jadran2
Stručni saradnik - istorija RM
kapetan bojnog broda
 Offline
Posts: 13 150
|
 |
« Reply #605 on: March 11, 2011, 06:01:53 pm » |
|
"Tisa" je brod koji je povezan s velikom tragedijom i enigmom.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
SKORO ĆE BITI 46 GODINA OD NAJTEŽE NESREĆE U POVIJESTI SPLITSKOGA BRODARSTVA
Mali teretnjak splitske Jadroslobodne za mnoge je znamen stradanja na moru i pamtit će ga kao što Dubrovčani i nakon sedam desetljeća pamte “Daksu”. Pamti naše brodarstvo i tužnije nesreće, no nijednu s toliko misterija, to većega što je brod netragom nestao, nije mu nađen nijedan dio, nigdje ni traga od 17 članova posade, a kormilar Ante Milin ipak je preživio
Tisa! Koliko je samo tragičnosti i tajnovitosti u ta četiri slova da i danas, točno četiri desetljeća od nesreće broda na čijem su pramcu bila ispisana, mnogi ne ostaju ravnodušnima na njihov spomen.
Najteža nesreća u povijesti splitskoga brodarstva za mnoge je znamen stradanja ljudi i brodova i pamtit će je kao što Dubrovčani i nakon sedam desetljeća pamte Daksu i njezinu tragediju na pragu Biskaja. Pamti naše brodarstvo i tužnije nesreće, no nijednu s toliko misterija.
To većega što sam brod jest netragom nestao, nikad nije pronađen nijedan njegov dio, nigdje ni traga od 17 članova posade, a kormilar Ante Milin ipak je preživio. I umjesto da svjedočenjem čovjeka koji je u kobnome trenutku bio na kormilu Tise odagna sve dvojbe, on je svojim iskazima potonuće pretvorio u misterij kakav se rijetko nalazi i u svjetskim pomorskim kronikama. Nažalost, Milin već više od tri desetljeća nije među živima, a njegovom smrću nestala je i posljednja nada da se otkrije tajna brodoloma.
Teško je danas i zamisliti da je Tisu, po svemu mali teretnjak, nesreća zadesila na plovidbi dugoj čak 2000 milja, od Napulja sve do Jeddaha u Saudijskoj Arabiji. Dug jedva 57,3 i širok devet metara, nosivosti 750 tona i sa strojem od 463 kilovata, bio je to jedan od ukupno 16 “kanulaša” izgrađenih u riječkome “3. maju” za Jadransku slobodnu plovidbu. Iako mali, ti su čvrsti i pouzdani brodovi redovito plovili i daleko izvan Jadrana. Kobnoga listopada 1965. Tisa je tek bila proslavila deseti rođendan i po svemu je bila u punoj snazi.
RAJČICE, ČEŠNJAK, KEKSI...
Kad je 9. listopada, nešto nakon 14 sati, Tisa napustila Napulj, nitko nije mogao ni slutiti da je to put u nepovrat. Lučke su vlasti potvrdile da je brod pravilo nakrcan, a i teret je bio uistinu bezazlen: 584 tone konzerviranih rajčica, 37 tona češnjaka i 15 tona keksa! Posadu od 18 ljudi predvodio je 46-godišnji zapovjednik Ljubo Padovan iz Vele Luke, iskusni pomorac koji je počeo ploviti još kao dječak. Najmlađi su bili vježbenici palube Ivo Reić i stroja Ivan Hajduk, 19-godišnjaci tek izašli iz klupa Pomorske škole, a najstariji su bili vođa palube Ivan Mavar i kormilar Dragutin Jadreško, kojima je to trebala biti posljednja plovidba pred mirovinu.
Da se mirna plovidba pretvorila u strašnu nesreću, u Splitu se doznalo u nedjelju 17. listopada, u vrijeme kad je Tisa već četiri dana bila u dubinama. Tad je, naime, u upravu Jadroslobodne stigla vijest da se u bolnici u Heraklionu na Kreti nalazi kormilar Ante Milin, jedini preživjeli. Noć prije njega su na nenastanjenom otočiću Ghavdopoula, u nadasve teškom stanju, pronašli ribari. Grčke pomorske i zračne snage odmah su krenule u potragu za Tisom, pa je u prvoj vijesti, što je Slobodna Dalmacija objavila tek u ponedjeljak 18. listopada, bilo i nešto mjesta nadi da nije sve izgubljeno. No, već sutradan Slobodna javlja da je potraga obustavljena i objavljuje slike svih 17 nestalih pomoraca, znak najgorega ishoda.
ODGOVOR JE ZNAO SAMO MILIN
Malo je kada Split tugovao kao tog 19. listopada kad je postala jasna sva tragedija Tisina brodoloma. Svi su se pitali što se dogodilo, a odgovor je znao samo Ante Milin. Kad se malo oporavio, dao je iskaz grčkim pomorskim vlastima nakon kojega dvojbe više i nije bilo: Tisa je postala žrtvom nevremena, a Milin, 40-godišnjak iz Jezera na Murteru, preživio je samo zahvaljujući pravome čudu.
Prema njegovim riječima, a on je kao kormilar u službi to morao znati, brod se našao na udaru olujne bure, snage čak osam do deset bofora. Zapovjednik Padovan, te prvi i drugi časnik palube, nadasve iskusni pomorci Dinko Antić i Mate Jurić, nisu ni trena dvojili što učiniti: skrenut će prema Kreti i skloniti se u luku Aghia Galini dok nevrijeme ne prođe. U srijedu 13. listopada, oko 15.30 sati, upravo u trenutku okreta, negdje između otoka Ghavdos i Paximadhia, Tisa se naglo nagnula na bok, prevrnula i potonula. Sve za manje od dvije minute. Milin je munjevito reagirao, dograbio je drvenu klupicu i s mosta skočio u valove. Skočili su i drugi pomorci, tvrdio je, ali je samo on imao sreće.
Bio je toliko sretan da nešto kasnije u olujnom moru nađe jedini predmet s Tise, kolut za spašavanje koji će ga na pobjesnjelim valovima držati više od 40 sati. Za to vrijeme more ga je odnijelo čak 30 milja od mjesta nesreće, sve do otočića Ghavdopoula. Taj je Milinov opis prihvaćen kao vjerodostojan, njime su Grci okončali istragu, a zatim je ušao i u službene Lloyd’sove kronike. Tih su se dana mnogi i divili i čudili činjenici da je u takvoj oluji Milin preživio u moru gotovo dva dana, a da istodobno nitko drugi nije nađen ni živ ni mrtav, niti je pronađen i najmanji dio s broda. Tek 25. listopada kod Krete jest nađen kolut s natpisom “Tisa-Split”, no pokazalo se da je to isti onaj koji je Milinu spasio život.
KORMILAROV SALTO MORTALE
Ante Milin se još danima liječio u Heraklionu, onda je prebačen u bolnicu u Beogradu, da bi tek 20. studenoga stigao u Split. Posjetio je upravu Jadroslobodne, te krenuo na oporavak najprije u rodna Jezera, pa u Rogašku Slatinu. I onda neviđeni obrat! Kormilar mijenja iskaz i tvrdi da Tisa jest potonula u nevremenu, ali to i nije bila tako strašna oluja, nego se prevrnula zbog gubitka stabiliteta izazvanog pogrešnim krcanjem tereta u Napulju. Svojim prvim izjavama, tvrdio je tada, želio je zaštititi Jadroslobodnu, no kako se tamo prema njemu nisu ponijeli kako je očekivao, “odlučio je kazati pravu istinu”. I sudskom tužbom zatražiti od brodara veliku odštetu.
Na splitskome Okružnome sudu u listopadu 1966. preživjeli je kormilar tvrdio da je teret na Tisi bio nevjerojatno loše ukrcan, da je “sezao sve do prozora zapovjedničkoga mosta, pa se i rukom mogao dotaknuti”. Iz Jadroslobodne su uzvratili izjavama talijanskih krcatelja tereta, zatim peljara Paola Cantinija, te Lučke kapetanije u Napulju koje su nijekale mogućnost da je brod bio pogrešno nakrcan i nesiguran za plovidbu. Tvrdili su i kako je Milin, kao kormilar u službi, svojim nehajem utjecao na nagnuće i potonuće Tise, pokušali dokazati da je bilo nemoguće 44 sata preživjeti u olujnome moru...
SUDSKA TOČKA I MNOGO UPITNIKA
I onda novi, veliki obrat: odvjetnik Josip Babić predočio je sudu rješenje Lučke kapetanije u Splitu donijeto još 21. svibnja 1966., a po kojemu je drugi Milinov opis događaja vjerodostojan! Temeljni zaključak višemjesečne istrage koju je vodilo stručno povjerenstvo na čelu s kap. Brankom Matkovićem bio je da je “do nesreće došlo zbog nepravilno ukrcanog tereta, naime zato što je teret bio ukrcan do takve visine da je bitno smanjena stabilnost broda”. Bilo je uistinu nevjerojatno da za taj nalaz nitko nije znao punih pet mjeseci, a još je čudnije bilo što se Jadroslobodna, koja je na sudu pokušavala dokazati upravo suprotno, na nj nije ni žalila niti je prigovor uložila!
Bio je to ključni trenutak u suđenju koje će se u proljeće 1967. godine preseliti na zagrebački Viši privredni sud koji će 29. prosinca naložiti Jadroslobodnoj da za pretrpljeni strah i boli Milinu isplati tada velikih 40.000 novih dinara. Obitelji stradalih pomoraca odštetu su dobile nakon sporova koji su trajali i više od dva desetljeća, kada su sudski spisi o Tisi konačno zatvoreni. Ali kronika brodoloma nikako nije. Ključno je pitanje kad je Milin govorio istinu: jedva živ u Heraklionu ili već oporavljen u splitskoj Lučkoj kapetaniji, a vjerovali su mu i jedni i drugi. Mnoge i danas još više muči ono što je kormilar prešutio. Svoju tajnu Milin je ponio u grob, tajna Tise je u modroj grobnici pred Kretom...
Izvor: Slobodna Dalmacija 14.10.2005.
Autor: Marijan Žuvić
|
