http://www.vijesti.me/vijesti/na-prodaju-posljednja-cetiri-borbena-aviona-clanak-97861KRAJ FLOTE
Na prodaju posljednja četiri borbena avionaNakon 2006. godine, u vojnoj bazi u Golubovcima ostalo je 17 aviona tipa G4, četiri “utve”, šest helikoptera Mi-8 i isto toliko helikoptera tipa “gazela”
Crna Gora odlučila je da proda i posljednja četiri borbena aviona koja je naslijedila od jugoslovenske vojske, čime se i formalno odriče svake mogućnosti da samostalno štiti svoj vazdušni prostor.
Prema informacijama “Vijesti”, do kraja godine očekuje se i zvanična odluka Vlade kojom će četiri preostala aviona supergaleb (G4) biti proglašeni vojnim viškom. Nakon toga avioni će biti prodati na povjerljivom tenderu koji će raspisati Ministarstvo odbrane. Osim toga, na prodaju će i tri aviona tipa “utva”, nakon čega crnogorsko vojno vazduhoplovstvo neće imati u svojoj floti nijedan avion.
Nakon 2006. godine, u vojnoj bazi u Golubovcima ostalo je 17 aviona tipa G4, četiri “utve”, šest helikoptera Mi-8 i isto toliko helikoptera tipa “gazela”. Šest aviona G4 je vraćeno Srbiji na osnovu međudržavnog sporazuma, dok su ostali prodati u djelovima.
Od helikoptera crnogorska vojska je zadržala i remontovala samo pet gazela, a ostali su posljednjih pet godina prodati u djelovima za simbolične iznose.
Iako je Ministarstvo odbrane još 2006. godine saopštilo da neće razvijati avijaciju, već isključivo ulagati u helikoptersku jedinicu, četiri supergaleba su odolijevala prodaji jer Crna Gora od sticanja nezavisnosti nema riješeno pitanje zaštite vazdušnog prostora.
Dotrajala i nepotpuna oprema
Za vrijeme SCG to je obavljala vojska zajedničke države, a nakon toga Crna Gora na raspolaganju je imala dotrajalu i nepotpunu opremu i radare, ali je imala avione od kojih su četiri preostala G4 bila u najboljem stanju. Prema procjenama stručnjaka, supergalebovi su mogli zadovoljiti potrebe samostalne kontrole i zaštite neba za državu veličine Crne Gore.
Dogovoreno je da se rješenje pitanja zaštite neba rješava regionalno pod pokroviteljstvom NATO
Ipak, Vlada je odlučila da to pitanje rješava kroz integraciju u NATO, odnosno prepusti da se u Briselu odluči o modelu na koji će se čuvati nebo iznad Crne Gore, iako je to jedno od suštinskih pitanja suvereniteta svake države.
Iznalaženje optimalnog modela integrisanog sistema nadzora i kontrole vazdušnog prostora je floskula koja se provlači kroz sve strateške odbrambene dokumente koje je Crna Gora donijela od 2006. godine, ali se tek nedavno krenulo u konkretne aktivnosti. I BiH i Makedonija su u sličnoj situaciji kao i Crna Gora, jer od kada su nezavisne države nemaju riješeno pitanje zaštite vazdušnog prostora
Formirana je interresorna radna grupa koju čine predstavnici ministarstava odbrane i saobraćaja, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Terminalne kontrole letjenja i Generalnog sekretarijata Vlade.
Dogovoreno je da se rješenje pitanja zaštite neba rješava regionalno pod pokroviteljstvom NATO, a Vlada je prošle godine odobrila učešće Crne Gore u izradi studije za nabavku radara za nadzor vazdušnog prostora u kojoj učestvuju BiH i Makedonija.
I BiH i Makedonija su u sličnoj situaciji kao i Crna Gora, jer od kada su nezavisne države nemaju riješeno pitanje zaštite vazdušnog prostora. BiH uopšte ne posjeduje borbene avione, a Makedonija je svoja preostala četiri “suhoja”, koja su privremeno čuvala nebo, prizemljila sredinom ove godine,
Zato su sve tri države dio inicijative NATO za stvaranje zajedničkog sistema '”pametne odbrane'”, u kojoj će države zajedničkim kapacitetima rješavati problem zaštite vazdušnog prostora. Od NATO će dobiti besplatnu studiju.
Do tada, javnost će i dalje biti uskraćena za odgovor na pitanje ko će reagovati u slučaju da strani avioni povrijede vazdušni prostor Crne Gore i na koji način će Vojska, ali i civilne vlasti, to spriječiti.
Besplatne zaštite neba neće biti ulaskom u NATO, za to će trebati milioni
Iako već šest godina vojni zvaničnici ponavljaju da Crnoj Gori nijesu potrebni borbeni avioni, jer će pitanje čuvanja neba biti riješeno kad Crna Gora postane članica NATO, nikada zvanično nijesu saopštili koliko će to koštati državu. Ministarstvo odbrane prije skoro dvije godine već je prodalo pet aviona supergaleb za nešto više od 250.000 dolara
U Sjeveroatlantskom savezu važi princip da države koje nemaju svoju avijaciju, po povlašćenim finansijskim uslovima tu uslugu može da im pruži druga država članica. I to samo za zaštitu vazdušnog prostora iznad 3.000 metara, jer je ostalo država dužna sama da obezbijedi.
Primjer za to je i nedavni sporazum koji su potpisale baltičke zemlje kojima će Češka avijacija, za pet miliona eura godišnje, štititi vazdušni prostor. Sličan primjer je i Slovenije, koja Italiji od 2000. godine plaća milione eura za zaštitu vazdušnog prostora.
Ministarstvo odbrane prije skoro dvije godine već je prodalo pet aviona supergaleb za nešto više od 250.000 dolara. Svih pet aviona prodato je državnoj kompaniji MDI na povjerljivom tenderu za 50.000 dolara po komadu.
Kako su “Vijesti” tada pisale, riječ je o rashodovanim avionima kojima su već godinama bili istekli resursi, ali je Vojska zadržala motore, koji su najvredniji dio. Avione je nekoliko mjeseci kompanija MDI izvezla iz Crne Gore, i svi su prodati Hrvatskoj.
