PALUBA
March 28, 2024, 08:59:15 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 2 [3]   Go Down
  Print  
Author Topic: Žrnov  (Read 25122 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #30 on: December 19, 2020, 10:57:47 am »





Rekonstrukcija izgleda Žrnova, delo Marka Miladinović




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Žrnov-by-marko-miladinovic.jpg (231.25 KB, 753x510 - viewed 48 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #31 on: December 19, 2020, 10:59:13 am »





Od istog autora, rekonstrukcija-unutrašnjeg prostora grada Žrnova.




[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Žrnov - Rekonstrukcija-unutrašnjeg prostora grada.jpg (179.93 KB, 800x578 - viewed 44 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #32 on: January 06, 2021, 12:29:52 pm »



Quote
Тврђава Жрнов


Авала је планина надомак Београда висока је 511м на чијем врху се налазило средњовековно утврђење град Жрнов.

Само утврђење је датовано у 2.век, а остаци утврђења срушени су динамитом 1934 год.

по наређењу Краља Александра Карађорђрвића да би се на том месту саградио маузолеј споменик Незнаном јунаку.

Жрнов се састојао из Горњег града са Српском кулом и Доњег града сачињеног од бедема који се надовезивао на мали град око кога се налазио суви шанац.
Мали Град је имао основу издуженог петоугла који се простирао превцем северозапад - југоисток. Цео северозападни бедем је представљао јаку утврђену кулу полукружног облика која је била главни штит, пошто је била окренута ка најлакшем прилазу утврђењу.

Од ове јаке куле бедими су се полако ширили ка врху на коме су се налазиле 2 полукружне куле једна наспрам друге, одатле су се бедеми сужавали до равног југоисточног дела бедема, на чијој се средини налазила полукружна кула, док се у јужном делу темена петоуга налазила четвртаста кула капија.

Историја Жрнова је много старија од датовања самог утврђења и сеже у неолит, где се на овом месту ископавао цинабарит оксид живе од које се добијала црвена боја која је у некадашње време била најскупљи предмет трговине, а њоме су бојене фигурине из Винче.

Жрнов је у својој историји био стратешко место, па су га прво Римљани доградили да би заштитили руднике које су експлоатисали. Близу самог града Жрнова налазио се рудник сребра.

Деспот Стефан Лазаревић је на месту старе Римске тврђаве подигао солидну твђраву каоја је штитила пут ка тада престоном Београду.

1442. год. Турци заузимају Жрнов, међутим већ 1444 год. га враћају Србима.

1456.год. после смрти Сибињанин Јанка и Ђурђа Смедеревца, Турци поново крећу на Србију и 1458. год. заузимају Жрнов и покушавају да га одвоје од Београда што им не полази за руком, па су од Жрнова направили тврђаву ѕа узнемиравање Београда.

Мађари су 1515. год покушали да заузму Жрнов помоћу артиљерије, али се и тај покушај окончао потпуним поразом и губитком тешке артиљерије. Са падом Београда 1521. год.

Жрнов почиње да губи свој стратешки значај.

Не зна се тачно до када се у Жрнову налазила војна посада, али се предпоставља да је тврђава напуштена у 17. веку.

Минирање Жрнова трајало је 3 дана. Војска и војни кадети су по наређењу краља Александра имали задатак да целокупан град нестане, да би се на том месту направио споменик Незнаом јунаку.

Жрнов је збрисан са лица земље, иако је споменик Палим јунацима већ постојао и био близу самог града, ни тај споменик није сачуван од њега је остао само просторни крст који се налази у цркви у Белој паланци.

Жрнов је могао да се сачува у то нема никакве сумње, данас би био бажан историјски споменик и велика туристичка атракција главног града.

Ни после више од 8 деценија нико не може да пружи адекватно објашњење за тако темељно уништавање, осим хировитости монарха. У сваком случају остаје мистерија шта се све налазило испод Ћрнова града чија је тужна судбина била да нестане.






Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #33 on: February 09, 2021, 04:41:17 pm »




Žrnov, oko 1930. godine.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]





* Žrnov.jpg (285.38 KB, 1492x1200 - viewed 42 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #34 on: June 19, 2021, 09:58:19 am »




Pred Žrnovom, oko 1930. godine.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Žrnov - oko 1930.jpg (387.56 KB, 1524x1257 - viewed 29 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #35 on: July 10, 2021, 12:21:53 pm »




Žrnov, oko 1930. godine.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Žrnov - oko 1930. godine.jpg (151.53 KB, 880x1161 - viewed 30 times.)
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #36 on: September 14, 2021, 02:29:31 pm »




Misterija srpskog srednjovekovnog grada: Zauvek izgubljeni Žrnov


Nakon toliko godina, može se samo nagađati da li je zaista bilo neophodno da Žrnov bude potpuno razoren i zabetoniran radi izgradnje potpuno novog spomenika.

Planina Avala bila je u prošlosti za Beograd vezana i duhovno i praktično, i sudbinski i vojnostrateški, pa su tako na njoj vođene borbe i 1915. prilikom nadiranja austrougarske i nemačke, a tokom odstupanja srpske vojske. U tim je borbama stradao i jedan srpski dečak, tek prispeo u borbene redove, što je izazvalo sažaljenje nemačkih vojnika, te su dečaka sahranili i poboli drveni krst na kojem su napisali: Ein unbekannter serbischer Soldat.

Nakon završetka Prvog svetskog rata, lokalno stanovništvo je na tom mestu podiglo kameni spomenik sa natpisom: Ovde počiva nepoznati srpski vojnik – bio je to prvi Spomenik neznanom junaku, nedaleko od najvišeg vrha Avale, koji su tada još uvek prekrivali relativno dobro očuvani ostaci tvrđave Žrnov.

To je ujedno bila i prva bliža veza srednjovekovnog grada sa Spomenikom neznanom junaku, dok će druga, direktna, uslediti desetak godina docnije, nakon odluke da se novo, monumentalnije obeležje nepoznatom vojniku, prema projektu vajara Ivana Meštrovića, podigne baš na mestu same tvrđave – koja je, na taj način, praktično žrtvovana radi podizanja spomenika za koji danas svi dobro znamo kako izgleda.

Tako se desilo da 1934. razornim eksplozijama zauvek budu zbrisani ostaci one iste tvrđave za koju je u XVII veku osmanski putopisac Evlija Čelebija rekao da spada među šest najznačajnijih utvrđenja u Srbiji, a koju je Feliks Kanic sredinom XIX stoleća ovekovečio na svojim crtežima, zaključivši pritom da su srpski vladari najverovatnije podigli Žrnov na temeljima rimske osmatračnice.

Da li su Rimljani prvi uočili značaj Avale ili su možda još Kelti pre njih imali svoje utvrđenje na brdu visokom 511 metara nadomak tadašnjeg Singidunuma, teško je precizirati, kao što je uopšte teško pretpostaviti koji je srpski vladar podigao srednjovekovni Žrnov.

Ono što se sigurno zna, to je etimologija i srpskog i turskog naziva.

Žrnov, Žrnovo ili Žrnovan povezuje se sa izrazom žrvanj, koji označava alatku za obradu rude, a sasvim je sigurno da su i Rimljani uočili prirodni potencijal Avale, što bi moglo značiti da njihova osmatračnica nije služila samo za nadgledanje Singidunuma i okoline, nego i za zaštitu obližnjih rudnika.

Strateški značaj jedine beogradske planine odlično su uočile osmanlijske vojskovođe u vreme osvajanja srpskih i ostalih balkanskh zemalja sredinom XV veka. Pošto su zauzeli Žrnov 1442, Turci su već nakon dve godine bili prinuđeni da se povuku i srpskoj despotovini vrate najvažnija utvrđenja, među njima i ovu tvrđavu nad Beogradom. Međutim, krajem sledeće decenije Osmanlije opet zauzimaju Žrnov, ali ne i Beograd, koji je tada bio pod ugarskom vlašću. Zbog toga turski vojskovođa Hodi-paša proširuje tvrđavu dodatnim bedemom i šancem, te na taj način stari Žrnov postaje za Beograd havala – smetnja. Otuda se takav naziv u potonjim vekovima odomaćio ne samo za utvrđenje, nego i za celu planinu – Avala, mada se sâm vrh nazivao i Žrnovica.

Godine 1521. Turci osvajaju Beograd i prodiru dalje ka srednjoj Evropi, tako da Žrnov gubi nekadašnji vojnostrateški značaj, a verovatno je potpuno napušten u XVIII veku, kada iz njega odlaze poslednje vojne posade.

Avalska tvrđava nije jedina koja je bila prepuštena zubu vremena zato što u nekim novim uslovima nije više imala svoju svrhu – slično su prošli još mnogi srednjovekovni gradovi na čitavom balkanskom prostoru, ali kuriozitet je to što je stari Žrnov verovatno jedino utvrđenje koje je nekada bilo toliko značajno a docnije je, i to upravo u vremenu kada je arheologija doživljavala svoj zenit, bilo uništeno svesnom odlukom vladara čiji je narod zidao dotičnu tvrđavu.

Iako mnogi i ne znaju da su se na mestu današnjeg Spomenika neznanom junaku sve do četvrte decenije XX veka nalazili ostaci jednog veoma važnog srednjovekovnog utvrđenja, iako na ovom lokalitetu nisu nikada vršena planska istraživanja, ipak nam crteži Feliksa Kanica i zabeleške arhitekte Đurđa Popovića mogu dati dragocene podatke o zauvek izgubljenom Žrnovu, pa se čak može rekonstruisati i razvoj samog grada.

Iz predosmanskog perioda poticao je Mali ili Gornji grad (na mestu gde se danas nalazi Spomenik neznanom junaku), kome su Turci docnije pridodali dve kule, a zatim dogradili Donji grad u obliku bedema – no i pored toga, na slikama se može videti da je Žrnov delovao kao jedinstvena građevina, jer su se dve celine savršeno nadovezale jedna na drugu, premda su bile građene u različitim periodima.

I pored istorijskog značaja, pa i pored izgleda kojim je nadmašivao mnoge druge tvrđave na prostoru Srbije, avalski Žrnov danas se najčešće pominje u kontekstu jednog kontroverznog poteza čiji je inicijator bio kralj Aleksandar Karađorđević.

Nakon toliko godina, može se samo nagađati da li je zaista bilo neophodno da jedan dragocen istorijski spomenik bude potpuno razoren i zabetoniran radi izgradnje potpuno novog spomenika.

Čak i da se prihvate spekulacije o kralju Aleksandru i vajaru Ivanu Meštroviću kao osvedočenim masonima, pa i da se Spomenik neznanom junaku shvati kao oda paganstvu (najviše zbog piramidalne konstrukcije koja podseća na grobnicu persijskog cara Kira, ali i zbog karijatida oko vojnikovog groba), ipak se ni tu ne nalazi odgovor na pitanje zbog čega su baš zidine Žrnova morale biti minirane, tim pre što se na samoj Avali nalazi još nekoliko vrhova koji su takođe bili pogodni za izgradnju novog spomen-obeležja. Sem toga, još je čudnije što je kralj Aleksandar odabrao Avalu za odavanje počasti nepoznatom vojniku, jer ako je hteo da i Jugoslavija ima spomenik po uzoru na Francusku i Englesku, morao je primetiti da su u dotičnim zemljama spomen-obeležja bezimenim herojima podizana u srcu glavnog grada.

Osim Žrnova, zauvek je uništen i prvobitni Spomenik neznanom junaku nakon što je telo misterioznog dečaka preneseno u mauzolej, pa su tako, ustvari, nestala dva spomenika – koja su otprilike deceniju i po koegzistirala jedan uz drugi – da bi treći bio napravljen.

Rekli smo već da se ne zna koji je srednjovekovni srpski vladar izgradio tvrđavu na beogradskoj planini, ali se, izgleda, veoma dobro zna koji je član dinastije Karađorđević direktno učestvovao u rušenju Žrnova. Bio je to desetogodišnji sin Pavla Karađorđevića Aleksandar, koji je bar jedanput pritisnuo dugme za aktiviranje mina postavljenih po starim zidinama.


izvor
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #37 on: February 04, 2022, 09:39:37 am »

Из књиге Феликса Каница - Србија, земља и становништво

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* IMG_20220130_143536.jpg (1350.96 KB, 3918x2180 - viewed 5 times.)

* IMG_20220130_143612.jpg (1424.67 KB, 2449x1763 - viewed 6 times.)
Logged
JASON
Stručni saradnik - istorija
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 9 119



« Reply #38 on: August 22, 2022, 09:16:42 am »

Путовање београдских Чеха на Авалу 1887.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Авала 1887.jpg (221.59 KB, 785x614 - viewed 3 times.)
Logged
Pages:  1 2 [3]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.028 seconds with 24 queries.