PALUBA
March 28, 2024, 08:53:26 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Prilikom registracije lozinka mora da sadrži najmanje osam karaktera, od toga jedno veliko slovo, i bar jednu cifru, u protivnom registracija neće biti uspešna
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3   Go Down
  Print  
Author Topic: Uvjeti plovnosti broda i osnove stabilnosti  (Read 58162 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« on: February 05, 2010, 09:10:24 pm »

Uvjeti plovnosti broda

Brod je u vodi izložen djelovanju dviju sila: sile teže i uzgona

Rezultanta svih težina broda(W) je težište brodskog sustava (G) engleski center of gravity.Njegov položaj je definisan udaljenošču od krmene okomice i visinom iznad unutrašnjeg lica kobilice broda

Po Arhimedovom zakonu na svako tjelo uronjeno u tečnost djeluje sila uzgona koja je jednaka težini istisnute tečnosti. Uzgon djeluje u težištu istisnute tečnosti.

1.prvi uvjet plovnosti jeste da su te dve sile jednake: U=W [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

2.drugi uvjet plovnosti je da brod treba biti u ravnoteži
  Taj uvjet je ispunjen tako da sile uzgona i težine moraju ležati na istom pravcu koji je okomit na trenutnu vodnu liniju.

3. treči uvjet plovnosti je da je brod u stabilnoj ravnoteži [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kod brodova težište sustava(G) se nalazi iznad težišta istisnine( F) sa izuzetkom zaronjene podmornice i jedrilica sa balasnom kobilicom.
Prilikom naginjanja broda pomjera se težište istisnine(F) i u tom momentu W i U sastavljaju uspravljujuči par sila, pojavljuje se uspravljujuči momenat (GH x U, U=W) koji nastoji vratiti brod u prvobitni položaj.


* DSCF2746.JPG (27.04 KB, 640x480 - viewed 918 times.)

* DSCF2747.JPG (24.93 KB, 640x480 - viewed 900 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #1 on: February 06, 2010, 12:38:41 pm »

Moment statičke stabilnosti broda

Stabilnost je tjesno povezana sa oblikom nadvodnog dijela broda i od njega najviše zavisi moment stabilnosti.
Nadvodni dio broda stvara pri nagibu nove rezerve uzgona i uvjetuje pomak težišta uzgona (F).
Iz gornje slike  se vidi da je moment uspravljanja broda jednak umnošku uzgona poluge GH koja se zove poluga stabilnosti(arm of stability).
pošto je U=D možemo napisati da je

  moment statičke stabilnosti broda Mst=DxGH

Točka u kojoj sila uzgona sječe simetralu broda zove se metacentar (M).
Udaljenost MG se naziva metacentarska visina (metacentric height)
Ovo su značjne vrijednosti u nauci o stabilnosti broda. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Ko što se iz slike vidi što se brod više naginje GH raste ali samo do određenog nagiba ( nekako se to kod brodova dešava oko 35-40 stepeni)
Tada je i momenat stabilnosti največe vrijednosti jer je i poluga GH največa.
Daljim nagibanjem broda poluga se smanjuje da bi u jednom momentu njena vrijednost bila nula(oko 60-70 stepeni). U tom momentu se brod nalazi u položaju indiferentne ravnoteže.
Daljim nagibanjem dolazi do prevrtanja broda.
Udaljenost na X osi diagrama gdje je GH veči od 0 zove se obim stabilnosti i izražava se u stepenima.
Isto tako treba napomenuti da kada momenat prevrtanja (uzrokovan npr pomakom tereta,prodorom vode...) postane veči od maksimalnog momenta uspravljanja (GHmax x D) brod se obično prevrne.
To je razmatrnje za statičku stabilnost broda.
U praksi se brod može nagnuti i preko te vrjednosti (45-50 stepeni), ali to več zalazi  u razmatranje o dinamičkoj stabilnosti broda.

Znači stabilnost broda možemo podjeliti na:
                           statičku stabilnost
                           i dinamičku stabilnost
Druga podjela je na
                          poprečnu
                          i uzdužnu stabilnost

Kada se govori o stabilnosti misli se na poprečnu stabilnost.
Uzdužna stabilnost je važna pri proračunu trima broda.






* DSCF2752.JPG (38.7 KB, 640x480 - viewed 1131 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #2 on: February 11, 2010, 09:44:48 pm »

Stabilnost podmornice.
Sposobnost podmornice da plovi u položaju stabilne ravnoteže to jest da se po prestanku delovanja sile vrati u prvobitan položaj.
Kod podmornice imamo:
-stabilitet na površini
-stabilitet u zaronjenom stanju
-stabilitet prilikom izranjanja i zaranjanja

na površini  slučaj je sličan kao kod površiskih brodova [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
MG kod jednotrupne podmornice je oko 20cm, a dvotrupne podmornice oko 30cm

u zaronjenom stanju težište istisnine označeno sa B se pomakne iznad tešišta sustava G i metacentar se nalazi u tački težišta istisnine. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Jer u zaronjenom položaju ne postoji plovna linija, pa ni moment tromosti vodne površine metacentar se nalazi u težištu istisnine imamo u zaronjenom stanju samo stabilitet težine jer stabilitet forme ne postoji.
Za suvremene podmornice veličine metacentarske visine MG=FG su 17 do 35 cm.
Veča stabilnost u podvodnoj vožnji se postiže spuštanjem težišta G prema dole rasporedom težina.

Pri izronjavanju i zaronjavanju položaji G i B se mjenjaju, pražnjenjem i punjenjem balastih tankova se veličina stabiliteta znatno smanjuje,
pošto se u jednom momentu G nalazi u B nema poluge stabiliteta, stabilitet u jednom momentu ne postoji.
Međutim kako se proces odvija brzo, nema opasnosti za sigurnost podmornice, ako se ograniče slobodne površine i postupa kako je propisano u uputama.

Podmornica se na određenoj dubini održava regler tankovima-statički i delovanjem horizontalnih kormila -dinamički.

Uzdužna stabilnost podmornice je na površini ista kao kod površinskih brodova [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Međutim kod zaronjene podmornice  su karakterististike uzdužnog i poprečnog stabiliteta jednake.
Treba napomenuti da je uzdužni stabilitet ipak manji radi uticaja slobodnoh površina u tankovima.
Plovidba pod vodom na ravnoj kobilici se postiže uravnoteživanjem trim tankovima koji su smješteni na krajnjim tačkama čvrstog trupa i što dalje od težišta sistema G ili radom horizontalnih kormila. U stanju lebdenja promena trima podmornice se postiže samo trim tankovima.


* fig5-05.jpg (22.08 KB, 455x190 - viewed 686 times.)

* fig5-06.jpg (23.07 KB, 460x175 - viewed 737 times.)

* fig5-09.jpg (11.67 KB, 452x237 - viewed 607 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #3 on: February 27, 2010, 04:55:14 pm »

SLOBODNE POVRŠINE I NIHOV UTICAJ NA STABILNOST
Moment tromosti vodne linije
Pokušat ču to objasniti nekako najprostije.Momenat tromosti je značajna veličina iz koje se mogu izvuči značajni zaključci u vezi sa stabilitetom broda i uticajem slobodnih površina tekučina, rasutog tereta..
Osnovna je postavka da je svaka čestica površine, čestica mase i svi se proračuni baziraju na toj postavki [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Moment tromosti je objašnjen na slici, fi je mali kut nagiba,f je mala čestica površine, a y udaljenost težišta te čestice od simetrale broda.
dolje ču priljepiti jedan izvod jednačine, nekako nemogu preko toga, ali za informaciju je značajna izvedena formula iz koje proizilaze kasnija objašnjenja. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Moment tromosti vodne linije označava se sa velikim I.
Iz izvedene formule se vidi da je metacentarski polumjer početne stabilnosti jednak momentu tromosti vodene linije podjeljeno sa volumenom podvodnog djela broda.
Vidi se da se povečanjem momenta tromosti, povečanjem vodene linije diže metacentar i to je veoma važno kod proučavanja stabilnosti broda.
Vidimo iz jednačine za moment tromosti vodne linije da širina broda utiče na treču potencu zbog toga svako najmanje smanjivanje širine broda utiče na stabilnost.
Otud ona famozna krila na DTM, kada se nagne do krila površina vodne linije se naglo poveča i isto tako se poveča i metacentarska visina.
Kod čamaca ako opteretimo pramac koji je uži da zaroni dobro se smanji stabilitet,jer se smanji površina vodene linije, to se u čamcu primeti kada se ljudi premeste na pramac.
Kod riječnih brodova težište sustava G je nad glavnom palubom, ali pošto imaju mali volumen istisnine i veliku površinu vodne linije  stabilni su jer im je metacentarski polumjer jako visoko.
Kod brodova je najbolje kada su umjereno opterečeni, kada urone do znaka nadvođa(kada su na bali) odnosno u balastu. Svakim daljim krcanjem povečava se volumen istisnine, a površina vodene linije ostaje ista, pa ako opet pogledamo jednačinu vidimo da se povečanjem volumena istisnine smanjuje metacentarski polumjer.


* DSCF2941.JPG (23.02 KB, 640x458 - viewed 688 times.)

* DSCF2933.JPG (31.34 KB, 360x480 - viewed 776 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #4 on: February 27, 2010, 05:29:03 pm »

Moment tromosti površine tekučina u brodskim tankovima.
Kada je tank pun presiran (voda izašla na odušnike) ponaša se ko kruto tijelo i tako se s njim i računa kod kontrole stabiliteta.Međutim kada tankovi nisu puni tekučina sljedi nagibe broda
Moment tromosti površine tekučina u brodskim tankovima označuje se sa malim i. Njihov moment tromosti se računa anlogno zavisno od oblika kao i momenat trmosti vodne linije. Za razne oblike tankova ču dole priljepiti sliku. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Slobodnim površinama smatraju se sve nepokrivene tekučine, tankovi goriva,maziva(oni nikad i ne smiju biti puni do vrha) vode,voda koja pri prodoru vode, gašenju požara uđe u brod.Slobodnim površinama se smatraju i žitarice i neki drugi rasuti tereti.
Sve slobodne površine osjetno smanjuju početnu stabilnost broda, kao što se vidi iz jednačina na prethodnoj slici.
Naročito opasan slučaj je kod brodova koji imaju od boka do boka uzduž celog broda štive, opet nesretni DTM, pa ako voda prodre u takva skladišta postoji realna  mogučnost za prevrtanje, isto je kod trajekta gdje voda naplavi garažu jer prednja vrata nisu dobro zabrtvljena i dolazi do prevrtanja(ne tako rijedak primjer) Zato kod takvih brodova u gradnji treba primjniti sve mjere opreza da do toga ne dođe. Trajekti imaju dvojna vrata od kojih se unutrašnja neprodušno zatvaraju, obično hidraulikom.
U svakom slučaju slobodne površine smanjuju metacentarsku visinu za delta MG (formula) i to se mora uzeti u obzir kod računanja stabilnosti.
Podaci o i (momentima tromosti) pojedinih tankova se nalaze u knjigi trima i stabilnosti broda.


* DSCF2940.JPG (22.19 KB, 327x480 - viewed 634 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #5 on: February 28, 2010, 09:28:20 am »

STABILNOST OBLIKA I STABILNOST TEŽINA
Veličina poluge stabilnosti GH zavisi od položaja težišta broda i od premeštanja težišta istisnine F, što znači da zavisi od oblika broda.
Na osnovu toga Atwood  je 1798 izveo svoju poznatu jednađbu  stabilnosti iz koje se može vidjeti uticaj oblika brodskog trupa i položaja težišta broda na stabilnost broda. Jednačina ima više oblika, ovdje je prikazana jednađba  iz koje je najlakše sa fizikalnog stajališta objasniti interakciju stabilnosti oblika i stabilnosti težina. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prema Atwoodu se formula za moment početne stabilnosti može rastaviti i predočiti u obliku (1 obkružena crveno).
1 član je stabilitet forme
2 član je stabilitet težina
Drugi član je negativan i nastoji prevrnuti brod.Brod se neče prevrnuti ako je stabilitet forme veči od stabiliteta težina. Brod je to stabilniji što je niže težište sistema G i što više leži metacentar M.
Kada  težište sistema G padne ispod težišta istisnine F(kod jedrilica sa balastnom kobilicom) taj član postaje pozitivan i pribraja se stabilitetu forme.


* DSCF2951.JPG (61.01 KB, 640x569 - viewed 703 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #6 on: February 28, 2010, 10:20:34 am »

Metacentar M leži više što su  su veči širina broda i nadvođe, nadalje položaj M zavisi od ekscentricitetu tačke F(težišta istisnine), koji raste sa širinom broda, a odvisan je od momenta kada paluba zaroni u vodu, kao i od podvodne forme brodskog trupa.
Recimo ako imamo cilindričan oblik smjerovi uzgona se  uvjek sjeku u središtu cilindra pa takav oblik nema stabilitet forme, a kako če se okrenuti zavisi isključivo od položaja težišta sustava G.
Na brodovima sa slabo zakrivljenim, ravnim rebrima u području vodne linije smjerovi uzgona sjeku simetralu broda sve više dok se brod naginje,limit predstavlja kada paluba zahvati vodu.
Obratno na brodovima sa jako zakrivljenim rebrima u području vodne linije , pri nagibu,smjerovi uzgona sjeku simetralu sve niže i stabilitet forme pada(krmena rebra).
U eksploataciji broda treba sprječiti ekcentričnost položaja težišta sistema G pravilnim rasporedom težina. Na brodovima sa nesimetričnim rasporedom težina treba podvodni trup broda prilagoditi tako da se težište istisnine F i težište sistema G nalaze na istoj liniji(nosači aviona)kada je brod ravan. To znači da je kod takvih brodova zastupljena asimetrija brodskog trupa.
Iz gore navedenog se vidi i značaj nadvođa. Kod krcanja drveta na palubu dopušteno je manje nadvođe, a to radi toga jer se smatra da sepravilnim krcanjem drveta povečava nadvođe broda. Uslov je da je drvo stručno ukrcano i pričvrščeno ( bočni piloni, preko tereta lanci za ricavanje, koje treba tokom plovidbe zatezati,jer se palubni teret lagano slegne).
Kod stabilnosti zaronjene podmornice ne dolazi u obzir prvi člen  jednađbe  jer pri nagibu podmornice pod vodom nema promene  oblika, nema uronjenog i zronjenog klina. Zbog toga drugi člen mora biti pozitivan što pak znači da težište sustava G mora biti ispod težišta istisnine [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Formula pokazuje da moment st.  zaronjene podmornice raste do nagiba 90 stepeni(sin 90=1) a završava pri 180(sin 180=0).


* DSCF2952.JPG (31.5 KB, 457x480 - viewed 601 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #7 on: February 28, 2010, 12:14:41 pm »

MEĐUSOBNI ODNOS METACENTARSKE VISINE I PERIODA LJULJANJA BRODA
Za drženje broda na valovima je važan period ljuljanja broda . to je vrijeme u sekundama za koje se brod nagne s jednog boka na drugi(t)
Dvostruki period valjanja je vrijeme za koje brod napravi potpunu oscilaciju, nagne se sa jednog na drugi bok i vrati u početni položaj(2t)
Brod sa velikom metacentarskom visinom(MG) brzo če se ljuljati i brzo vračati u ravan položaj, period ljuljanja če biti kratak(živi brodovi)
odnosno obratno brod sa malim MG če imati veči period ljuljanja(tromi brodovi)
Brodovi sa malim MG imaju malu rezervu stabilnosti u slučaju oštečenja ili poplavljanja, radi toga pomorska regulativa IMO određuje minimalne MG za sigurnu plovidbu
Po drugoj strani brodovi sa velikim MG su neugodne za posadu, pošto se pojavljuju velika kutna ubrzanja povečava se mogučnost oštečenja broda, pomaka tereta..
Nadalje sve zavisi od tipa broda recimo putnički radi udobnosti imaju manji MG, ali imaju veče bokove(nadvođe) pa su i dalje veoma stabilni jer imaju veliku rezervu uzgona.
Period ljuljanja putničkih brodova je oko 12 sekundi dok je ostalih teretnih brodova od 6-8 sekundi.
Period ljuljanja je moguče ocjeniti iz sledeče jednačine [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
gdje je g gravitacijska konstanta, k radijus sukanja oko uzdužne osi.

Za teretne brodove je najbolje da imaju umjerenu metacentarsku visinu, tako da nisu ni preživi ni pretromi na valovima, zbog toga oni imaju najbolju stabilnost kad su normalno opterečeni ili kada plove u balastu.




* period ljuljanja.png (0.85 KB, 106x56 - viewed 4273 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #8 on: February 28, 2010, 01:42:23 pm »

PROMENA POPREČNE STABILNOSTI BRODA  U RAZNIM UVJETIMA PREMEŠTANJA I KRCANJA BRODA
Stabilnost je tijesno povezana sa pomicanjem težišta sustava broda pogotovu kada se pomicanje vrši u vertikalnom pravcu.
Težište sustava može  se pomicati zbog premještanja, kao i radi krcanja odnosno iskrcavanja broda.

Kod premještanja po visini, mijenja se i težište sustava G i u u zavisnosti gdje je teret premješten težište G se pomiče gore ili dole. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
To se izračunava primjenom poučka o pomaku težišta.
U formili je +,-,predznak je zavisan dali smo teret pomaknuli prema gore(-)ili prema dolje(+)
Težište nakrcanog broda se nalazi oko konstruktivne vodene linije, pa se iskustveno može reči da ako teret dodaje ili oduzima oko vodene linije
stabilnost se ne menja, ako se dodaje iznad VL a oduzima ispod VL stabilnost se smanjuje i obratno.


* DSCF2961.JPG (16.79 KB, 450x480 - viewed 625 times.)
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #9 on: February 28, 2010, 06:23:56 pm »

ML, svaka čast! Uspeo si jednostavnim rečima u nekoliko postova da objasniš jedan od najvažnijih pojmova vezanih za stabilitet i plovnost broda. 
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #10 on: February 28, 2010, 06:41:07 pm »

Ako se pomeranje tereta dešava na jednu stranu broda dolazi do prekretnog momenta i brod se stabilizuje pod određenim kutom nagiba.
Taj  nagib se može unaprejed  izračunati kao i prekretni momenat. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prekretni momenat koji djeluje na brod osim kod krcanja i premeštanja tereta može imati različite razloge. Od prelaženja putnika na jednu stranu,od presipanja pomjeranja tereta,nagomilavanja vode na jdnoj strani broda, djelovanje vjetra valova, vuče tegljača(ovo može dati korisnu informaciju o stabilitetu broda, kao jedna informacija o stanju broda kada je nakrcan drvetom kao palubnim teretom,iskusan pomorac po reagovanju na bočnu silu kod vuče remorkera to može procjeniti, jer kod drveta proračun stabiliteta nije nikad u potpunosti tačan radi različite vlage u drvetu).


* DSCF2959.JPG (22.46 KB, 435x480 - viewed 476 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #11 on: February 28, 2010, 07:10:17 pm »

Promjena poprečne stabilnosti zbog dodavanja i oduzimanja tereta.
Kada se brodu ukrcava ili iskrcava teret mase p mjenja se i stabilnost broda,odnosno metacentarska visina MoGo, mjenjaju se zapravo sve tri tačke značajne za stabilnost broda, metacentar Mo, težište sustava Go i težište deplasmanaFo. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
U formuli za promenu položaja težišta sustava GoG1 veličina h je udaljenost težišta ukrcanog,iskrcanog tereta od težišta sustava broda Go.
Korekcije zbog premeštanja težišta deplassmana i promena metacentarskog polumjera obično se zanemaruju kad je p mali u odnosu prema d.
Položaj težišta istisnine  se izračunava na temelju poučka o pomaku težišta.
Kod ugradnje Hispanaca (prije su bili Oerlikoni) 20mm na signalnu palubu minolovaca tipa 117 to se itekako osjetilo, oružja nemaju ni približno istu težinu,  Bofors je ostao tamo gdje je i bio, a za pohvalit je i gravitacjoni tank koji se takođe nalazio na signalnom mostu, istini na volju za vreme slabijeg mora se praznio.


* DSCF2964.JPG (57.76 KB, 640x560 - viewed 636 times.)
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #12 on: March 01, 2010, 07:58:09 pm »

Da malo napustim poprečnu stabilnost iako ču se kasnije opet vratiti na nju.
UZDUŽNA STABILNOST BRODA

Uzdužna stabilnost se javlja kada se brod naginje oko svoje poprečne osi.
Pri uzdužnom naginjanju broda težište istisnine F se takođe pomakne na stranu nagiba, ili prema pramcu ili prema krmi. Tamo gdje sila uzgona sječe poprečnu ravninu koja prolazi kroz težište sustava G javlja se metacentarska tačka.(ML)
MLG je uzdužna metacentarska visina.
Naginjanja broda u uzdužnom smjeru izražavaju se trimom ili ukupnom promjeom trima jer oni tačnije  označavaju položaj broda u uzdužnom smjeru od kuta nagiba. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Gore je prikazano izračunavanje ukupne promene trima.
Uzdužni nagibi nastaju  zbog ukrcavanja tereta,iskrcavanja,premeštanja tereta,poplavljanjem odjela na brodu.. Prikazan je proraču kod premeštanja tereta p na daljini d od krme prema pramcu.
Pomoču formule za u(ukupna promena trima) može se lako izračunati ukupna promena trima koja nastaje pri premeštanju tereta. Promatrajuči gornju sliku vidimo da su volumeni odnosno momenti uronjenog i izronjenog klina jednaki jer se istisnina ne menja.Os u kojoj se sjeku vodene linije   prolazi kroz težišta vodenih linija.
Težište vodnih linija je rjetko u sredini broda pa se n i k izračunavaju po gornjim formulama iz poznate ukupne promijene trima , L dužine broda,dužine od težišta vodene linije do pramca (Ln) i dužine od težišta vodene linije do krme(Lk)
Za brod koji na pramcu više gazi nego na krmi kažemo da je PRETEŽAN,
brod koji gazi više na krmi  nego na pramcu je ZATEŽAN.
Trim broda dobija i svoj predznak pa pretežan brod trim dobija predznak plus(+) a za zatežan minus (-).

Brod je građen da plovi na konstrukcjonoj vodenoj liniji, međutim u praksi se dopušta da im manji krmeni trim, kormilo bolje sluša, vijak radi u dubljoj vodi. Međutim trim je treba poznavati na početku i na kraju putovanja kada se obično krmeni trim smanjuje radi trošenja zaliha(uglavnom pitke vode) i goriva još posebno je to potrebno proračunati ako smo ograničeni gazom i moramo uploviti na ravnoj kobilici.
Tu postoji razlika kod supertankera koji obično plove u laganoj pretegi.



* DSCF2973.JPG (34.47 KB, 640x334 - viewed 628 times.)

* DSCF2974.JPG (23.28 KB, 475x480 - viewed 586 times.)

* DSCF2971.JPG (10.19 KB, 640x124 - viewed 489 times.)
Logged
Gazda
zastavnik
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 1 489



« Reply #13 on: March 01, 2010, 09:13:42 pm »

bravo ML!taman za 2 tjedna polažem konstrukciju i stabilitet broda,izvrsno i jako jednostavno pišeš!!
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #14 on: March 02, 2010, 07:41:20 pm »

Jedinični moment trima
To je moment koji prouzrokuje promenu trima broda za jedan metar kod određenog zagaza broda. Označava se sa Mx. Nadalje se u prilogu vidi da je izveden iz formula za tg kuta trima i  zamjenom ukupnog trima u sa 1m (u=1). Konačna formula je označena sa 1.
Jedinični moment trima za razne srednje gazove, odnosno deplasmane nalazi se u diagramnom listu broda kao krivulja. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Oznake u izvodu su standardne p-masa tereta, d-pomak,MLG -uzdužna metacentarska visina,D-deplasman, L- dužina broda

Proračun trima
Prilikom krcanja-iskrcavanja,pomeranja tereta dolazi do poremečaja ravnoteže jer težište sustava broda menja svoj položaj. Ravnotežan položaj je kad sile uzgona i težina broda djeluju u istoj vertikali suprotnog su smjera i jednake tako da se težište istisnine F mora promijeniti svoj položaj ispod težišta broda.
Prva formula Mt=(D+-p)xl  se odnosi na dodavanje oduzimanje tereta i l je horizontalna udaljenost tešišta sustava Go prije ukrcavanja i novog težišta sustava G1.
Međutim kada treba trim izračunati po planu tereta, prije krcanja tereta tada se moment trima računa po formuli Mt=Dxl [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
gdje je l=xg-xf
xg- je udaljenost težišta sustava od glavnog rebra (predznak + ispred glavnog rebra, -iza glavnog rebra)
xf- je udaljenost težišta istisnine od glavnega rebra.
Vrjednosti xf i jedinični moment trima Mx  izvade se iz diagramnog lista broda, a xg se određuje računom centracije što je u stvari proračunavanje težišta sistema (o tome če biti nešto rečeno kasnije)
Treba napomenuti da se vrjednosti xg i xf mogu računati od krmene okomice što je u biti svejedno, samo u tom slučaju za xg otpadaju predznaci

Za brod u eksploataciji proračun trima se radi za brod u polasku, na sredini puta i na dolasku.



* DSCF2978.JPG (31.96 KB, 640x410 - viewed 629 times.)

* DSCF2976.JPG (26.24 KB, 640x430 - viewed 625 times.)

* DSCF2979.JPG (40.47 KB, 640x480 - viewed 434 times.)
Logged
Pages:  [1] 2 3   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.031 seconds with 22 queries.