Trgovačka mornarica

[brodarski]

Izvanredna slika Duje. Kako se Pionir uklapa u 1950. godinu? Pionirski.

[brodarski]

U poslijeratnim godinama poduzeća nisu samostalno odlučivala o planiranju, nabavci, prodaji i otpisivanju osnovnih sredstava. Također nisu samostalno ni raspolagala dohotkom ni devizama. O svemu je odlučivala Glavna direkcija pomorskog saobraćaja,a kasnije ministarstvo. Tek od 1953. godine poduzeća imaju mogućnost samostalnog kreiranja svoje politike. Ne zaboravimo da je još uvijek presudan utjecaj partije koja i odlučuje o financiranju novogradnji i nabavljanju polovnih brodova u inozemstvu.

[brodarski]

Mala nadopuna u svezi m/b Srbija. Premda je ime Srbija bilo ispisano u službenim dokumentima i svugdje na brodu, na brodskom zvonu stajalo je Drvar. Zvono Drvara zvonilo je Srbiji do zadnjeg vijađa. Prvi zapovjednik bio je čuveni Oskar Finetti, koji je dvije godine vodio nadzor gradnje u nizozemskom brodogradilištu. Iza njega slijedi niz legendarnih morskih vukova s predratnih parobroda. Bili su to predratni, ratni i poslijeratni zapovjednici linijaša i trampera. Prisjetimo se imena tih slavnih kapetana: Oskar Finetti, Martin Kovačević, Filip Vranković, Marijan Pavešić, Kazimir Barbalić, Hermenegildo Frančišković, Kuzma Gamulin, Pero Batistić i Jure Suzanić stariji. Kapetani od Kostrene do Orebića.
Srbija je po broju putničkih mjesta po ustroju imala i liječnika. Osim Srbije liječnik je bio predviđen i za  i p/b Hrvatska.

[brodarski]

M/b Makedonija je pod zapovjedništvom legendarnog  kapetana Marina Keleza,  uplovio  u riječku luku  21. svibnja 1950. godine , točno u 11.00 sati  . Na svečanom dočeku govorili su Luka Dančević, pomoćnik Ministra pomorstva i Borko Temelkovski, potpredsjednik Vlade NR Makedonije. Kobilica Makedonije položena je još 1939. godine u Hamburgu u brodogradilištu Howaldtswerke kao novogradnja 794. Brod je dovršen u brodogradilištu «  Rotterdam Droogdock Maats « u Rotterdamu. Bio je dug 144,86  i širok 18,60 metara. Imao je 6119 brt i nosivost od 9246 tona. Brodski stroj od 5000 KS razvijao je brzinu  od 14 čvorova. Makedonija je kupljen kao nezavršen brod.  U početku je Makedonija plovila u grupi brodova sa Sjevernu Ameriku ( na toj liniji plovili su tzv. elitni brodovi ). Pri kraju radnog vijeka prebačena je na liniju za Perzijski zaljev. Uz Makedoniju je vezana mala zanimljivost. Pod zapovjedništvom kapetana  Ante Grljaža Makedonija je bila drugi brod koji je pristao u Čileu ( Valparaiso, Lirken i Talcahuano )s teretom hrane, duhana i strojeva 1973. godine. Prije njih u čileanskim lukama pristao je Novi Vinodolski. U floti Jugolinije plovio je do 1984. godine. Postoji podatak da je predan na rezanje 7. prosinca 1982. godine u Rijeci.

[brodarski]

U brodogradilištu Werf de Noord, Alblasserdam porinuta je 1950. godine novogradnja 618 koja je nazvana Pula. Pula je pripadala tipu Rijeka. Na prvo putovanje iz Rotterdama za Rijeku brod je isplovio 28. lipnja, a u Rijeku  uplovio  24. srpnja.  Brod je određen za liniju Jadran-Sjeverna Europa.
Pula se nije razlikovala od Rijeke. Iste duljine i širine: 107.47 x 14.20 metara, s 2400 BRT i 3975 tona nosivosti. Brodski motor od 3100 KS na naftu postizao je brzinu od 14.2 čvorova. Na probnoj vožnji postigao je 14.1, a ugovorena brzina bila je 13.5 čvorova. Na brodu se u kabinama moglo smjestiti 12 putnika. Minimalan broj posade od 20 pomoraca. Pozivni znak YTCI.  Pula je prodana 1980. Lošinjskoj plovidbi. Prodana je 1988. Brodospasu za rezanje
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Iza Pule slijedio je Zadar. Porinut je 27. lipnja 1950. u brodogradilištu N.V.  Scheepsverf en Machinenfabrick '' De Merwede '' u Hardinxveldu. Predan je Jugoliniji 27. listopada 1950. Prvi zapovjednik kapetan Antun Marketo je sa Zadrom isplovio za Brindisi gdje je iskrcan teret od  3200 tona ugljena. Slijedeća destinacija bio je Split. Pred gradskom lukom usidrio se 11. studenog a zatim je proslijedio za Zadar. U Zadru je organiziran veličanstveni doček. Bio je to prvi brod s imenom Zadra na pramcu koji je uplovio u tada razrušeni grad. Antun Marketo je predao gradskom predstavniku sliku broda. Posadi je navečer priređena kazališna predstava '' Dr.'' od Branislava Nušića. Zadar je svoju plovidbu završio 1988. godine u rezalištu Brodospasa.
Tri broda tipa Rijeka nazvani su po gradovima koji su bili nekada u sastavu Italije.

[brodarski]

Iza Srbije i Makedonije u plodnoj 1951. godini slijedili su Crna Gora i Slovenija. Ovi brodovi imali su nešto veću nosivost od Makedonije a manju od Srbije. Bili su i brži od Srbije za 2.3 čvora. Po brzini zaostajali su Hrvatskom koja je bila naš najbrži brod.
Može se reći da su to bili dosta solidni i svestrani brodovi. Tada je Jugolinija održavala pruge za Sjevernu europu, Bliski Istok, Tursku, Izrael- Cipar i Sjevernu Ameriku.

[jadran2]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Srbija snimljena u Šibeniku.

[brodarski]

Prvi zapovjednik m/b Skopje bio je kapetan Jure Suzanić stariji. Nadzirao je Skopje u opremanju i do primopredaje. Na pokusnoj vožnji ispred Raše primijećena je lutajuća mina. Čudno kako je netko iz SEJE nije primijetio i javio okružnicom svim lučkim kapetanijama. Odmah po primopredaji broda, tj. 18. listopada 1949. krcan je  teret.  Skopje je isplovilo 23. listopada za Trst pod zapovjedništvom Jure Suzanića. Prvi časnik palube Vlaho Kordić i upravitelj stroja Albert Medanić.  Iz Trsta je brod otplovio u Split a zatim u Beyrouth i 6. studenog pristao u Aleksandriji. Iz Aleksandrije u Veneziju, Trst i Rijeku. Ukupno 3900 milja.