Trgovačka mornarica

[brodarski]

Da, naravno, od onih većih i dugovječnijih postoje, ali nema od MOP (obalnih) kao što su:

-Obalna plovba, Koper,
-Kvarner, Umag
-Obalna plovidba "Rijeka", Rijeka
-Brodarsko poduzeće "Zadar", Zadar
-Obalna plovidba "Šibenik"; Šibenik

 kao i od onih koje su se brzo ugasile kao što su:

-Jugoslavenska slobodna plovidba, Sušak (od 1947.-49.)
-Jugoslavenska slobodna plovidba, Ploče (od 1961.-63.)
-Opća plovidba, Split
-Brodarstvo, Herceg-Novi
-Lovćen, Kotor

 a koje se mogu eventualno pretpostavljati po malobrojnim slikama i podacima.

Malo slikovne pomoći.
Bez opisa slika Obalne plovidbe Rijeka.

[brodarski]

Malo iz Slovenije.

[brodarski]

Puno podataka može se pronaći u ovim knjigama. Samo do njih treba doći. Poglavlje: Posebni znakovi pomorskih preduzeća.

[brodarski]

Tko nije čuo za Goli express i GP Primorje? Nekada frekventna linija.

[brodarski]

Još jedan prilog nekadašnjim posebnim znacima pomorskih poduzeća. U jednom godišnjaku nema svih oznaka. Svaka godina objavi po par znakova ili kad nastanu promjene.

[memento]

Stvarno ste se potrudili. ja sam imao informaciju iz Splošne plovbe Piran da Obalna Koper nije imala znak na dimnjacima, a sad vidim da ipak jeste.
Ostaju još neriješene ona "fantomska" Jugoslobodna Sušak i kasnije Ploče kao i nejasnoća oko znaka JRB na riječno.morskim brodovima.

[brodarski]

Stvarno ste se potrudili. ja sam imao informaciju iz Splošne plovbe Piran da Obalna Koper nije imala znak na dimnjacima, a sad vidim da ipak jeste.
Ostaju još neriješene ona "fantomska" Jugoslobodna Sušak i kasnije Ploče kao i nejasnoća oko znaka JRB na riječno.morskim brodovima.

Nema tu nikakvih nejasnoća. Jugoslavenska slobodna plovidba iz Ploča imala je Jugoslavensku trobojnicu sa zvijezdom na bijelom polju. Riječni brodovi su prodani, ostala su im imena. Znak je promijenjen. To je ukratko sve.

[memento]

I ja sam tako nekad mislio, ali živi svjedoci (novinar Marijan Žuvić, te pomorci s broda Jablanica: Rudolfo Piantanida i Pavao Šain) se sjećaju da je bila ciminjera slična kao na putničkim brodovima Jadroslobodne (crvena zvijezda na bijeloj podlozi ispod crnog traka), ali postoje sumnje i slike na kojima se vidi još jedan svjetliji (plavi ili crveni tanki trak) pa bi bilo logike da su postojale boje jugoslavenske trobojnice, a što bi i odgovaralo imenu kompanije. Druga je priča s kompanijom istog imena sa Sušaka/Rijeke koja je postojala od 1947-49. i za koju nema nikakvih podataka o znaku ciminjera. Što se tiče JRB, ni tu nije stvar potpuno razjašnjena jer postoje slike i na ovom forumu broda Kolubare u beogradskoj luci, dakle, dok je bila u sastavu JRB kao i nakon porinuća u Kraljevici, ali znak nije identičan onima kao na riječnim brodovima tj. jugo-trobojnici sa zvijezdom.

[memento]

Postoji podatak da je i obalni brodar Kvarner, Umag imala znak na ciminjeri (sličan Jugoliniji samo svijetlo plav, a bijelo polje obrubljeno žutim tankim trakom). Ako je to tako, onda bi i o tome morali postojati podaci u Godišnjacima pomorstva kao možda i za ostale MOP kompanije kao što su :
-Dalmatinska plovidba, Šibenik (1959-61)
-Pomorsko-bagersko poduzeće "Bager", Split (1956-60)Obalna plovidba "Vela Luka", Vela
  Luka (1956-71)
-Korčulansko-pelješka obalna plovidba, Korčula (1955-59)
-Obalna plovidba "Ploče", Ploče (1961-69)
-Pomorskio-transportno poduzeće "Dubrovnik", Dubrovnik (1951-55) ili od većih brodara
-Opća plovidba, Split.

[duje]

Vir: "Slobodna Dalmacija"

SJEVERNA RUTA

Splitski tanker prvi ‘probio’ Arktik bez pomoći ledolomca

Stena Polaris’, izgrađen 2010. u ‘Brodosplitu’, nakon 35 dana plovidbe stigao je iz ruske luke Ust Luga u južnokorejski Yousu s teretom od 44 tisuće tona nafte. Brod je preplovio Arktički ocean
Švedski tanker “Stena Polaris”, izgrađen 2010. godine u “Brodosplitu”, prvi je trgovački brod koji je samostalno, bez pomoći ledolomaca, preplovio rutu ispred arktičke obale Rusije.

Kako javljaju svjetski pomorski magazini i internetski portali, brod je s teretom od 44 tisuće tona nafte za južnokorejski “Hyundai” isplovio 17. rujna iz ruske luke Ust Luga kod Sankt Peterburga, te je nakon 35 dana plovidbe sjevernom rutom, dugom 15 tisuća kilometara, sretno uplovio u južnokorejsku luku Yousu.

 Koliko je taj pothvat značajan za svjetsko pomorstvo, najbolje pokazuje da su brod u Yousu dočekali glavni menadžeri “Hyundaija” i “Stene”, kompanije u čijem vlasništvu plovi tanker sa splitskih navoza. Brod dug 183 metra diči se klasom leda 1A, što znači da može lomiti jednogodišnji led debljine do jednog metra. Prema tehničkim specifikacijama, “Stena Polaris”, zapravo, pripada ledolomcima.

Važan trgovinski smjer

Arktička pomorska ruta trebala bi imati sve veću ulogu u međunarodnoj trgovini. Riječ je o morskom prolazu između Atlantskog i Tihog oceana koji slijedi sjeverne euroazijske obale i prolazi kroz pet mora Arktičkog oceana: Barentsovo, Karsko, Laptevsko, Istočnosibirsko i Čukotsko more. “Stena Polaris” je handymax tanker za prijevoz nafte i naftnih proizvoda u ledenim područjima.

“Brodosplit” je od 2005. do 2011. godine tom brodaru isporučio 10 tankera, među kojima su tri dobila stručna međunarodna priznanja kao najbolji brodovi u svojoj klasi. Nema sumnje, plovidba arktičkim područjem to je definitivno potvrdila.


Denis KRNIĆ


‘Brodosplit’: Potvrda kvalitete

 To je još jedna u nizu potvrda brenda i kvalitete “Brodosplitovih” brodova. Splitsko je brodogradilište do sada dobivalo brojne “formalne” nagrade za svoje brodove, a ovog puta dobili smo potvrdu kvalitete rada našeg broda “na terenu”. “Stena Polaris” sjajan je dokaz znanja i umijeća naših inženjera i meštara - poručili su iz škverskog Odjela za odnose s javnošću.
 
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]