Trgovačka mornarica

[aramis]

evo i još jedna m/b '' SRBIJA ''

[aramis]

evo i još jedna m/b '' SRBIJA ''

[aramis]

evo i još jedna m/b '' SRBIJA ''

[jadran2]

Jel to ona Partizanka, koja je bila u vlastništvu Jugolinije i prevozila emigrante tamo onamo?

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Tako je, to je ta Partizanka; kako je zavrsila, ima na topiku o Jadroliniji.

[Godra]

Remorkeri "Topoloca" i "Sozina" koji su nekada pripadali Luci bar, a onda su prodati Italijanima zajedno sa firmom "Pomorski poslovi" koja je prethodno izdvojena iz sastava Luke. Novi vlasnik ih je odmah prefarbao u crveno, a vise ih i ne vodi na remont u Bijelu gdje su godinama odrzavani, vec u Italiju. Slikano danas na putnickom terminalu barske luke.

Marinero,moram demantovati tvoju konstataciju,`SOZINA` je jutros dokovana u JBB,i nalazi se u malom doku(dok6)

[leut]

MODRI TRANSFERI - IZ PRILOGA SEDMA KORA

'BULIĆ' NA ODLASKU 'Jadroplov' planira prodati najstariji brod u svojoj floti

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Nosivost ‘Don Frane Bulića’ iznosi 42.584 tone, a opremljen je s četiri dizalice   CROPIX

Splitski “Jadroplov” posredstvom brokerskih kuća traži kupca za brod “Don Frane Bulić”, izgrađen prije u rujnu 1997. godine u “Brodosplitu”. Vrijednost takvog broda procjenjuje se na 15 milijuna dolara.

Bulker je trenutačno najstariji od šest brodova u floti domaće kompanije, pa je zbog planirane primopredaje još jedne novogradnje iz “Brodosplita” tijekom iduće godine, sasvim razumljivo da se Uprava odlučila na takav potez.

Pregled u Australiji

Potencijalni novi vlasnici mogli su pregledati brod tijekom proteklog tjedna dok je bio na vezu u australskoj luci Townsville odakle je isplovio prema japanskoj Shikami. “Don Frane Bulić”, nosivosti 42.584 tone, dug je 187,6 metara i širok 30,7 metara.
Pokreće ga MAN-ov stroj, ukupne snage 7150 kilovata, koji omogućava razvijanje brzine od 15,5 čvorova. Prema podacima HRB-a, većina glavnih brodskih svjedodžbi istječe u rujnu iduće godine.

Gordan Zubčić

Izvor: Slobodna Dalmacija

[marinero]

Remorkeri "Topoloca" i "Sozina" koji su nekada pripadali Luci bar, a onda su prodati Italijanima zajedno sa firmom "Pomorski poslovi" koja je prethodno izdvojena iz sastava Luke. Novi vlasnik ih je odmah prefarbao u crveno, a vise ih i ne vodi na remont u Bijelu gdje su godinama odrzavani, vec u Italiju. Slikano danas na putnickom terminalu barske luke.

Marinero,moram demantovati tvoju konstataciju,`SOZINA` je jutros dokovana u JBB,i nalazi se u malom doku(dok6)

Milo mi je ako je tako, ali ih lani kadsa ih je novi vlasnik prvi put remontovao i farbao u nove boja, vi u Bijeloj niste gledali. Nadajmo se da tako nece biti narednih godina....

[iceman]

Goodmorning,
I'm Marco Ghiglino, a naval historiacian from Italy. I'm writing you because during a reasearch i was looking information about some ships built in 3 Maj Shipyard:
 
- the cargo ships Sarajevo, Zagreb, Titograd & Skopje (construcion numbers 238-241)
 
All these ships were laid down during the Second World War and delivered after it.
 
Is possible to have some information, like exact dates of laid down, lunch and delivery of each ship and some details about their life and final date?

Thnaks alot

[leut]

Otišao je Kim Jong-IL, A OTIŠAO JE I "Mi Rae", nekadašnji "Šubićevac"...


19.12.2011.

IZ PRILOGA SEDMA KORA: U STARO ŽELJEZO PRODAN BROD ‘MI RAE’, NEKADAŠNJI PONOS ŠIBENSKE FLOTE

‘Šubićevac’ skončao na plaži Alanga

Još jedan brod iz flote propale šibenske “Slobodne plovidbe” skončao je svoju plovidbu na plažama indijskog Alanga.

Ovaj put riječ je o nekadašnjem “Šubićevcu”, koji je pod imenom “Mi Rae” i zastavom Sjeverne Koreje prodan u staro željezo.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Posljednji vlasnik ‘Šubićevca’ bila je sjevernokorejska vlada

Brod za prijevoz sipkih tereta “Mi Rae”, nosivosti 28.972 tone, izgrađen je 1978. godine u engleskom Newcastleu pod imenom “Desdemona”.

Već 1984. godine kupuje ga crnogorski brodovlasnik Božo Dabinović i daje mu ime “Boka”. “Boku” u listopadu 1985. godine, nakon samo 10 mjeseci u Dabinovićevu vlasništvu, kupuje “Slobodna plovidba” i brod preimenuje u “Šubićevac”, kao treći i, ispostavit će se, posljednji koji je nosio to ime do gašenja kompanije.

Zanimljivo, u vlasništvu Šibenčanina Zdravka Iljadice godinama je plovio i brod “Argola”, blizanac “Šubićevca”, koji je također sredinom 80-ih nosio ime “Boka”.

---------------------------

Adio i ‘Black Sea Traderu’

U rezalištu u turskoj luci Aliagi svoju je plovidbu okončao i brod “Black Sea Trader”, koji je donedavno bio na vezu u Splitu zbog problema sa strojem, ali i nepodmirenih potraživanja posade.

Autor: Gordan Zubčić
Izvor: Slobodna Dalmacija

[leut]

A nakon tužne priče o poslijednjem, evo i zanimljive priče, od prije tri godine, o prvom od tri "Šubićevca" iz flote šibenske "Slobodne plovidbe"...


07.12.2008.

IZLOŽBA O POKOJNOM BRODARU SLOBODNOJ PLOVIDBI IZAZVALA RIJEKU EMOCIJA

Rasuta baština: komitet birao posadu Šubićevca

Svi su iz naših mista tili ić na taj brod, al nisu svi mogli, pa je Komitet donio odluku: iz svakog mista po dva čovika! Tako je nastala prva posada ‘Šubićevca’, kaže Krapljanin Ivo Španja

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Deset godina je prošlo od gašenja jedne od šibenskih hraniteljica, brodarskog poduzeća Slobodna plovidba, pa je uz blagdan svetoga Nikole i uz tu neveselu obljetnicu, u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić otvorena izložba fotografija flote i dokumentarnog materijala.

Nastala je - kaže nekadašnji uspješni direktor Slobodne plovidbe dipl. ing. Josip Olivari - marom zaljubljenika i nekoć djelatnika kompanije Milka Kronje i mnogih koji su mu pomogli u prikupljanju dokumentacije o “rasutoj baštini” slavnoga šibenskog brodara.

- Dogodilo se sljedeće: Slobodna je definitivno propala u listopadu 1998., inventar je već bio u rasulu. Prvi stečajni upravitelj dao je ili prodao inventar, svi su dolazili, grabili, razbacivali, izbacivali dokumente i papire tvrtke... Ponudu Arhiva da uzme i sredi građu, drugi je stečajni upravitelj odbio i sve prodao u stari papir. Zagrabio sam možda posljednje vreće prije odnošenja i “probrao” nešto materijala. Inače svi papiri Slobodne, sve o brodovima, njihove putanje, liste posada, tehnička dokumentacija, sve je to nepovratno završilo u smeću - govori danas Milko Kronja.

Kronja je od tog trenutka počeo predano raditi na prikupljanju fotografija i podataka o brodovima i pomorcima Slobodne plovidbe, u tome neće stati, a najavljuje i knjigu. Na otvorenje izložbe doveo je šest od jedanaest živih članova posade prvog broda iz flote, 1959. godine kupljenog parnog teretnjaka “Šubićevac”.

Dirljivo je bilo njihovo prisjećanje na dane kad je stasalo nekoć i na državnoj razini moćno brodarsko poduzeće.

- Svi su iz naših mista tili ić na taj brod, al nisu svi mogli, pa je Komitet donio odluku: iz svakog mista po dva čovika! Tako je nastala prva posada “Šubićevca” - kaže Krapljanin Ivo Španja (1921.), koji se na brod ukrcao kao tesar.

A Šime Pavić (1942.) iz Jezera ukrcao se kao “mladić sobe” - mali od kamare:

- Iz siromašne sam obitelji i pomalo su me svi zajebavali jer sam bio najmlađi član posade. Bio je to parni brod s onim kaldajama, uvik se nešto kvarilo, mene su stalno slali u makinu odnit ovo i ono..., a ja sam bija neizmjerno zadovoljan i sve mi je bilo interesantno i drago...

Na otvorenju izložbe o Slobodnoj plovidbi potekla je prava rijeka emocija i kolektivne memorije jednoga grada i kraja, doduše, potpuno nezanimljiva bivšim i sadašnjim političarima i akterima umiranja brodara koji je nestao na samom početku krize u pomorskom prometu.

Nakon krize, govori Josip Olivari, dogodilo se tržišno čudo i sve plovidbe koje su sačuvale brodovlje ostvaruju velike zarade! Šibenska plovidba je, nažalost, bila među tri kompanije u našoj zemlji koje su nestale s lica zemlje.

Slobodna plovidba propala je jer tadašnja Vlada RH na čelu sa Zlatkom Matešom nije htjela sanirati poduzeće. Stečajni postupak traje do danas.

Ponosna posada

 Na otvorenje izložbe, na kojoj je i fotografija dolaska “Šubićevca”, prvog broda kompanije, došlo je šest od 11 živih članova njegove prve posade: Ante Rodin, Ivo Španja, Rozarijo Tanfara, Zvonimir Čorkalo, Tomislav Radovčić, Šime Pavić.

21 brod još plovi (2008. nap. leut)

U floti Slobodne plovidbe bilo je od osnutka do raspada 65 brodova, od toga 13 novogradnji. Danas, deset godina nakon nestanka poduzeća, svjetskim morima plovi još 21 brod toga brodara.

Piše: Jordanka Grubač/EPEHA
Izvor: Slobodna Dalmacija

[duje]

Natko Nodilo

[barba]

Goodmorning,
I'm Marco Ghiglino, a naval historiacian from Italy. I'm writing you because during a reasearch i was looking information about some ships built in 3 Maj Shipyard:
 
- the cargo ships Sarajevo, Zagreb, Titograd & Skopje (construcion numbers 238-241)
 
All these ships were laid down during the Second World War and delivered after it.
 
Is possible to have some information, like exact dates of laid down, lunch and delivery of each ship and some details about their life and final date?

Thnaks alot

Hi Marco,
If you go back on pages 9 and 10 this topic you'll find many photos of those ships.
Brodarski has evaluated their history in Croatian language.
A translation is possible, but I need some time. Hope that Brodarski will not ask for copy rights:-).

[kosta1961]

Možda ste citali u dnevnom listu Politika od pre neki dan.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[PRESTINT]

Bila su još dva teretna parobroda. Pulj i Šolta koji su na temelju presude Suda za pomorski ratni plijen proglašeni su jugoslavenskim brodovima. Brodovi su bili oštećeni i nesposobni za plovidbu. Nisu obnavljani i Jugoslavenska linijska plovidba ih je predvidjela za rashod. Šolta je nekadašnji Dubac.

Tajna tankera Lina Campanella

U napisima o tankeru Pulj, koji nikada nije zaplovio u floti Jugolinije, uglavnom se prešućuje  kako je nastradao prije dolaska u Split, a stradao je u Raškom zaljevu u minskom polju.

U Pomorskom vjesniku počesto objavljujemo neispričane priče brodova koji su plovili u floti hrvatskih brodara. Ovo je prvi put da se objavljuje i slika broda Aras koji će 1930. godine postati Lina Campanella, a poslije rata Pulj – brod koji nikada neće zaploviti u floti Jugolinije.
Tanker Aras izgrađen je 1893. godine (porinuće 30. ožujka) u brodogradilištu Palmer's Shipbuilding & Iron Co. Ltd. u Willington Quay-u kao novogradnja broj 672 za brodara Bessler, Waechter & Co. iz Londona (manager Stephens & Mawson). Imao je 3253 grt, 2058 nrt, a pogonio ga je parni stroj trostruke ekspanzije od 295 nhp. Godine 1894. prelazi kod brodara Aras Steam Ship Co. Ltd. (manager Bessler, Waechter & Co.) iz Londona, 1901. godine manageri postaju Stephens, Sutton & Stephens iz Londona, 16. studenog 1917. godine manager je British Tanker Co. Ltd., a 25. listopada 1918 manager je Petroleum Steamship Co. Ltd. godine 1930.  tanker kupuje talijanska kompanija Societa di Navigazione Tito Campanella iz Genove te mijenja ime u Lina Campanella.
Poznata priča nastavlja se njegovim pronalaženjem u uvali Poljud prilikom oslobođenja Splita. Što se događalo u međuvremenu i zašto je tanker sa znatnim oštećenjima trupa i nadgrađa potonuo ?
I prije početka Drugog svjetskog rata brod je rekvivirala talijanska ratna mornarica, te je kao vodonosac (!) služio najprije u talijanskim afričkim pohodima, da bi zajedno s parobrodom Pozzuoli, u pratnji razarača Generale Antonio Cascino od četvrtog do sedmog studenog 1943. doplovio iz Tripolija preko Palerma do Napulja. Ostalo je zabilježeno i da je 23. svibnja 1944. godine oštećen u bombardiranju Cresa.
Što se događalo u svibnju 1945. godine znaju mnogi Istrani. Dvadeset i prvog svibnja, 161 osoba vezanih ruku  žicom ukrcano je Fažani. Sve osobe provele su u partizanskom zatvoru vrijeme od oslobođenja Pule do ukrcaja pod raznim optužbama diljem Istre. Uz tanker tu je bio manji trg. brod Mont Blanc (iako neki izvori govore da je to bio minolovac) na kome su bili ukrcani samo partizani.
Na tankeru je bila i grupa zarobljenih Nijemaca. U zoru tanker isplovljava, navodno za Rašu, a Mont Blanc staje... Na ulazu u zaljev u 10.30 (drugi svjedok tvrdi u14.15) tanker nalijeće na minu. Bilo je mnogo mrtvih, jer je brod o minu udario desnom stranom pramca, brod se propeo i zbog kontraudarca dizalice su izletjele iz ležišta i poklopile ljude na palubi. Zapovjednik je okrenuo pramac prema obali kako bi se nasukao, s obzirom da je more prodiralo u pramac ubrzo je vijak bio u zraku. Upomoć je pristigla i ribarica, ali se nije mogla približiti, jer je tanker bio u – minskom polju. Među preživjelima je kružila priča da je za kormilom broda bio zarobljenik, časnik s talijanskih ratnih brodova u Puli, te da je on namjerno usmjerio brod prema minskom polju da izbjegne deportaciju u Jugoslaviju. Nikada nije objavljen točan podatak o ukupnom broju ukrcanih odnosno stradalih! Zna se samo da većina partizana nije znala plivati ... Tanker je nasukan, a „putnici“ su ponovno završili u partizanskim zatvorima.
Lina Campanella ipak nije potonula, a kako je dospjela do Splita gdje je viđena  u kolovozu  ostaje nepoznanica.
Kraj je poznat: presudom suda za ratni plijen tanker je proglašen imovinom FNRJ te je 20. siječnja 1947. Dodijeljen novoutemeljenoj Jugoslavenskoj linijskoj plovidbi. No, pokazalo se da je popravak preskup te je brod 1948. Vraćen Ministarstvu pomorstva. Na konačnu odluku o sudbini čekalo se do 1949 kada je brod u Sv. Kaji izrezan.

[PRESTINT]

Postoji slika (ne fotografija) "Arasa" - medjutim izuzetno male velicine (original je 1 x 0,6 m). Prilazem, tek toliko da naslutimo obrise tankera - za dalje trazenje.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Description: The steel screw steamer 'Aras' was built by Palmer's at Newcastle in 1893. Owned by the Aras Steamship Co., she was registered at 3210 tons gross