalaze u operativnoj uporabi OSRH ili još nije potpisano odobrenje za njihovu uporabu?

Karte se ne nalaze u operativnoj uporabi. Trenutno su zaustavljena sva daljnja ulaganja u nastavak Projekta dok tvrtka GEOFOTO ne ispuni zaostale ugovorene obaveze koje je MORH platio, a radi se o radovima u visini 4,65 milijuna kuna bez PDV-a. Određena količina radova je  realizirana i na neisporučenim topografskim i kartografskim bazama te se iste nalaze u određenom stupnju završenosti.

4. Da li je projekt planiran u potpunosti biti gotov 2010.?

Predmetni Ugovor je potpisan dana 28. srpnja 2006. godine između  Ministarstva obrane i tvrtke GEOFOTO iz Zagreba s rokom realizacije od 5 godina odnosno do konca 2010. godine.

  defender

[leut]

04.12.2012.

Susret ministara obrane Republike Hrvatske i Slovačke

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ministar obrane RH Ante Kotromanović boravio je danas, 4. prosinca 2012. u bilateralnom posjetu Slovačkoj Republici gdje se susreo sa slovačkim ministrom obrane Martinom Glváčom.

Tijekom susreta bilo je riječi o suradnji dviju država u okviru NATO Saveza i Europske unije te angažmanu u mirovnim operacijama, posebice u misiji ISAF u Afganistanu.

Razgovaralo se i o unaprijeđenju bilatelarne obrambene suradnje s posebnim osvrtom na hrvatsko-češku helikoptersku inicijativu te o suradnji dvaju gospodarstava na području vojne industrije.

U tom kontekstu kao prvi korak u unaprijeđenju suradnje spomenuto je uključivanjeslovačkih oružanih snaga u projekt hrvatsko-češke helikopterske inicijative, zajedničke obukeza helikopterske timove koji se upućuju u operaciju ISAF. Dugoročna perspektiva hrvatsko-češke inicijative je razvoj programa sposobnosti saveznika u području standardizirane helikopterske obuke te pokretanje Međunarodnog središta za obuku pilota helikoptera. Kao jedan od elemenata budućeg Međunarodnog središta za obuku pilota helikoptera pokrenut je hrvatsko-češki projekt preduputne obuke pilota koji se raspoređuju u sklopu misije ISAF u Afganistanu. Pridruživanje Slovačke ovom projektu predstavljalo bi kvalitetan doprinos projektu, kao i dodatni doprinos razvoju koncepta udruživanja i dijeljenja sposobnosti.

U okviru razgovora o vojno-tehničkoj suradnji, ministar Kotromanović ovom je prigodom pozvao slovačke izlagače na sajam vojne opreme i naoružanja - ASDA (Adriatic Sea Defence and Aerospace) koji će se održati u travnju 2013. godine u Republici Hrvatskoj.

Izaslanstva su izmijenila iskustva u razvoju koncepta ugovorne pričuve, dok je slovačka strana izrazila veliko zanimanje za hrvatski model dobrovoljnog služenja vojnog roka.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
morh.hr

[leut]

U okviru razgovora o vojno-tehničkoj suradnji, ministar Kotromanović ovom je prigodom pozvao slovačke izlagače na sajam vojne opreme i naoružanja - ASDA (Adriatic Sea Defence and Aerospace) koji će se održati u travnju 2013. godine u Republici Hrvatskoj.

Zna li tko gdje će se održati ASDA dogodine, Spaladium Arena je u "blokadi".

[Jester]

kaže Ministar ovako nekako :Mi ne očekujemo napad s mora a imamo i vlastita sredstva s kojima se možemo obraniti a tu su i prijatelji iz NATO-a, i još dosta toga zanimljivog 
http://www.hrt.hr/index.php?id=enz&tx_ttnews%5Bcat%5D=569&cHash=4ea8d454f9

[Solaris]

8.1.2013.

    
Intervju MO Kotromanovića časopisu Defender


Kotromanović : "Pričuvni dijelovi, kvaliteta, sigurnost su kriteriji odabira remontnog zavoda"

Imenovanje Ante Kotromanovića za ministra obrane prije godinu dana za mnoge je političke analitičare bilo iznenađenje. Naime, prvi je to put nakon nešto više od desetak godina, kada je ministar obrane bio bivši načelnik Glavnog stožera general Pavao Miljavac, da na čelo ministarstva obrane dolazi visoki časnik iz rata. Takvu vijest su za velikim zadovoljstvom dočekali pripadnici OSRH i njegovi suborci, hrvatski branitelji. S druge strane, Kotromanović je na čelo ministarstva obrane došao i kao predstavnik političkog establishmenta vladajuće stranke, u vrijeme kada RH prolazi kroz najtežu gospodarsku krizu od oslobođenja zemlje.

Neminovno, unatoč velikoj želji da osnaži obrambeni sustav i pomogne OSRH u moderniziranju i opremanju, Kotromanović mora provoditi i politiku vlade čiji je član, prije svega, štednju na svim razinama u svom resoru. Dodatna otežavajuća okolnost po ministra jest činjenica da nikoga osobno nije birao za svoje najbliže suradnike, odnosno pomoćnike kada je imenovan. Međutim, unatoč tomu Kotromanović je u godini dana mandata ostvario znatne uštede u funkcioniranju obrambenog sustava, jedan je od najpopularnijih ministara u vladi, stabilizirao je vojni proračun kojem ne prijete daljna rezanja i pokrenuo čitav niz reformi kako bi strukturu vojnog proračuna okrenuo u korist održavanja tehnike i modernizacije. Ponovno je u fokus stavio kao prioritet obuku i pripremu vojnika za zadaće. Izuzetno dobro surađuje sa načelnikom Glavnog stožera OSRH general pukovnikom Dragom Lovrićem što i nije teško, jer ministar za sebe i danas kaže da ima sto života u svakom bi htio biti vojnik.

U prvom velikom intervjuu za Defender.hr kojeg smo podijelili u dva dijela Kotromanović govori o velikim kapitalnim obrambenim projektima, daljnim reformama i uštedama, ciljevima i aktivnostima MO u 2013., te problemima na koje nailazi. U prvom dijelu intervjua fokus smo usmjerili na remont borbenih aviona i helikoptera, radarske sustave, HRM. Ministar otkriva kako će stalna dostupnost pričuvnih dijelova za Migove biti vrlo važan kriterij za odabir remontnog zavoda. Na taj način se konačno isporavljaju katastrofalne greške iz prošlosti, jer će na ovaj način HRZ u svojim skladištima imati na raspolaganju pričuvne dijelove za borbeno zrakoplovstvo, a ne kao do sada praksu čekanja na dijelove po nekoliko mjeseci zbog čega je polovica flote bila uvijek prizemljena. Remont Migova bez pričuvnih dijelova vratio bi stanje vrlo brzo na isto koje smo imali do jučer. Kotromanović je u intervjuu najavio velike napore koje će MO uložiti da se ZTC-u da što više posla na remontu helikoptera. Potom nam je rekao nešto više o trenutnoj situaciji i operativnosti radarskih sustava Peregrine i FPS-117 te drugim zanimljivim temama vezanim uz mornaricu i slično.

Drugi dio intervjua sa ministrom obrane Ante Kotromanovićem objavit ćemo 8.siječnja 2013.


U slijedeće dvije godine projekt BOV-a je i dalje u fokusu financiranja opremanja s ukupno 620 milijuna kuna. Što je sa projektom ophodnog broda, sredstva su predviđena u iduće tri godine, ali samo za jedan brod koji bi bio spreman 2015.? Zašto se ne povuku sredstva iz EU fonda za vanjske granice kao što je to učinila Malta, jer je nabava njezinih ophodnih brodova kao i patrolnog zrakoplova sufinancirana od strane EU?

- Za BOV nam realno treba još tri godine da ga završimo. Mi smo odvojili ove godine 320 milijuna kuna za taj projekt, za borbene stanice 12,7mm i barem osam daljinski upravljanih stanica 30mm. Naše potrebe su realno veće, pa ćemo vidjeti u drugoj fazi. To je stavka koja nas financijski puno košta, ali to je i jedan od ciljeva sposobnosti snaga u okviru našeg članstva u NATO savezu. Do sredine ove godine će se završiti s ciklusom isporuke borbenog vozila. Što se tiče ophodnog broda, u tijeku je izrada tendera. U ovom trenutku čekamo da GS OSRH napravi tehničku specifikaciju na temelju projekta Brodarskog instituta i do 15.01. bi trebalo sve biti gotovo. Nama je cilj da se to radi u Hrvatskoj. Plan je napravljen za pet ophodnih brodova s tim da smo ove godine izdvojili samo dio sredstava, jer će ovaj projekt biti financiran kroz višegodišnje razdoblje. Najduže vremena će trebati za prvi brod koji treba testirati u svim uvjetima. Potom ćemo vidjeti kada bi ga se uvelo u operativnu uporabu te bi potom uslijedila serijska proizvodnja još četiri broda. Imali smo razgovor sa veleposlanikom EU u Zagrebu, potom sa našim glavnim pregovaračem i veleposlanikom u EU gospodinom Vladimirom Drobnjakom po pitanju mogućeg financiranja ophodnog broda kroz fondove EU, ali je odgovor bio negativan, jer naprosto ne financiraju bilo što povezano sa vojskom.

Da li HRM može računati na jačanje vatrene moći ili će i u idućih nekoliko godina ostati na sadašnjoj razini bez mogućnosti uporabe raketnih projektila? Da li je moguće uopće očekivati u bliskoj budućnosti da bi jedan od brodova HRM-a mogao biti upućen negdje u zajedničku misiju sa NATO brodovljem izvan RH?

- Najveća vatrena moć HRM su rakete RBS čiji bi remont strašno puno koštao. Teško je očekivati bilo kakvo jačanje vatrene moći, jer za tim nema realne potrebe kad su u pitanju vrste ugroza u dužem vremenskom razdoblju. Odlučili smo ići u projekt ophodnog broda i razvijati obalnu stražu. Što će biti poslije 2016. vidjet ćemo. Što se tiče zajedničkog sudjelovanja HRM i NATO brodova u operacijama, mislim da nemamo takvu mogućnost i sposobnost, ne raspolažemo fregatama niti brodovima koji mogu isploviti 1000 milja na otvoreno more i autonomno funkcionirati jedan duži period. Umjesto toga na NATO brodove upućujemo hrvatske časnike koji se vraćaju sa iskustvom iz takvih operacija.

Dva su povjerenstva MORH i OSRH u protekle tri godine rekla jasan i istovjetan stav kad je u pitanju remont MiG-ova i zavod koji bi to mogao najkvalitetnije odraditi. O zaključcima Povjerenstva koje ste osnovali uopće se nije raspravljalo, kao da zaključaka nije ni bilo ili se možda nekome oni nisu svidjeli. Zbog čega niste raspravljali o zaključcima Povjerenstva na Vojnotehničkom savjetu, možete li to komentirati?

Časnici ne bi smjeli govoriti o stvarima koje nisu definirane još i čija je realizacija u tijeku. Povjerenstva imaju za cilj dati stručno mišljenje i preporuku GS OSRH i MO. Naravno, mi te zaključke apsolutno respektiramo, ali Povjerenstva ne donose odluke. Bilo mi je važno čuti od iskusnih zrakoplovaca poput brigadira Ivana Selaka što možemo još izvući iz naših Migova, jer smo svjesni ograničavajućeg faktora, a to su financije. Povjerenstvo je vrlo korektno i stručno odradilo svoj posao. Služba za nabavu će krenuti sa tenderom kada budu gotovi taktičko tehnički zahtjevi ovih dana. Kriteriji moraju biti sigurnost, stalna dostupnost pričuvnih dijelova i kvaliteta zavoda. Naši ljudi će obići zavode, primjerice Samostalni odjel za vojni zračni promet mora imati bitnu i važnu ulogu, jer oni su ti koji moraju reći da ili ne. Na povjerenstvima nema tajni. Meni jedino smeta kada u fazi razgovora netko izađe s informacijama u javnost, a da stvar nije definirana. Mi ćemo sigurno obrazložiti zbog čega donosimo nekakvu odluku, jer to mora biti transparentno. Nama su u Povjerenstvima sjedili ljudi koji su pisali tehničke specifikacije. Dakle, čovjek koji već zna što će kupiti, jer je pisao specifikacije. To smo sada eliminirali. Struka će reći nama treba to i to, ali u Povjerenstvu za odabir trebaju biti neovisni ljudi.
 
Niste li ipak predugo čekali kada je u pitanju sudbina borbenog zrakoplovstva?

Odluku smo donijeli u prosincu zato što smo cijelu prošlu godinu razgovarali, pregovarali i zaprimali razne ponude od Šveđana, Nijemaca, Rusa, Amerikanaca, Izraelaca. Pokušavali smo dobiti najbolje. Gospodarstvo je imalo svoje interese zbog offseta. Da se samo nas pitalo, odluka je mogla biti u par dana, jer znamo čime raspolažemo kad su u pitanju financije. Mi smo izgubili ne jednu godinu već deset godina. Još prije deset godina se trebala donijeti odluka što dalje s borbenim zrakoplovstvom i definirati. vizijua borbenog zrakoplovstva. Bilo bi idealno kada bi našli partnera u regiji ili više njih i sa njima razvijali ratno zrakoplovstvo. NATO nam to sugerira kao oblik programa u sklopu Smart Defence. Prilikom posjete američkom ministru obrane Leonu Panetti rečeno nam je "jačajte helikoptersku komponentu, ne trebaju vam avioni". SAD gleda globalno na te stvari. Recimo naša helikopterska inicijativa sa Češkom je izvrstan primjer Smart Defence projekta. Njoj će se pridružiti Mađari, Litavci, pozvat ćemo Bosnu i Hercegovinu, Kosovo se sprema kupiti helikoptere i raditi obuku u sklopu svoje incijative. To je taj Smart Defence.

Kad već spominjete helikoptersku transportnu komponentu, možete nam sada reći nešto više i o predstojećem remontu helikoptera, imali ste prije nekoliko dana veliki sastanak na kojem su bili i čelnici ZTC-a i Agencije Alan?

Mi smo ove godine izdvojili 85 milijuna kuna za remont šest helikoptera. Moramo naći načina kako pomoći ZTC-u u najvećoj mjeri, odnosno koliko posla mogu realno odraditi na ovom remontu i stoga trenutno sastavljaju hodogram aktivnosti. Naša je želja da ih poguramo, nadamo se da ćemo im moći osigurati do 40 posto poslova na remontu helikoptera. Oni nam moraju reći da li to mogu napraviti, a Samostalni odjel mora i certificirati određene radove. Politička je odluka jačati ZTC, osigurati im uvjete za rad i certificirati da nam se primjerice ne dogodi situacija usred sezone da zbog nepostojanja certifikata DHL-om šaljemo dio protupožarnog zrakoplova u Kanadu zbog običnog varenja. Dakle, nama je prvotni cilj vidjeti koliko mogu radova obaviti, a potom da se potraži partner u tome poslu koji bi ih osposobljavao dalje i certificirao, dao dokumentaciju prema kojoj bi zaposlenici ZTC mogli kasnije raditi. Osim toga, u regiji postoji dodatni potencijal za remonte helikoptera.

Zašto ne bi MIG-ovi bili remontirani isti kao i helikopteri?

U ZTC-u jednostavno nema dovoljno ljudi, jer i za 40 posto radova na helikopterima će trebati pomoć iz OSRH. Paralelno raditi na oba programa jednostavno nije moguće, a niti Migovi nisu više dugoročna opcija za sposobnosti ZTC-a, jer ih više nitko neće koristiti u skoroj budućnosti.

Što je sa transportnim zrakoplovima An-32B?

Jedan od dva transportna zrakoplova An-32B je u potpunosti izvan funkcije, a drugi malo jest malo nije. Letio sam s njim dva puta, jednom u Makedoniju, a drugi put u Sarajevo. Nama je želja da imamo jedan transportni zrakoplov premda u ovom trenutku to nije prioritet, jer jačamo helikopterske transportne snage. An-32B nama nije rentabilan, jer je rentabilan tek na udaljenostima od 2000km i više. Ostalo je sve preskupo na ovim kraćim dionicama. Razmišljali smo o nabavi Pilatusa PC-12 za naše padobranske snage i specijalne postrojbe. U ovom trenutku zadržat ćemo An-32B i pričekati ako postoji mogućnost da se oba prodaju i uzme nešto rentabilno zauzvrat.

Od iduće godine, RH je dužna imati civilnu helikoptersku medicinsku službu (HEMS). EU ne poznaje mogućnost korištenja vojnih helikoptera za takve svrhe, odnosno propisi ne dozvoljavaju takvu djelatnost, jer ona mora biti komercijalna. Što će na kraju biti sa HEMS-om, da li su Mi-8 izvan igre po tome pitanju?

To je pitanje za Državnu upravu za zaštitu i spašavanje. Vojni helikopteri se ne mogu više uvesti u civilni registar nakon pet-šest godišnjih servisiranja. Koliko mi je poznato DUZS ima namjeru kupovati helikoptere za HEMS o čemu ne znam puno. Medicinski prijevoz je jedno a HEMS drugo. DUZS bi trebao krenuti s pilot projektom gdje bi se napravila analiza troškova i što je sve potrebno za uspostavu takve službe. Helikopteri HRZ-a i dalje će letjeti u medicinske svrhe.. Oni nisu pogodni za HEMS, nisu predviđeni niti opremljeni za takvu vrst djelatnosti, ali za medicinski prijevoz svakako ćemo ih koristiti. Ako bi bio osnovan HEMS, mi bi u slučajevima velikih nesreća pripomogli DUZS-u svojim resursima.


Jeste li zadovoljni trenutnim stanjem radarskih sustava?

Ide se na modernizaciju oba radarska sustava, imamo tri ponude. Želimo biti lideri u regiji što se tiče radarske slike. Ideja je pokriti kompletnu Bosnu i Hercegovinu, razgovaramo s NATO savezom da uvežemo kompletnu sliku koja bi pokrivala područje sve do Albanije, Crne Gore i Kosova sa radarom FPS-117. Osigurali smo  sredstva za remont radara FPS-117, kao i za radarski sustav Peregrine na otocima iz sredstava američkog Coalition Support Fonda i sredstava Ministarstva prometa. Sustav Peregrine trenutno radi na 40 posto sa čime smo nezadovoljni, jer želimo da bude maksimalno operativan kao i FPS-117. Kada obavimo na FPS-117 upgrade imat ćemo najmodernije radare u ovom dijelu Europe u idućih 15 godina. Treba reći kako je i Hrvatska kontrola zračne plovidbe izdvojila znatna sredstva za remont tih radara, jer ih i oni koriste.

...nastavlja se
Intervju pripremio i uredio : glavni urednik Mario Duspara

  defender

[Solaris]

....donosimo nastavak intervjua sa hrvatskim ministrom obrane u kojem ministar govori o planovima i aktivnostima u 2013., strukturi proračuna, pokretanju dubinskog snimanja MORH-a kad je u pitanju dupliranje funkcija, najavi outsourcinga vojne opreme, problemima na projektu VoGIS itd.

Projekcije vojnog proračuna do 2015.pokazuju neznatan pad vojnog proračuna u 2014. iznosu od 300 milijuna kuna. Koji su prioriteti financiranja u slijedećem razdoblju? Očekujete li bolja vremena za obrambeni sustav nakon 2015.kada se završava financiranje nekih projekata i znatno smanjuju sredstva za operacije u sklopu NATO-a?

- Prošle godine cilj nam je bio stabilizirati financije. Mi smo to uspjeli s ovim proračunom, jer je u odnosu na prošlu godinu ostao isti. Znamo da to nije dovoljno, ali smo zadovoljni jer smo napravili velike uštede. Projekcija za ovu godinu je bila manja nego što je bila 2012., ali mi smo uspjeli dogovoriti to što imamo danas i nadam se da vojni proračun u 2014. i 2015. više neće padati.

Očekujemo kako bi se do 2015. stabiliziralo gospodarstvo i ekonomija kao i financije u RH i da ćemo moći razmišljati na drugi način. Naš cilj i težnja je imati raspodjelu proračuna u omjeru 50 (plaće):30 (održavanje):20 (modernizacija). Sada se recimo na plaće i primanja izdvaja 67 posto proračuna. Dugoročno nam je cilj smanjiti broj zaposlenih u MORH-u sa 1115 zaposlenika koliko imamo danas.

Već smo smanjili broj zaposlenika za 200 prošle godine. Primjerice, Slovačka koja ima veći obrambeni sustav ima 350 zaposlenih u obrambenom ministarstvu. Do 2015. smanjenjem zaposlenika MORH-a približit ćemo se željenoj strukturi proračuna koji zagovara NATO. To je naša vizija da kroz preustroj ministarstva imamo manje i operativnije ministarstvo. Recimo, sada imamo duple funkcije kao što je primjerice slučaj sa Personalnom službom u ministarstvu obrane, potom je imamo u Glavnom stožeru, a postoji i središnjica za upravljanje osobljem.

Krenut ćemo od lipnja 2013.u snimanje svih funkcija, djelomično smo krenuli već sa personalnom službom i predložit ćemo efikasniji i učinkovit model za MO i GSOSRH. Postoji dupliranje nekih zapovjedništava koje treba riješiti. Dosta ćemo uštedjeti na taj način i sredstva prebaciti u strukturu proračuna koja se odnosi na održavanje i modernizaciju.


Gdje vidite da još ima prostora za uštede u funkcioniranju MORH-a i OSRH? Najavljivali ste outsourcing mnogih usluga početkom mandata, što se do sada napravilo po tome pitanju?

- Pleter nam je preuzeo kompletno čišćenje, kuhanje, preuzet će i frizerske usluge. Razmišljamo krenuti sa pilot projektom outsourcinga vojne opreme na primjerice 100-150 vojnika, konkretno riječ je o vojnim odorama. Trebamo utvrditi da li je jeftinije na taj način koristiti vojne odore ili ih kupovati svake godine. Ono što još ne znamo konkretno je naći rješenje po pitanju zaštitarske službe.

Za to treba vremena. Jasno je da hrvatski vojnik mora čuvati skladište ubojnih borbenih sredstava, ali Dom HV bi mogle u nekoj budućnosti čuvati zaštitarske službe. Naravno, potrebno je napraviti analizu koliko je to za nas isplativo. Kao stari vojnik znam da je najgluplje trošiti vojnika na stvari poput čišćenja kruga, besmislene straže i slično. Vojnik se mora pripremati za zadaće kroz kontinuiranu obuku i to mu treba osnovni posao.

Možete li nam nešto više reći godišnjem planu aktivnosti u 2013.

- Nabrojat ću nekoliko stvari kad je u pitanje opremanje i modernizacija. Ove godine idemo u nabavu 2000 jurišnih pušaka, potom u nabavu vojne opreme, mislim na odore u vrijednosti oko 40 milijuna kuna. Naravno, ulazi se u program remonta aviona i helikoptera, natječaj za izgradnju ophodnog broda, finalizira se projekt BOV-a. Po prvi put je napravljen plan nabave za ovu godinu u prošloj godini. Niz procesa je i postupaka pokrenuto.

Kvartalno ćemo pratiti plan nabave, a velike kapitalne projekte poput remonta letjelica pratit ćemo jednom mjesečno. Veliki je problem što nismo kvalitetno vodili projekte. Dodatni problem je što baš i nemamo dovoljno ljudskih resursa za vođenje projekta. Morat ćemo angažirati stručnjake izvan sustava za primjerice nadzor projekta ophodnog broda. Za ophodni brod tražimo i pomoć Ministarstva gospodarstva. Informatički sustav je razjedinjen i želimo ga uvezati, postoji  niz ideja. Moramo imati "krvnu sliku" financija, stanja tehnike i opreme, personalne službe.

Sustav ocjenjivanja mora biti kvalitetniji nego što je danas kao i upravljanje osobljem da časnik i dočasnik ne ovisi o pojedincu već organiziranom sustavu. Nadalje, vrlo važno nam je donijeti Plan obrane, a prije svega Dugoročni plan razvoja OSRH koji mora biti realističan i ostvariv oslanjajući se na realan proračun, jer ako on oscilira to je veliki problem za Ministarstvo obrane. U zadnje tri-četiri godine došlo je do pada proračuna za milijardu kuna, a kad proračun nije  stabilan dolazi do problema u planiranju.

Napominjem kako ćemo ove godine održati najveću vojnu vježbu ikada. Želimo čvršću i jaču vojsku i definitivno ćemo intenzivirati obuku. Primit ćemo nešto više od 400 vojnika u OSRH iduće godine. Dragovoljni ročnici su bili obučavani tako da su provodili dva mjeseca u sustavu, mjesec i pol dana u vojarni i sedam-osam dana na terenu. Sad će bito obrnuto, jer želimo pravog vojnika. Radno vrijeme vojnika ne može biti od 8-16 kako je propisivao stari Zakon o službi, što nam je prouzročilo gubitak od 700 milijuna kuna u posljednjih deset godina zbog prekovremenih sati.

Na početku smo 2013.godine, možete li nam reći koliko će hrvatskih vojnika biti povučeno iz Afganistana do kraja godine,  a koliko 2014.godine? Da li se rade planovi o sudjelovanju OSRH u vojnoj misiji nakon 2014.?

- Što se tiče naših snaga, sada ih je 300, a do travnja iduće 2014. godine plan je smanjenje na 220 vojnika. Očekujemo da jedan crnogorski vod bude s nama na sjeveru Afganistana. Naša je namjera smanjivanje snaga, a u 2014. ćemo vidjeti što dalje.

Sve radimo u dogovoru sa saveznicima, tako da ne možemo fiksno utvrditi sve detalje, jer se situacija može mijenjati iz mjeseca u mjesec. Sve u svemu, strateško opredjeljenje je smanjiti snage i to radimo u dogovoru sa SAD, Njemačkom i Mađarskom, dakle našim partnerima s kojima smo na terenu.

Projekt uspostave jedinstvenog Vojnog geoinformacijskog sustav VoGIS je pod istragom već neko vrijeme po vašem nalogu nakon što je utvrđeno da je tvrtka GEOFOTO isporučila manje roba i usluga od onoga što joj je plaćeno. U kojoj je trenutno fazi ovaj projekt i što je istraga utvrdila? Možete nam nešto reći o problemima sa projektom e-iskaznica?

- Zatekli smo nekoliko projekata koji su trebali biti završeni 2010.godine. Oni nisu završeni, a što se tiče projekta VoGis mi smo isplatili ta sredstva, mogu reći preplatili za 4.2 milijuna kuna. Zatražili smo od Državnog odvjetništva da nas prosvjetli što dalje, jer ako ne nastavimo projekt izgubit ćemo 70-ak milijuna kuna koje smo već platili. Pitanje je kako nastaviti projekt, na koji način, kako nam sutra netko ne bi rekao da smo nešto petljali. Zato čekamo mišljenje DORH-a o svemu.

Da sam ja odlučivao to nikada ne bi bio prioritet. To je dobra stvar, apsolutno, ali to nije jedan od ciljeva sposobnosti koje od nas traži NATO savez. Što se tiče e-iskaznice, situacija je puno lakša. Velikim dijelom posao je završen, bili smo dužni nekih 500 tisuća kuna. Projekt je što se tiče prioriteta u istom smislu kao i prethodno spomenuti, ali su sredstva manja, problema je manje i lakše ćemo završiti iskaznicu nego projekt VoGIS.

Postoje li sredstva koja se dodjeljuju RH iz američkog Coalition Support Funda i kako se ona koriste?

Sredstva postoje, ona su namjenjena poboljšanju operativnosti radarskih sustava Peregrine, pripadnicima Bojne za specijalna djelovanja za nabavu osam vozila HUMVEE i slično. Struka radi na tome gdje usmjeriti takva sredstva. Iznimno smo zahvalni SAD-u što nam omogućava dodjelu takvih sredstava u projekte  čije nam je funkcioniranje vrlo važno.


  defender

[leut]

18.1.2013.

Ministar Kotromanović u posjetu Republici Austriji

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ministar obrane Ante Kotromanović na poziv austrijskog ministra obrane i sporta Norberta Darabosa boravi od 18. siječnja 2012. u uzvratnom posjetu Republici Austriji.

Tijekom bilateralnog sastanka dvojica ministara razmijenila su mišljenja i iskustva iz brojnih područja bogate bilateralne suradnje dviju država i njihovih obrambenih sustava.

Na sastanku se razgovaralo o iskustvima transformacija oružanih snaga i njihovoj profesionalizaciji, kao i o sudjelovanju u mirovnim operacijama. Pripadnici oružanih snaga Hrvatske i Austrije zajednički djeluju u sklopu misije UNDOF na Golanskoj visoravni. Tema razgovora bila je će i daljnje proširivanje dinamične obrambene suradnje, osobito na planu izobrazbe i obuke, vojno-tehničke suradnje i zajedničkog uvježbavanja te obuke postrojbi za sudjelovanje u mirovnim operacijama. Ovom prilikom austrijski izlagači pozvani su na sajam vojne opreme i naoružanja ASDA, koji će se održati u Splitu u travnju ove godine.

Ministar Kotromanović zahvalio je ministru Darabosu na austrijskoj potpori u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Razgovori dvojice ministara bili su prilika za razmjenu mišljenja o stanju u regiji, te za iskazivanje zajedničkog stava o potrebi daljnje nazočnosti međunarodne zajednice kao potpori procesima izgradnje stabilnosti i sigurnosti.

Osim bilateralnih razgovora sa svojim austrijskim kolegom, ministar obrane Kotromanović nazočit će i na tradicionalnom Časničkom balu, kao počasni gost.

Tijekom trodnevnog boravka u Republici Austriji predviđen je sastanak s gradišćanskim Hrvatima.

morh.hr


U Austriji su obrana i sport pod istim ministarstvom.

[Solaris]

U Austriji su obrana i sport pod istim ministarstvom.

Ozbiljno  nisam znao. Hm, svega na ovome svijetu.

poz.

[leut]

1.2.2013.

Kotromanović na 49. minhenskoj konferenciji o sigurnosti

Ministar obrane Ante Kotromanović s izaslanstvom otputovao je 1. veljače 2013. godine u Műnchen gdje će sudjelovati u radu 49. minhenske konferencije o sigurnosti.

Minhenska sigurnosna konferencija (MSC) predstavlja međunarodno, nevladino i neovisno savjetovanje o temama relevantnima za sigurnost. Domaćin ovogodišnje konferencije je veleposlanik Wolfgang Ischinger. Očekuje se da će na MSC sudjelovati više od 70 državnih izaslanstava, a jedni od najvažnijih sudionika bit će potpredsjednik SAD-a Joe Biden, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te potpredsjednica Europske komisije barunica Catherine Ashton, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen.

Na dnevnom redu 49. minhenske konferencije zastupljene su brojne sigurnosne teme vezane za krizu euro-zone i budućnost Europske unije, energetsku geopolitiku. Također, bit će govora o krizi u Siriji i Maliju i drugim kriznim žarištima. Na konferenciji će se, među ostalim, razgovarati i o pitanjima europske obrane i europske sigurnosti.

Najviši dužnosnici RH redovito sudjeluju na ovoj konferenciji, na razini predsjednika države, ministara vanjskih poslova i obrane. Na ovogodišnjoj konferenciji, pored ministra obrane Ante Kotromanovića, sudjelovat će i predsjednik RH, Ivo Josipović koji će voditi panel na temu Sigurnost i stabilnost Jugoistočne Europe i kavkaske regije.

Očekuje se da će ministar obrane Ante Kotromanović održati niz bilateralnih susreta na marginama minhenske konferencije.

morh.hr

[leut]

6.2.2013.

Ministar Kotromanović u posjetu Republici Azerbajdžan

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ministar obrane Ante Kotromanović s izaslanstvom od 6. do 8. veljače 2013. boravi u službenom bilateralnom posjetu Republici Azerbajdžan, tijekom kojeg se susreo s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Aliyevim te ministrom obrane Safarom Abiyevim.

Tijekom bilateralnih sastanaka razgovaralo se o potencijalima bilateralne obrambene suradnje kao i o mogućnostima razvoja vojno-tehničke suradnje, prilikom čega je istaknuto da su Hrvatska i Azerbajdžan dvije prijateljske zemlje koje dijele slično povijesno iskustvo što značajno uvjetuje i olakšava međusobno razumijevanje. Obje su strane iskazale interes za uspostavljanje i realizaciju bilateralne obrambene suradnje u interesu obiju država, što će, kako je zaključeno, poticajno djelovati na daljnji razvoj ukupnih gospodarskih odnosa. Potencijalna područja uspostave obrambene suradnje su prijenos hrvatskih iskustava iz procesa pristupanja euroatlantskim integracijama, obrambenih reformi i dostizanja ciljanog stupnja interoperabilnosti.

"Ovaj posjet upravo je prigoda za izlaganje hrvatskih iskustava na planu euroatlantskih integracija, ali i reformi obrambenog sustava kroz koji smo u jednom dužem vremenskom razdoblju prolazili. Hrvatska i Azerbajdžan su zemlje sličnih povijesnih iskustava. Uvjeren sam da koristeći naša iskustva Azerbajdžan može skratiti vrijeme u dostizanju interoperabilnosti i kompatibilnosti, prilagođavajući obrambeni sustav svojim potrebama. Visoko poštujemo azerbajdžanski doprinos globalnoj sigurnosti koji se ogleda u sudjelovanju u operaciji ISAF u Afganistanu", istaknuo je ministar Kotromanović.

Na sastancima je bilo riječi i o sudjelovanju u mirovnim misijama te političkoj i sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi i na Kavkazu.

Na sastanku ministara potpisan je Memorandum o suglasnosti između ministarstava obrane RH i Republike Azerbajdžan o suradnji na području obrane.

Tijekom ministrova boravka u Azerbajdžanu predviđena je gospodarska prezentacija predstavnika hrvatske obrambene industrije.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
morh.hr

[leut]

15.2.2013.

Potpisan memorandum o školovanju s Kanadom

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U nastupnom posjetu u Ministarstvu obrane RH, boravio je 13. veljače 2013. godine kanadski vojni izaslanik u Republici Hrvatskoj, brigadir Antonio Battista, gdje ga je u ime pomoćnika ministra za obrambenu politiku MORH-a primio Načelnik Sužbe za međunarodnu bilateralnu i regionalnu suradnju, Boško Rotim.

Susretu su nazočile i pomoćnica ministra obrane za ljudske resurse Sunčana Vukelić i veleposlanica Kanade u Hrvatskoj Louise LaRocque.

Tom prigodom potpisan je Memorandum o suglasnosti između MORH-a i Ministarstva narodne obrane Kanade o kanadskom programu vojne obuke i suradnje (Military Training and Cooperation Programme - MTCP), a što je nastavak višegodišnje suradnje na području izobrazbe i obuke, započete potpisivanjem Memoranduma 2006. godine. 

U tom smislu, tijekom susreta je istaknuto kako Republika Hrvatska izrazito cijeni kanadsku potporu u razvoju sposobnosti OS RH za rad i interoperabilnost u NATO strukturama, prvenstveno u školovanju naših časnika kroz kanadski MTCP (Military Training and Cooperation Programme).

Također, tijekom posjeta istaknute su dobre i prijateljske veze Kanade i Hrvatske, te bliska suradnja u okviru NATO-a po pitanjima globalne i regionalne sigurnosti, a osobito angažman u Afganistanu kao jedan od vanjskopolitičkih prioriteta obiju zemalja.

morh.hr

[leut]

15.2.2013.

Ministar obrane posjetio skladište u Doljanima

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Izaslanstvo Ministarstva obrane RH i Oružanih snaga RH na čelu sa ministrom obrane Antom Kotromanovićem i zamjenikom načelnika GS OS RH kontraadmiralom Antom Urlićem danas je, 15. veljače 2013. posjetilo grad Daruvar i vojno skladišni kompleks "Hrvatski ždral" u Doljanima.

Na sastanku sa daruvarskim gradonačelnikom Daliborom Rohlikom i suradnicima razgovaralo se o projektu gradnje ukupno sedam novih objekata u sklopu kompleksa u Doljanima. Nakon sastanka izaslanstva su upalila svijeće na Spomeniku braniteljima grada Daruvara.

Po obilasku nekoliko objekata vojno skladišnog kompleksa "Hrvatski ždral", u pratnji zapovjednika ZzP-a general bojnika Mate Ostovića, izaslanstvima su prezentirani projekti izgradnje novih skladišta UbS-a za potrebe Oružanih snaga Republike Hrvatske.

"Nova će skladišta biti kvalitetnija i podići će sigurnost građana“ rekao je u izjavi za medije ministar Kotromanović. „Skladišta će biti potpuno u skladu s NATO standardima, sigurna i autonomna", dodao je ministar najavivši da će izgradnja početi tijekom ove godine nakon što budu ispunjeni svi preduvjeti. Dio je to od planiranog projekta izgradnje ukupno sedam novih ukopanih građevina u sklopu vojno skladišnog kompleksa "Hrvatski Ždral" Doljani te trinaest novih skladišnih ukopanih građevina u sklopu vojnog vježbališta "Eugen Kvaternik" Slunj. Izgradnja svih planiranih objekata planirana je višegodišnjim financiranjem kroz idućih šest do sedam godina, a procjena konačnih troškova gradnje i opremanja je u tijeku.

Ministar Kotromanović je rekao da MORH podupire projekt lokalne samouprave kojim će mjesto Doljani biti priključeno na vodovodnu mrežu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
morh.hr

[leut]

28.2.2013.

Koeficijenti složenosti poslova djelatnih vojnih osoba smanjuju se za 3%

Na današnjoj 78. sjednici, Vlada RH treba prihvatiti Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe. U Uredbi o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe („Narodne novine“, broj 46/2008), članak 2. će se izmjeniti i glasit će:

„Koeficijenti osobnog čina su:

general zbora (admiral) 5,335
general pukovnik (viceadmiral) 4,656
general bojnik (kontraadmiral) 3,88
brigadni general (komodor) 3,298
brigadir (kapetan bojnog broda) 2,619
pukovnik (kapetan fregate) 2,231
bojnik (kapetan korvete) 2,037
satnik (poručnik bojnog broda) 1,746
natporučnik (poručnik fregate) 1,697
poručnik (poručnik korvete) 1,649
časnički namjesnik 1,746
stožerni narednik 1,600
nadnarednik 1,503
narednik 1,406
desetnik 1,358
skupnik 1,309
razvodnik 1,261
pozornik 1,212
vojnik 1,164

Ova Uredba bi, ako se prihvati na sjednici Vlade RH, trebala stupiti na snagu 01. ožujka 2013. godine.

Uredbom o vrijednosti koeficijenta osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe („Narodne novine“, broj 46/2008), utvrđeni su koeficijenti osobnog čina za izračun plaće djelatne vojne osobe. Kao posljedica negativnog gospodarskog rasta te s obzirom da se nisu ostvarila procijenjena i planirana makroekonomska kretanja, već je utjecaj gospodarske i financijske krize u Republici Hrvatskoj dodatno ojačao, zbog čega je indeks stope rasta bruto domaćeg proizvoda ponovno negativan i ponovno utječe na pad zaposlenosti, u cilju neophodne fiskalne štednje i fiskalne održivosti sustava državnih i javnih službi, te očuvanja radnih mjesta i pune zaposlenosti u vrijeme recesije nužno je preispitati sve troškove rada u državnim i javnim službama na svim razinama.

Stoga se pokazala potreba da se u uvjetima gospodarske i financijske krize, te njenog negativnog utjecaja na fiskalnu održivost državnog proračuna i na zaposlenost, smanjenjem troškova rada očuva što veći broj radnih mjesta u državnim službama, te se ovim Prijedlogom uredbe predlaže koeficijente složenosti poslova djelatnih vojnih osoba smanjiti za 3%. Na navedeni način postići će se značajne uštede u Državnom proračunu Republike Hrvatske, stoji u obrazloženju Vlade RH.

Defender.hr

[leut]

Članak na istu temu na portalu Obris.org:

Od sutra smanjene plaće DVO-ima, obavještajcima, policajcima...