PALUBA
March 28, 2024, 12:07:08 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 25   Go Down
  Print  
Author Topic: Morske mine  (Read 219467 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« on: January 28, 2010, 08:53:03 pm »


Pojam morske mine je svima poznat, međutim, red je da članovi ovako specijalizovanog foruma kao što je Paluba, detaljnije upoznaju o kakvim se oružju, o kakvim se eksplozivnim napravama radi. Koja je njihova osnovna namena, kakvih sve vrsta ima i na kojim principima funkcionišu. 

U glavnom, morske mine ili podvodne mine su podvodno oržje za borbu protiv brodova (ratnih i trgovačkih) i podmornica u površinskoj ili podvodnoj vožnji.

Prema načinu aktiviranja morske mine se dele na kontaktne, nekontaktne i dirigovane.

Da bi se kontaktna mina aktivirala, brod ili podmornica je mora dodirnuti i na taj način aktivirati njene osetljive elemente. Osteljivi (inicijani) elementi kontaktnih mina su najčešće olovni rogovi (Hercov rog), ili žičane antene, kod protivpodmorničkih antenskih mina.

Nekontaktne mine aktivira blizina plovnog objekta, odnosno dejstvo jednog ili više fizičkih polja broda ili podmornice na osetljive elemente mine. Kod nekontaktnih mina koriste se indukcioni (magnetski), akustični, hidrodinamički i kombinovani paljbeni uređaji. Ako je brod dovoljno blizu prišao mini, tj. ako je neko od njenih fizičkih polja dovoljno jako, paljbeni uređaj mine će aktivirati eksplozivno punjenje.
Nekontaktne mine su u najvećem broju slučajeva opremljene sa više senzora. 

Komandne mine se obično postavljaju na unapred očekivanim rutama brodova, u kombinaciji sa nekim senzorskim elementima koji otkrivaju prolazak broda ili podmornice. Aktiviranje mine se vrši iz kontrolnog centra.

Mine se postavljaju u moru, na rekama, jezerima. Prema mestu i načinu postavljanja delimo ih na:
- sidrene mine – drže se sidrom na određenoj dubini ispod površine vode
- na dnu ležeće mine – polažu se na morsko dno
- plutajuće (ploveće) mine – polažu se u vodu i plivaju nošene vodenom strujom

Osnovni sastavni delovi morskih mina su minska posuda, paljbeni mehanizam (upaljač) i sidreni uređaj.
Na dnu ležeće mine i ploveće mine nemaju sidreni uređaj.

U minskoj posudi smešteno je eksplozivno punjenje i paljbeni mehanizam, koji ima zadatak da izazove detonaciju mine. Minska posuda je obično metalni balon, koji ima određeni uzgon (osim na dnu ležećih mina) što obezbeđuje plutanje mine na određenoj dubini, odnosno sprečava njeno tonjenje.

U novije vreme pojavile su se pokretne mine (raketne i torpedne) – koje se lansiraju sa nosioca i vlastitim pogonom zauzimaju unapred programiranu poziciju postavljanja.

Eksplozivno punjenje morskih mina je u najvećem broju slučajeva bazirano na TNT, međutim, u toku 2. sv rata, uvidelo se da ovaj eksploziv upotrebljen sam za sebe nije dovoljno moćan, pa mu se dodaju i druge materije. Tako nastaju tipični vojni kompozitni eksplozivi velike brizantnosti i velike snage, kao što su:

-   torpex – mešavina TNT, heksogen (RDX) i alumijski prah
-   tritonal – mešavina 80% TNT i 20% aluminijumski prah
-   amatol – mešavina TNT i amonijum nitrata
-   amatex - mešavina TNT, RDX i amonijum nitrata
-   amonal – mešavina TNT, amonijum nitrat i aluminijumski prah
-   TAH – mešavina TNT, RDX i aluminijumski prah
-   TGAG-5 – mešavina TNT, RDX i aluminijumski prah
-   Heksotonal - mešavina TNT, RDX i aluminijumski prah

Svi navedeni kompozitni eksplozivi se širom sveta koriste kao eksplozivna punjenja za morske mine, avio bombe, bojeve glave raketa, torpeda, artiljerijske granate ......
U svim tim eksplozivnim smešama odnos pojedinih eksploziva je različit, često je to tajna proizvođača.

Šta se htelo postići mešanjem raznovrsnih eksploziva?
Osnovni cilj je povećanje razornosti eksploziva sa jedne strane, a sa druge strane povećanje bezbednosti prilikom rukovanja sa eksplozivnim materijama, tj. smanjenje osetljivosti eksploziva na udar, toplotu i druge vanjske uticaje.

Konkretno, u našem slučaju, u najvećem broju morskih mina, bojevih glava od torpeda i raktea koriste se mešavine TNT – RDX – alunijumski prah. Na ovaj način povećana je brizantnost TNT, smanjena je osteljivost RDX na vanjske uticaje, a alumijumski prah produžava eksplozivni impuls, a samim tim povećava ukupnu snagu eksplozije.
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #1 on: January 29, 2010, 10:35:57 am »


- plutajuće (ploveće) mine – polažu se u vodu i plivaju nošene vodenom strujom


Ima li kakvih primera za korišćenje ovih mina ? Pada mi na pamet jedino reka.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #2 on: January 30, 2010, 08:40:20 pm »

Nakon uvodnog dela, gde sam u kratkim crtama objasnio opšte pojmove, koji se odnose na problematiku minskog naoružanja u mornarici, daću jedan kratak opšti prikaz o tipovima morskih mina koje je JRM imala u naoružanju.
Odmah u početku se moram ograditi: nemam pouzdanih informacija, zapravo nemam nikakvih informacija o minskom oružju u godinama posle 2. svetskog rata. Dakle, ne mogu dati kompletan istorijat te vrste naoružanja od 2. rata pa naovamo – sve do raspada. Moje informacije i znanja dosežu do sedamdesetih godina. Ono što je bilo ranije, obavijeno je tamom: ljudi koji su dolazili u kontakt sa minama u tom periodu su većinom pokojni, a raspoloživa literatura je nedostupna.

U glavnom, slobodno mogu kazati, da su u periodu posle rata u naoružanju JRM u najvećem broju bile zastupljene kontaktne sidrene mine (većina poreklom iz SSSR). Sve te mine su konstrukcijski veoma ličile na SAG-2, koju sam predstavio na Palubi. Razlikovale su se po nameni, odnosno veličini, tj po količini eksploziva u minskoj posudi. Uvođenje u naoružanje savremenih nekontaktnih mina, sa elektronskim logičkim sklopovima i višekanalnim paljbenim mehanizmima počelo je kasnije.    

Ova moja tvrdnja ima realne osnove, pošto sam početkom devedestih godina, kada sam počeo proširivati svoja znanja o mornaričkim oružjima, praktično godinama obilazio i posmatrao ogromne količine mina, u  Boki, koje su iz Hrvatske predislocirane u CG.
Oko 4000 (!?) komada velikih morskih mina, raznih tipova, bile su godinama postrojene na obali mora od Pristana pa skoro do Rosa, u dužini od nekoliko kilometara.  Rashodovanje tih mina je teklo sporo, trajalo nekoliko godina, i obala je potpuno raščišćena tek u drugoj polovini devedesetih godina.
Ljudi u Boki uopšte nisu bili svesni kakvoj opasnosti su bili izloženi tih godina: onoliki broj morskih mina na morskoj obali, praktično nezaštićene od bilo kakvog vanjskog uticaja ili sabotaže, naslagane jedno do drugog. Da su kojim slučajem eksplodirale, zbrisale bi sa zemlje ceo Herceg Novi, Kumbor, Đenoviće, Baošiće, Bijelu, Tivat i okolinu.
Izračunajte: oko 4000 mina, a najmanje eksplozivno punjenje su imale SAG-2 od preko 100 kg TNT, a bio je veliki broj sa eksplozivnim punjenjem od preko 200 kg. Kolika bi bila snaga eksplozije da su pukle, koliko kT?

No, sva sreća, grom uvek udara u vrh a ne u podnožje brda, gde su mine bile poslagane.
Bilo je to vreme haosa na svim nivoima!

Na početku ovog opšteg prikaza vraćam se na minu SAG-2, koja je već predstavljena na Palubi. Ove mine su konstrukcijski veoma stare (prototip je izgrađen 1908. godine), i mine sličnog tipa su se koristile u mornaricama širom sveta, više od sto godina. Principi gradnje mnogih savremenijih mina se baziraju upravo na principima gradnje mina SAG-2. Da pogledamo malo detaljnije:

Na prvoj priloženoj slici se vidi presek minske posude. Ona se u ovakvom obliku koristi i danas kod savremenih  mina i osnovni delovi posude su ostali isti od početaka pa do danas.
Minska posuda predstavlja jednu vodonepropusnu posudu namenjenu za smeštaj eksplozivnog punjenja i paljbenog uređaja mine. Ona štiti eksploziv i paljbeni uređaj mine od vanjskih uticaja (more, vlaga, mehanički udarci prilikom manipulacije). Obično je loptastog ili sličnog oblika i izrađeno je od mekoželeznog lima (kod savremenih mina stakloplastika, karbonska vlakna i sl.). U donjem delu kugle je minska komora (3) koja je napunjena sa eksplozivom. Gornji, prazan prostor daje telu mine neophodan uzgon, koji obezbeđuje pravilno sidrenje i držanje mine na predviđenoj dubini. Na gornjoj polulopti postoje otvori, svaki sa svojom specifičnom namenom: za smeštaj hidrostatkog osigurača (4), za smeštaj olovnih rogova i drugih snezorskih elemenata (5), za smeštaj potapača (6). Očnjaci sa karikama (9) služe za dizanje i prenošenje minske posude. Centralni očnjak (10) na donjoj polulopti  služi za spajanje sidrenog uređaja na minsku posudu, a otvor (11) služi za nalivanje i kontrolu eksplozivnog punjenja.
Upaljač se smešta u postolje (12) na eksplozivnom punjenju.
Ovakav oblik i raspored osnosvnih delova je manje više sličan kod svih sidrenih mina.  

Sledeća slika prikazuje faze sidrenja automatsih sidrenih mina, koje položajnu dubinu zauzimaju sa površine vode.
1. faza – kada se mina sa broda položi u more prethodni uteg ispadne i odmotava unapred odmerenu dužinu konopa (sajle). Na taj način se određuje na kojoj dubini će se mina sidriti.
2. faza – minska posuda isplivava na površinu, a minsko sidro zajedno sa prethodnim utegom tone ka dnu. Pošto je prethodni uteg specifino teži od minskog sidra ono tone brže i odmotava celu dužinu sajle za postavljanje dubine.
3. i 4. faza – prethodni uteg je odmerio položajnu dubinu, sidrena sajla se odmotava sa sidrenog uređaja, minska posuda pluta na površini mora.
5. faza – prethodni uteg je došao na dno i vrši kočenje bubnja na kojem je namotana sajla za sidrenje – odmotavanje sidrenog konopa prestaje. Mina je još na površini.
6. faza – Sidro i dalje tone i svojom težinom povlači minsku posudu pod površinu mora na odmerenu položajnu dubinu.

Tek kada mina dođe na određenu dubinu hidrostaski osigurač (reaguje na pritisak vode) dovodi minu u ’’oštro stanje’’, tj. zatvara strujni krug između paljbenog uređaja i upaljača. Šećerno osiguranje je mehanička zaštita, da se hidrostaski osigurač ne može nikako dovesti u ’’oštro stanje’’ pre nego što se mina položi u vodu. U slučaju da minsko sidro popusti ili pukne sidreni konop, minska posuda isplivava na površinu i hidrostatski osigurač prekida strujni krug između paljbenog uređaja i detonatora, te čini minu neopasnom.
U pojedine tipove mina se ugrađuje potapač. To je malo eksplozivno (najčešće barutno) punjenje usmerenog dejstva, koje posle isteka postavljenog vremena detonira i otvara otvor na oplati minske posude, ne izazivajući pri tome detonaciju eksplozivnog punjenja mine. Na taj način mina tone na dno mora i postaje bezopasna (uslovno rečeno).    

Od sidrenih mina ovakvog tipa JRM je u svom arsnenalu imala i mine SAG-1, koje su takođe predstavljene na Palubi. Osim toga, imali smo i mine SAG-3. Ove zadnje su u principu bile veoma slične prethodnima, osim što je njihovo eksplozivno punjenje u odnosu na SAG-2 bilo duplo veće. Mine SAG-3 su rashodovane sedamdesetih godina.

Što se tiče mina SAG-2B, moram dopuniti izlaganje koje sam postovao na Palubi.

Početkom devedesetih godina izvršena je određena modifikacija na osnovnom projektu (modifikovano je oko 60 mina).
Ugrađen je satni upaljač SU-10 ili SU-20 u minsku posudu, a minsko sidro je konstrukcijski izmenjeno, tako da se nakon polaganja mine u vodu mina nije usidrila već je plutala. To praktično znači da je mina plutala (plivala) na vodi neusidrena, nošena morskom strujom i tako je ’’lovila’’ svoj plen.
Na taj način je dobijena modifikovana mina: SAG-2B – plutajuća.
Namera konstruktora, odnosno onoga ko je osmislio ovakvu modifikaciju je očito bila, da se u slučaju nekog ozbiljnijeg, opšteg ratnog sukoba u bližem okruženju ili totalne blokade neše zemlje i naših pomorskih snaga, ovakve plutajuće mine puste niz struju – pa na šta nalete. Radni ciklus takvih mina je bio najviše 10, odnosno 20 sati, u zavisnosti od tipa satnog upaljača koji je ugrađen, i nakon isteka tog vremena one bi detonirale, naravno, pod uslovom da pre toga ne doplutaju do nekog broda ili luke.
Sva sreća, te plutajuće mine nikada nisu upotrebljene i ubrzo posle agresije 1999. godine su rashodovane i delaborisane.
  
Od kontaktnih sidrenih mina u naoružanju smo imali još protivpodmorničke antenske mine SAGA-M.74. Princip je isti kao kod prethodno spominjanih, osim što je ova mina sidrena na većim dubinama i pored olovnih rogova imala je i antenski paljbeni uređaj. Obradiću je kasnije, detaljnije.
 
Sledeća sidrena mina iz arsenala JRM je SAM-M.80 i predstavljena je na Palubi.

Sidrena mina PM je bila Sovjetske kontrukcije. Namenjena je za borbu protiv podmornica u zaronjenom stanju. Za razliku od prethodnih imala je oblik sličan torpedu i mogla se polagati iz torpednih cevi podmornica. Radi se o mini sa veoma specifičnim načinom sidrenja na velikim dubinama. U jednoj izvedbi je imala akustični a u drugoj antenski paljbeni uređaj. Eksplozivno punjenje je kompozitni eksploziv. Rashodovna je odavno – sedamdesetih godina, tako da o njoj ne znam skoro ništa.  

Sledeća grupa mina su na dnu ležeće mine KMD, AIM-M.70 i AIM-M.82, te Švedska mina GMI-100 ’’Rockan’’. Prva je već predstavljena na Palubi, a ostale ću pojedinačno predstaviti u narednim zapisima.
 
« Last Edit: January 30, 2010, 09:36:08 pm by bozo13, Reason: Popravljeno u skladu sa Pravilikom Paluba.info » Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #3 on: January 30, 2010, 08:45:26 pm »

Evo i slika uz prethodni tekst


* Presek minske posude.jpg (233.91 KB, 938x796 - viewed 512 times.)

* Faze sidrenja.jpg (223.39 KB, 928x683 - viewed 493 times.)
« Last Edit: January 30, 2010, 08:55:27 pm by MOTORISTA » Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #4 on: January 30, 2010, 09:34:47 pm »

Da samo napomenem i olovni rogovi mine su zaštičeni čeličnim kapama koje su povezane sa čeličnim konopom sa slipnom kukom , kako nebi došlo do aktiviranja prilikom manipulacije.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #5 on: January 30, 2010, 10:56:50 pm »

ML svrati na ''Ostala tematika iz oblasti RM'' i naći ćeš detaljan opis mine SAG-2 sa priloženim fotografijama. Na jednoj od njih videćeš kompletan olovni rog sa metalnom zaštitom, oprugom koja odbacuje tu metalnu zaštitu kada se istopi šećerno osiguranje, zatim galvanski elemenat i ampulu sa kiselinom. Sve se lepo vidi na slici.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #6 on: January 30, 2010, 11:43:24 pm »

Nisam ništa loše mislio kad sam ono napisao, ali iz slika se gdje su rogovi i zaštite  baš se i ne vidi način oslobađanja zaščita, ali sam sad vidio da je duje to u replici ljepo bio objasnijo.
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #7 on: January 31, 2010, 11:16:40 am »

Taman posla - samo sam hteo da ti ukažem da je tematika SAG-2 već obrađena, a ti možda nisi čitao. Malo je razbacano po Palubi.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #8 on: January 31, 2010, 06:45:53 pm »

Idelmo dalje Lovac! Polako se prisječam satova nastave.
Duje
Logged
lovac
Stručni saradnik za brodska oružja i sisteme
kapetan fregate
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 7 442


« Reply #9 on: January 31, 2010, 06:49:17 pm »

Duje, ako si ti stari miner, morao bi nešto više da znaš o sovjetskim minama PM. Da li ih poznaješ - ako jeste pripomogni malo i napiši nešto o njima.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #10 on: January 31, 2010, 06:55:50 pm »

To su sidrene akustičke mine i imaju dežurni akustički i bojevi akustički kanal, bil je davno, ali i ja ču pokušati nači podatke. To su bile pored AIM 1000 najsavremenije mine u naoružanju RM.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #11 on: January 31, 2010, 08:05:39 pm »

Mine su uglavnom namjenjenje za postavljanje iz podmornica, pri položajnoj dubini 15-20m se mogu sidriti do 400m dubine.Eksplozivno punjenje je 230 kg, radus nanošenja oštečenja je 10-25 m, namjenjene za borbu protiv brodova i podmornica i akustičko-akustičke.Oblik je prilagođen polaganju iz torprdnih cjevi,cigarastog su oblika. U naoružanje SSSR-a su uvedene 1959g.
Logged
janezek67
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 719


« Reply #12 on: January 31, 2010, 11:49:51 pm »

https://www.paluba.info/smf/ostala-tematika-iz-oblasti-rm/mine-sag-1-i-sag-2/msg38726/#msg38726

Predlažem, da se ova diskusija ili podaci o minama iz ovog dela prebace na taj podforum.
Logged
duje
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 876



« Reply #13 on: February 01, 2010, 03:43:45 pm »

Duje, ako si ti stari miner, morao bi nešto više da znaš o sovjetskim minama PM. Da li ih poznaješ - ako jeste pripomogni malo i napiši nešto o njima.
O tim minama neznam ništa. Ja sam ona eksperimentalna "Šuvarova" generacija. Sa našom klasom su stalno nešto eksperimentirali. Sve što smo pisali, morali smo na kraju specializacije predati na uništenje. Teke su nam bile zavedene u knjigu  za povjerljivu literaturu. A sam znaš, šta pitomac razmišlja- samo, da što prije završi nastava.  Na brodu nismo mogli praktički ništa sami napraviti ni minama ni torpedima (TČ)
Duje
Logged
jantar
stariji vodnik
*
Offline Offline

Posts: 766


« Reply #14 on: February 01, 2010, 04:11:56 pm »

A mogao bi neko napisati nesto o SDB i BDB (sporotonucim i brzotonucim dubinskim bombama).
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 25   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.032 seconds with 22 queries.