Trgovačka mornarica

[brodarski]

Na pramcu "Istre" cima je spremna.

Je li ono u daljini "Drenova"?

Moguće. Sama slika je presjek hrvatskog brodarstva pedesetih godina.

[jadran2]

Pedesete godine; "Drenova" je nabavljena 1953. "Dobra" se znacajno razlikuje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Solaris]

Dobra ti je ova.Ovakvih "orton" dizalica još ima na neretvi,vade pijesak.Doduše,pogonjene gusjenicama.

Ne mogu nać potvrdu na netu ali mislim da su i ovo gusjeničari.

poz.

[brodarski]

Riječka luka. Hrvatska u doku uz lukobran. Brodovi Jugolinije na sidrištu lijevo i jedan desno. Uz njega jedan Jadrolinije. Ostalo pretežito stranci.
neponovljivo barem za 5000000000000000 godina.

[jadran2]

Ime "Hrvatska" su nosila 3 broda, u razdoblju:

1. 1948-1968
2. 1969-1993
3. 1995-2002

Ovo je, po izgledu, prvi brod. Znaci kraj sezdesetih. U sedamdesetima je bio strah da za rijecku luku ne uvedu congestion surcharge. Toliko se cekalo na vez. Znalo je biti i preko petnaestak brodova na sidru (neki kazu i do trideset).

Sada je, nazalost, toga oslobodjena. Nema uzurbanosti, ne igra se (zabranjena) mora japanese u "Luckom radniku".

[ViribusUnitis]

Na sidrištu je stalno bilo najmanje desetak brodova. Nije isključeno da je broj ponekad dosezao tridesetak, iako mi se čini pretjerano. Uzmimo petnaest kao prosjek, što je također mnogo. Bila je to uobičajena, svakodnevna slika. Zaljev je bio osvijetljen od brodova. Danas nije potrebno posezati za statistikama kada izlazak na neki vidikovac kazuje sve, a pogotovo šetnja lukobranom. Osim što je operativna obala lukobrana pretvorena u šetalište, mogu se vidjeti i prazni vezovi između Žabice i Mlake.

[jadran2]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tko ili sto nedostaje Hrvatskoj da Rijeka bude uzavrelo lucko srediste?

Ova spomen ploca je na rijeckoj Transadriji (nekad sveprisutni i mocni Transjug).

[brodarski]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tko ili sto nedostaje Hrvatskoj da Rijeka bude uzavrelo lucko srediste?

Ova spomen ploca je na rijeckoj Transadriji (nekad sveprisutni i mocni Transjug).

Pokojna Transadria ex Transjug bio je pojam dobrog zaposlenja, sigurne i lipe plaće. Ne zaboravimo i nekadašnju Jugokontrolu gdje su bili zaposleni stručni kadrovi koji su procjenjivali robu od  Jadrana do Sjevernog mora. Uz to lučka operativa, skladišta, velika izvozno uvozna poduzeća, željeznica, cestovna prijevozna poduzeća, veterinarski nadzornici. Koliko je uz to bilo zaposleno FIT-ovaca, lučkih honorarnih očiju, milicionara i inspektora službe državne sigurnosti, carinika. Kao prateće stalne zaposlenike imamo vlasnike kafića, restorana, iznajmljivače soba na cijelu noć ili na 2 sata. Sindikat noćnih dama bio je organiziran na svjetskoj razini i pružao je veliki raspon kvalitetnih usluga.  Lanac je sada prekinut i teško ga je zakrpati. Nema više bijelog, sivog niti crnog neto i bruto dohotka po glavi stanovnika lučkog grada. Nema mijenjanja na crno deviza a niti švercanja šuškavaca i žvakalica. Kako je danas ispred palače Jadran najbolje svjedoče ploče na gatu gdje je vezan trajekt Marina. Ploče nakero i izgledaju raskopano kao Banova jaruga.

[kumbor]

Gabor Baroš bio je poznati mađarski političar. Koordinator razvoja železnica Austrougarske. Bavio se takođe reformama pošte, telegrafa, itd.

A što luke slabo rade? Mala država, pa mali i promet. A mitteleuropa ionako nikad nije sudbinski zavisila od morskih veza. Možda je tu važniji Dunav od mora. A ja vidim da i Dunavom slabo lađe idu. Kriza, kojoj se ne vidi kraj. Nema pameti da predloži rešenje. Sve trut do truta, navikao na vel`ke peneze bez imalo truda.

[brodarski]

Stari fotografi snimali su čak i ovakve događaje. Na ovom doku izredali su se brodovi  tijekom dugih desetljeća.