Trgovačka mornarica

[brodarski]

Izvanredna slika Duje. Kako se Pionir uklapa u 1950. godinu? Pionirski.

[brodarski]

U poslijeratnim godinama poduzeća nisu samostalno odlučivala o planiranju, nabavci, prodaji i otpisivanju osnovnih sredstava. Također nisu samostalno ni raspolagala dohotkom ni devizama. O svemu je odlučivala Glavna direkcija pomorskog saobraćaja,a kasnije ministarstvo. Tek od 1953. godine poduzeća imaju mogućnost samostalnog kreiranja svoje politike. Ne zaboravimo da je još uvijek presudan utjecaj partije koja i odlučuje o financiranju novogradnji i nabavljanju polovnih brodova u inozemstvu.

[brodarski]

Mala nadopuna u svezi m/b Srbija. Premda je ime Srbija bilo ispisano u službenim dokumentima i svugdje na brodu, na brodskom zvonu stajalo je Drvar. Zvono Drvara zvonilo je Srbiji do zadnjeg vijađa. Prvi zapovjednik bio je čuveni Oskar Finetti, koji je dvije godine vodio nadzor gradnje u nizozemskom brodogradilištu. Iza njega slijedi niz legendarnih morskih vukova s predratnih parobroda. Bili su to predratni, ratni i poslijeratni zapovjednici linijaša i trampera. Prisjetimo se imena tih slavnih kapetana: Oskar Finetti, Martin Kovačević, Filip Vranković, Marijan Pavešić, Kazimir Barbalić, Hermenegildo Frančišković, Kuzma Gamulin, Pero Batistić i Jure Suzanić stariji. Kapetani od Kostrene do Orebića.
Srbija je po broju putničkih mjesta po ustroju imala i liječnika. Osim Srbije liječnik je bio predviđen i za  i p/b Hrvatska.

[brodarski]

M/b Makedonija je pod zapovjedništvom legendarnog  kapetana Marina Keleza,  uplovio  u riječku luku  21. svibnja 1950. godine , točno u 11.00 sati  . Na svečanom dočeku govorili su Luka Dančević, pomoćnik Ministra pomorstva i Borko Temelkovski, potpredsjednik Vlade NR Makedonije. Kobilica Makedonije položena je još 1939. godine u Hamburgu u brodogradilištu Howaldtswerke kao novogradnja 794. Brod je dovršen u brodogradilištu «  Rotterdam Droogdock Maats « u Rotterdamu. Bio je dug 144,86  i širok 18,60 metara. Imao je 6119 brt i nosivost od 9246 tona. Brodski stroj od 5000 KS razvijao je brzinu  od 14 čvorova. Makedonija je kupljen kao nezavršen brod.  U početku je Makedonija plovila u grupi brodova sa Sjevernu Ameriku ( na toj liniji plovili su tzv. elitni brodovi ). Pri kraju radnog vijeka prebačena je na liniju za Perzijski zaljev. Uz Makedoniju je vezana mala zanimljivost. Pod zapovjedništvom kapetana  Ante Grljaža Makedonija je bila drugi brod koji je pristao u Čileu ( Valparaiso, Lirken i Talcahuano )s teretom hrane, duhana i strojeva 1973. godine. Prije njih u čileanskim lukama pristao je Novi Vinodolski. U floti Jugolinije plovio je do 1984. godine. Postoji podatak da je predan na rezanje 7. prosinca 1982. godine u Rijeci.

[brodarski]

U brodogradilištu Werf de Noord, Alblasserdam porinuta je 1950. godine novogradnja 618 koja je nazvana Pula. Pula je pripadala tipu Rijeka. Na prvo putovanje iz Rotterdama za Rijeku brod je isplovio 28. lipnja, a u Rijeku  uplovio  24. srpnja.  Brod je određen za liniju Jadran-Sjeverna Europa.
Pula se nije razlikovala od Rijeke. Iste duljine i širine: 107.47 x 14.20 metara, s 2400 BRT i 3975 tona nosivosti. Brodski motor od 3100 KS na naftu postizao je brzinu od 14.2 čvorova. Na probnoj vožnji postigao je 14.1, a ugovorena brzina bila je 13.5 čvorova. Na brodu se u kabinama moglo smjestiti 12 putnika. Minimalan broj posade od 20 pomoraca. Pozivni znak YTCI.  Pula je prodana 1980. Lošinjskoj plovidbi. Prodana je 1988. Brodospasu za rezanje
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Iza Pule slijedio je Zadar. Porinut je 27. lipnja 1950. u brodogradilištu N.V.  Scheepsverf en Machinenfabrick '' De Merwede '' u Hardinxveldu. Predan je Jugoliniji 27. listopada 1950. Prvi zapovjednik kapetan Antun Marketo je sa Zadrom isplovio za Brindisi gdje je iskrcan teret od  3200 tona ugljena. Slijedeća destinacija bio je Split. Pred gradskom lukom usidrio se 11. studenog a zatim je proslijedio za Zadar. U Zadru je organiziran veličanstveni doček. Bio je to prvi brod s imenom Zadra na pramcu koji je uplovio u tada razrušeni grad. Antun Marketo je predao gradskom predstavniku sliku broda. Posadi je navečer priređena kazališna predstava '' Dr.'' od Branislava Nušića. Zadar je svoju plovidbu završio 1988. godine u rezalištu Brodospasa.
Tri broda tipa Rijeka nazvani su po gradovima koji su bili nekada u sastavu Italije.

[brodarski]

Iza Srbije i Makedonije u plodnoj 1951. godini slijedili su Crna Gora i Slovenija. Ovi brodovi imali su nešto veću nosivost od Makedonije a manju od Srbije. Bili su i brži od Srbije za 2.3 čvora. Po brzini zaostajali su Hrvatskom koja je bila naš najbrži brod.
Može se reći da su to bili dosta solidni i svestrani brodovi. Tada je Jugolinija održavala pruge za Sjevernu europu, Bliski Istok, Tursku, Izrael- Cipar i Sjevernu Ameriku.

[jadran2]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Srbija snimljena u Šibeniku.

[brodarski]

Prvi zapovjednik m/b Skopje bio je kapetan Jure Suzanić stariji. Nadzirao je Skopje u opremanju i do primopredaje. Na pokusnoj vožnji ispred Raše primijećena je lutajuća mina. Čudno kako je netko iz SEJE nije primijetio i javio okružnicom svim lučkim kapetanijama. Odmah po primopredaji broda, tj. 18. listopada 1949. krcan je  teret.  Skopje je isplovilo 23. listopada za Trst pod zapovjedništvom Jure Suzanića. Prvi časnik palube Vlaho Kordić i upravitelj stroja Albert Medanić.  Iz Trsta je brod otplovio u Split a zatim u Beyrouth i 6. studenog pristao u Aleksandriji. Iz Aleksandrije u Veneziju, Trst i Rijeku. Ukupno 3900 milja.

[brodarski]

M/b Slovenija porinut je 23.listopada 1950 godine u brodogradilištu '' Nederlandsche D&SB,  Amsterdam ''. Prvu probnu vožnju imala je 20. siječnja 1951. godine. Primopredaja je obavljena 27. siječnja. Pod zapovjedništvom kapetana Franca Topolšeka  Slovenija je u Anversu krcala teret za New York. Udaljenost do New Yorka  prevalila je za 8 dana i 18 sati po teškom moru, prosječnom brzinom od 15.6 čvorova.
Slovenija je bila duga  140.81 i široka 17.98 metara. BRT 5824 i nosivost 9388 tona uz mogućnost smještaja 12 putnika. Dizel stroj od 6500 KS na lako dizelsko gorivo omogućavao je brzinu od 16.3 čvorova. Posada 39 članova. Pozivni znak YTFA. Slovenija je dodijeljena Jugoliniji za koju plovi do 1979. godine kada je prodana Brodospasu.

[brodarski]

Istog dana kad je Slovenija bila na probnoj vožnji porinuta je Crna Gora.  Brodu je kumovala Paula Jakšić, supruga veleposlanika FNRJ u Nizozemskoj. Istih je izmjera i kapaciteta kao i Slovenija. Pozivni znak YTTF. Dodijeljena je Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi u čijoj se floti nalazila punih 28. godina, sve do 1979. godine.
 Po dolasku u Jadran pristala je  u Kotoru 15. lipnja, luci čije se ime nalazilo na krmi Crne Gore.  Brodu je priređen svečani doček. Kobilicu broda položili su Nijemci još u ratu, a  građen je po norveškim nacrtima. Istim onim po kojima su građeni brodovi poznate kompanije Klaveness: BOUGAINVILLE, SUNNYVILLE, BONNEVILLE, BRONXVILLE. Nije ni čudo kad se zna da su brodovi istovremeno građeni u istom brodogradilištu. Uspoređujući konstrukciju trupa i nadgrađa Crne Gore i navedenih brodova, ne zapaža se niti najmanja razlika. Istovremeno su i u norveškim brodogradilištima građeni brodovi ovog tipa. Također bez odstupanja od temeljnog nacrta po kojem je rađena Crna Gora. Čuvena kompanija Wilhelmsen Lines tih je godina u floti imala velik broj brodova ovog tipa.

[brodarski]

Lijepa slika Crne Gore  u riječkoj luci.

[brodarski]

 Povijest našeg pomorstva bila bi bez Velog Jože kao pečeni bracin bez maslinova ulja. Predana je 10. studenog 1950. godine u eksploataciju i od tada se proslavila vadeći snažnom granom od 350 tona nosivosti potonule objekte iz mora. Porinuta je u Rotterdamu 1949. godine kao Heroj. Dimenzije: L 40 m, B 18 m, H 3,8 m. Visina grane 32 m.
O brojnim pothvatima koje je Brodospas izveo u pomoć Velog Jože nije potrebno govoriti. To bi mogla biti debela knjižurina.
Kad je dizalica primljena imala je mogućnosti dizanja:
- 80 t s dohvatom 25 m
-285 t s dohvatom 10 m
-350 t s dohvatom 5 m
 Za težine tereta iznad 240 tona upotrebljavala su se sva tri vitla. Veli Jože danas čami u zakutku Remontnog brodogradilišta u Šibeniku. Društvo mu pravi nekadašnji DTM 219. Sudbina dizalice nije baš izvjesna.

[brodarski]

Jedinstvena fotografija. Veli Jože i Dvainka na istom poslu.