Trgovačka mornarica

[brodarski]

M/b Slovenija porinut je 23.listopada 1950 godine u brodogradilištu '' Nederlandsche D&SB,  Amsterdam ''. Prvu probnu vožnju imala je 20. siječnja 1951. godine. Primopredaja je obavljena 27. siječnja. Pod zapovjedništvom kapetana Franca Topolšeka  Slovenija je u Anversu krcala teret za New York. Udaljenost do New Yorka  prevalila je za 8 dana i 18 sati po teškom moru, prosječnom brzinom od 15.6 čvorova.
Slovenija je bila duga  140.81 i široka 17.98 metara. BRT 5824 i nosivost 9388 tona uz mogućnost smještaja 12 putnika. Dizel stroj od 6500 KS na lako dizelsko gorivo omogućavao je brzinu od 16.3 čvorova. Posada 39 članova. Pozivni znak YTFA. Slovenija je dodijeljena Jugoliniji za koju plovi do 1979. godine kada je prodana Brodospasu.

[brodarski]

Istog dana kad je Slovenija bila na probnoj vožnji porinuta je Crna Gora.  Brodu je kumovala Paula Jakšić, supruga veleposlanika FNRJ u Nizozemskoj. Istih je izmjera i kapaciteta kao i Slovenija. Pozivni znak YTTF. Dodijeljena je Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi u čijoj se floti nalazila punih 28. godina, sve do 1979. godine.
 Po dolasku u Jadran pristala je  u Kotoru 15. lipnja, luci čije se ime nalazilo na krmi Crne Gore.  Brodu je priređen svečani doček. Kobilicu broda položili su Nijemci još u ratu, a  građen je po norveškim nacrtima. Istim onim po kojima su građeni brodovi poznate kompanije Klaveness: BOUGAINVILLE, SUNNYVILLE, BONNEVILLE, BRONXVILLE. Nije ni čudo kad se zna da su brodovi istovremeno građeni u istom brodogradilištu. Uspoređujući konstrukciju trupa i nadgrađa Crne Gore i navedenih brodova, ne zapaža se niti najmanja razlika. Istovremeno su i u norveškim brodogradilištima građeni brodovi ovog tipa. Također bez odstupanja od temeljnog nacrta po kojem je rađena Crna Gora. Čuvena kompanija Wilhelmsen Lines tih je godina u floti imala velik broj brodova ovog tipa.

[brodarski]

Lijepa slika Crne Gore  u riječkoj luci.

[brodarski]

 Povijest našeg pomorstva bila bi bez Velog Jože kao pečeni bracin bez maslinova ulja. Predana je 10. studenog 1950. godine u eksploataciju i od tada se proslavila vadeći snažnom granom od 350 tona nosivosti potonule objekte iz mora. Porinuta je u Rotterdamu 1949. godine kao Heroj. Dimenzije: L 40 m, B 18 m, H 3,8 m. Visina grane 32 m.
O brojnim pothvatima koje je Brodospas izveo u pomoć Velog Jože nije potrebno govoriti. To bi mogla biti debela knjižurina.
Kad je dizalica primljena imala je mogućnosti dizanja:
- 80 t s dohvatom 25 m
-285 t s dohvatom 10 m
-350 t s dohvatom 5 m
 Za težine tereta iznad 240 tona upotrebljavala su se sva tri vitla. Veli Jože danas čami u zakutku Remontnog brodogradilišta u Šibeniku. Društvo mu pravi nekadašnji DTM 219. Sudbina dizalice nije baš izvjesna.

[brodarski]

Jedinstvena fotografija. Veli Jože i Dvainka na istom poslu.

[Boro Prodanic]

Bogami, redak prizor na fotografijama! 

[brodarski]

To je Brigitta iz drugog pokušaja. Prvi je završio s tragičnim posljedicama.

[Boro Prodanic]

Kad se to desilo, bio sam u rezervi za ulazak u komoru (u Puli, na Katarini) zbog spašavanja ronioca koji su nastradali. Na žalost, nisam ni stigao da uđem u baro komoru sa njima, smrt je bila brža.  

[oliana]

Evo me ponovo, nakon kraceg vremena, sa nekim starijim slikama, ako je neku neko ranije postavio, izvinjavam se. Mislim da je zanimljivo.
"Crna Gora", za pocetak, veceras.

[oliana]

...pa jos jedna slika, iz Rijeke