Trgovačka mornarica

[brodarski]

Malo o trgovačkoj mornarici bivše države.
Trgovačka mornarica Kraljevine Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata pretrpjela je značajne gubitke. Izgubljeno je 146 brodova iznad 50 BRT, a ukupno je u ratnom vihoru  izgubljeno  229 708 bruto registarskih tona. Završetkom rata započelo je prikupljanje ostataka brodovlja nekadašnje trgovačke mornarice. U domaćim vodama ostali su brodovi male obalne plovidbe u derutnom stanju. Prekooceanski trgovački brodovi nalazili su se u stranim lukama pod britanskom upravom, a njihovo kretanje praćeno je preko jugoslavenskog veleposlanstva u Londonu. Niti jedan prekooceanski trgovački brod koji je vijao nacionalnu zastavu, 15. svibnja 1945. godine nije se nalazio u domaćim lukama. Jedinstven slučaj u povijesti pomorstva neke države.
Dana 15. svibnja 1945. godine bilo je sposobno za plovidbu i obavljanje zadaća u međunarodnom i domaćem pomorskom prijevozu 115 plovnih jedinica. Ukupna tonaža tih brodova  iznosila je 137 829 bruto registarskih tona . Velik broj brodova male obalne plovidbe bio je još uvijek mobiliziran za potrebe Jugoslavenske ratne mornarice . Većinom su to bili manji motorni jedrenjaci i koče drvene gradnje.
   Od brodova duge plovidbe na dan 15. svibnja bili su sposobni za plovidbu: Aleksandar I, Bosanka, Dinara, Drava, Dubrovnik, Dubravka, Dunav, Durmitor, Federiko Glavić, Ivan, Ivan Topić, Jurko Topić, Kostrena, Luciana, Marija Petrinović, Neti, Nikola Pašić, Olga Topić, Perast, Plavnik, Princ Andrej, Princ Pavle – Franka, Rozina Topić, Senga, Sreća , Sveti Duje, Sveti Vlaho i Timok.
Danom 20. siječnja 1947. godine osnivaju se prva brodarska poduzeća: Jugoslavenska linijska plovidba, Jugoslavenska slobodna plovidba,  Jadranska linijska plovidba i Jadranska slobodna plovidba. Sva sa sjedištem na Sušaku jer pregovori o statusu Rijeke još nisu bili završeni.  To su bili početci dirigirane pomorske privrede.

[brodarski]

Svi brodovi duge plovidbe bili su unajmljeni  od Ministarstva ratnog transporta Vlade Velike Britanije i American War Shipping Administration. Prema sporazumu Tito – Šubašić utemeljena je 12. listopada 1944. godine Generalna direkcija brodarstva u Londonu. Nakon prestanka rata u roku od 6 mjeseci Direkcija je trebala preuzeti sve brodove od Ministarstva ratnog transporta i s njima poslovati za račun vlade DFJ.  Britansko ministarstvo ratnog transporta uslijed neriješenih financijskih pitanja odbilo je vratiti brodove. Brodovi su vraćeni tek 1946. godine. To neriješeno financijsko pitanje bila je odšteta brodovlasnicima. Jugoslavija je platila odštetu i šutila o tome do raspada države. Ta odšteta mogla je pokrenuti pravu revoluciju u zemlji. Masno je platila stare brodove, a mogla je gotovo besplatno dobiti brodove iz ratnog programa. Kasnije će ti istrošeni brodovi biti prodavani po daleko većoj cijeni novo utemeljenim brodarima.

[brodarski]

Jugoslavija je dobila i dio brodova iz ratnih reparacija.
Podignuta je 22. studenoga 1946.godine  jugoslavenska zastava na p/b Lošinj u luci Kiel. Lošinj ex Sardinien od 4124 BRT i 7500 tona nosivosti, bio je prvi brod dobiven na račun ratnih reparacija od Njemačke. Lošinj je dodijeljen Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi i s teretom ugljena stigao je krajem prosinca u Rijeku.  Porinut je 1928. godine  u brodogradilištu  J.L.Thompson, Sunderland  i nazvan  HELMSTRATH. Predan naručitelju  Strath S.S. Co. (E. C Downing ) iz Cardiffa .  HELMSTRATH  budući LOSINJ plovio je 1937. godine pod imenom SARDINIEN u vlasništvu Robert Sloman, iz Hamburga. Izrezan je u rezalištu Brodospasa krajem 1963. godine.

[Hare]

Hvala na ovoj temi. Mislim da ce biti dosta zainteresovanih za citanje, ali i da daju svoj doprinos

[brodarski]

Bilo je kume puno zainteresiranih za čitanje, a malo za suradnju i do sada. Ne uzdam se u ničiju pomoć. Tekstove o pojedinim brodovima smanjiti ću na minimum da ne postane dosadno.

[brodarski]

Parobrod Beograd  1946. godine još je formalno pripadao društvu  Dubrovacka Plovidba A.D. iz Dubrovnika. Bio je to stari znanac svjetskih luka  pod imenom FEDERIKO GLAVIC. Porinut je 1925. godine u brodogradilištu Workman, Clark & Co. Ltd. u Belfastu  za Dubrovacka Parobrodarska Plovidba A.D iz Dubrovnika. Parobrod  Federiko Glavić od 5427 brt  bio je tipičan primjer  britanske brodogradnje. Imao je neprekinutu palubu, zapovjedni most u sredini  i  prostorije za smještaj posade na krmi broda.   Beograd  je  ušao kao ulog Dubrovacke Parobrodarske Plovidbe A.D u novoosnovanu  kompaniju 1938. godine. Početak rata zatekao ga je izvan Jugoslavije i unajmljen je od Ministry of War Transport. Od 1941. godine brodom upravlja u ime Ministarstva ratnog transporta Velike Britanije, tvrtka J. & C. Harrison iz Manchestera. Brod u bare-boat charteru. Nazvan je novim imenom RADPORT. Iza rata vraćen je Dubrovačkoj plovidbi, a već slijedeće je nacionaliziran. Brod je 1947. godine  predan na upravljanje poduzeću Jugoslavenska slobodna plovidba iz  Rijeke.  Poslije samo dvije godine predan je poduzeću Jugoslavenska linijska plovidba iz  Rijeke. Decentralizacijom trgovačke mornarice dodijeljen je 1957. godine Atlantskoj  plovidbi iz  Dubrovnika. Poslije 45 godina plovidbe veteran je 1970. stigao u rezalište Sveti Kajo.

[brodarski]

U luci Hamburg 27. veljače 1948.godine obavljena je primopredaja i izmjena zastava  na p/b Bosna. Na svečanosti je bio general-lajtnant Većeslav Holjevac, šef Vojne misije FNRJ u Berlinu. Potom je brod obavio pokusnu vožnju i isplovio za Rotterdam, da bi  krajem ožujka uplovio u luku Venecija. Već 3. travnja Bosna vođena rukom kapetana d.pl Martina Kovačevića uplovila je u riječku luku i pristala uz gat Vladimira Nazora. Najveći teretni brod u jugoslavenskoj floti  po starom običaju pozdravljen je zaglušnom bukom brodskih sirena sa svih brodova u luci. Bosnu su dočekali građani Rijeke i Sušaka, uprava Jugoslavenske linijske plovidbe, kao i ministar narodnog zdravlja Bosne i Hercegovine Vaso Butozan. Bosna je dobivena na račun ratnih reparacija , ali je obnovljena u hamburškom brodogradilištu o trošku Jugoslavenske linijske plovidbe. Imao je 7849 brt, 12418 tona nosivosti i brzinu od 13 čvorova.

[brodarski]

Slika Beograda u rezalištu i dvi slike Lošinja.

[brodarski]

Prvi jugoslavenski tanker kupljen je u Norveškoj. Zapovjednik broda kapetan Melko Čirković U luci Liverpool 10. rujna 1947.godine  preuzet će m/t Jajce. Jajce je bio prvi jugoslavenski trgovački brod  na motorni pogon poslije rata, a mogao je ukrcati 9599 tona nafte. Plovio je brzinom od 11 čvorova. Porinut je 1930. godine u New Castleu. Vidi se da je  taj tanker prošao sito i rešeto ratnih avantura i preuzet je na izmaku radnog vijeka.

[jadran2]

mali doprinos

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

"Jajce" u Splitu

[brodarski]

Na internetu imaš stranicu o tim Londoncima. Imaju sve serijske brojeve isporučene Jugoslaviji i kom su poduzeću predani. U Šibeniku su bili zelene boje. Ja ću ipak nastaviti s brodovima.
P/b Hercegovina bila je treći po redu obnovljeni trgovački  brod  bivše države.  Obnovljena je u brodogradilištu IDRAN u Napulju i 1946. predana Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi. Tada je Hercegovina s 1042 tone nosivosti predstavljala značajnu prinovu. Porinuta je u Oslu 1913. Duljina je iznosila 59 a širina 9 metara. Parni stroj od 680 IKS omogućavao je brzinu od 7,5 čvorova. Minimum članova posade 21 pomorac.

[brodarski]

Sedmi po redu obnovljen je u 1946. godini  p/b Lav. Izvadio ga je odred za spašavanje i obnovljen je u Kraljevici.Bio je to nekadašnji putničko teretni brod Jadranske plovidbe sa Sušaka potopljen od zrakoplova kod Senja. Obnovljen je kao teretni brod MOP i predan Jadranskoj slobodnoj plovidbi sa Sušaka. Lav je imao dugu povijest, a upisan je prvi put u registar brodova Kraljevine Jugoslavije 1924. godine. Tada su ga kupili Damić i Guina iz Metkovića. Od 1955. vlasnik je Obalna plovidba Rijeka, a od 1958. plovi u floti Lošinjske plovidbe. Izrezan je u Žurkovu 1961. godine. Imao je 243 BRT i 220 tona nosivosti. Duljina 42 I širina 6 metara. Mogao je postići brzinu do 10 čvorova.

[brodarski]

Jedan od povratnika bio je i Sveti Vlaho Dubrovačke plovidbe. Ime je promijenjeno u Banija i dodijeljen je Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi iz Rijeke pri osnutku. Banija je porinuta u Glasgowu 1928. i za tadašnje pojmove nije bila star brod. Duljinom od 133 i širinom od 17 metara i kapacitetom od 9980 tona nosivosti spadala je u vrh trgovačke flote. Parni stroj na ugalj od 3148 IKS davao je brzinu od 10 čvorova. U to vrijeme svjetskim morima su plovili brodovi daleko stariji i lošiji od Banije.

[brodarski]

Parobrod Biokovo  preživio je rat ploveći u konvojima, a 1945. uvršten je u flotu nove države. Pripadao je Dubrovačkoj plovidbi  za koju j plovio kao AleksandarI. Kao novogradnja isporučen je Dubrovačkoj u Glasgowu 1927. godine. Bio je dug 132 I širok 17 metara.  Imao je nosivost od 9906 tona a parni stroj od 2581 IKS davao je brzinu od 10 čvorova.  Dodijeljen je Jugoslavenskoj slobodnoj plovidbi.
Obratite pozornost na britanski tegljač. Jedan od njih  biti će kupljen za Brodospas.

[brodarski]

Jedan od povratnika je i parobrod Kornat , predratna Sreća. Porinut je 1918. u Glasgowu. Bio je dug 125 i širok 16. metara. Nosivost je iznosila 8302 tone. Parni stroj od 2585 IKS davao je brzinu od 10 čvorova. Osnutkom Jugoslavenske linijske plovidbe zaplovio je u njenoj floti.