Trgovačka mornarica

[brodarski]

Jadroslobodna iz Splita kupila je odlično očuvan  švedski polovni brod Ilheos star samo 6 godina. Brod je nazvan Zenica. Plovio je u floti do 1972. kada je prodan. Preprodavan je nekoliko puta i mijenjao je imena sve dok nije završio na plaži Gadani Beach i tamo izrezan.
Zenica je bila duga  107 a široka 14.35 metara. BRT 2478 i nosivosti 3470 tona. Stroj od 3700 KS davao je brzinu od 16. čvorova. Pozivni znak YTFZ.

[brodarski]

Kako se zove brod iza Progresa? Mislim da je to '' Majstor s mora ''.

[jadran2]

Je!

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Rijetki primjerak Libertya za prijevoz ugljena koji je zalutao u registar. Bilo ih je samo 10 napravljeno, a Splićani su uspjeli kupiti jednog. Tad je još Vulić bio na branki, a Ferić i Cuzzi u sredini. Pere u napadu.

[jadran2]

Da, bio je napravljen stanoviti broj Liberty brodova ugljenara - "coolier" koji su bili identicni po dimenzijama, ali su imali motor na krmenom dijelu (a ne centralnom kao svi ostali).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ti ugljenari su se svi zvali u drugoj rijeci "Seam"  - npr. kasniji "Hajduk" se pri porinucu zvao "Jellicoe Seam" sto oznacava jedno od americkih nalazista ugljena. 

Porinut je u New Orleansu u 10/1945; 6700 t/11047 DWT, 135,2 m preko svega, 17,3 m sirine, gaz 8,5 m, 2 kotla na mazut su pokretali parni stroj trostruke ekspanzije; ukupno 2.500 KS i 11 cv brzine.

Preimenovan 1948. u "Charleston", 1954. u "Brant" i konacno 1961 u "Hajduk". Zavrsio svoj radni vijek 1.4.1967. u Hamburgu. 

[brodarski]

Brodospas je nekad imao i veće trgovačke brodove u floti. Jedan od njih bio je Mornar koji je kupljen kao Oris od švedskog brodovlasnika.  Mornar je bio dug 79 i širok 12.80 metara. Imao je 1499 BRT i 2513 tona nosivosti. parni stroj na lož ulje od 1200 KS davao je brzinu od 12 čvorova. Izrezan je 1973. godine u Grčkoj kao Galaxy.

[brodarski]

U rubrici promjena namjene krije se PT 12 Cres. Bivša je to Daksa Mornarice NDH potopljena u Gružu.
Čikat je uvršten u kategoriju velike obalne plovidbe i zaplovio u floti Lošinjske plovidbe. Pozivni znak YTCA. Duljina 71.80 i širina 9.82 metara. BRT 1114 i nosivosti 1600 tona. Parni stroj od 750 KS s ložištem na ugalj postizao je brzinu od 9 čvorova. Čikat je porinut u Bergenu 1899, a promijenio je toliko imena i brodovlasnika da ne bi stalo na 5 stranica. Izrezan je u Splitu 1963. godine.

[brodarski]

Jadroslobodna prodala je četiri broda s imenima rijeka: Drava, Morava, Timok i Vardar. Otpisala je i p/b Bojana koji je izrezao Brodospas.

[brodarski]

U 1959. godini otpisani su p/b Korčula, Kordun i prvi tanker Jajce.

[brodarski]

U 1959. godini počima prva masovnija kupovina polovnih brodova u inozemstvu. Rođeno je i novo brodarsko društvo slobodne plovidbe. Po prvi put bijeli galeb na plavom polju zaploviti će svjetskim morima. Jedino poduzeće bivše države koje nije imalo socijalističko obilježje na dimnjaku bila je Slobodna plovidba iz Šibenika. Živjet će 40 godina i potonut će zajedno s Dalmatinskom i Croatia line. Slobodna je započela kao i mnogi drugi sa starim ratnim veteranima iz treće ruke. Kupovani su posredstvom stranih mešetara, a konce je vuklo poduzeće Progres iz Beograda. Progres je imao dva inozemna  središta. U Liberiji i Lichensteinu. Kao danas off shore kompanije. Progres nije pogodovao domaćim brodarima, on je bio preprodavač i masno je zarađivao na tome. Kod nekih poduzeća  čak dvostruko od nabavne cijene. Caka je u tome što se brod mogao kupiti ili unajmiti jedino preko posredovanja Progresa. Takva su bila vremena, a i matrikulu nije mogao svak dobiti, postojala je obvezatna provjera. Baš te 1959. godine najveći broj pomoraca pobjegao je s brodova u stranim lukama i dobio azil. Kriteriji su postali stroži, a bježali su svi i to masovno. Teški uvjeti života primorali su ljude da potražu sreću u stranom svijetu.

[jadran2]

notica iz 2008., ali ipak

"U povodu blagdana Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca, u Galeriji gradske knjižnice Juraj Šižgorić u Šibeniku, Milko Kronja postavio je izložbu fotografija svih brodova iz flote Slobodne plovidbe.

Naime, zaljubljenik u brodove a kako sam za sebe kaže "pravi fanatik“, Milko Kronja, sada inspektor Međunarodnog sindikata pomoraca ITF, nekada pomorac u Slobodnoj plovidbi, postavio je izložbu i povodom obilježavanja 10 godina od propasti Slobodne plovidbe, nekada najvećeg šibenskog brodara.

Izloženo je 65 fotografija brodova od prvoga - Šubićevac do posljednjeg Žirje. Kronja također ističe kako 21 brod s izloženih fotografija još uvijek plovi svjetskim morima, ali nažalost ne više pod zastavom Slobodne plovidbe".


i znak Slobodne plovidbe Sibenik

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[jadran2]

Slobodna Plovidba imala je , pred unistenje, mladu flotu prosjecno staru 9 godina, nosivosti 660.000 tona.

[brodarski]

To je bila veličanstvena izložba. Dio posade prvog broda je došao. Oni koji još mogu hodati. Ljudi su bili nabijeni emocijama. Nezaobilazni Bene čitao je epsko pjevanje s Atlantika.  Slikavalo se naveliko. Žalilo se i plakalo za Slobodnom. Bila je više od poduzeća i plovidbe, mnogima je bila život. Milko je napravio odličnu izložbu, a rukopis knjige je pri kraju.

[brodarski]

Otpisan je i Kordun. Jedan od parobroda koji je stvarao povijest pomorstva. Kao da nikad nije plovio. Tko se još sjeća Korduna? Jugooceanija ga je prodala rezalištu u Hong Kong.

[brodarski]

Kad bi raščlanili polovne kupljene brodove po klasama u domaćem upisniku šezdesetih godina, bio bi to primjeran presjek svjetske ratnje brodogradnje. Zastupljeni su War, Liberty, Victory ( 1 primjerak ), Fort i Park ( North Sands ), kao dva  tankera ratne gradnje. Od Libertya tu su i  dva cooliera ( Hajduk i Uskok ). Nedostaje Baby Liberty i tanker klase T. Da je to kojom slučajnošću sačuvano imali bi jedinstveni muzej u svijetu. Baš ti brodovi su kupovani posredništvom poduzeća Progres. Nisu bili skupi, a najočuvaniji su dostizali maksimalnu cijenu od 40-60 000 engleskih funti. Naši brodari su  plaćali Progresu preko 90 000 tisuća za pojedini brod.