CIA postaje paravojna snaga25.10.2012
„Vašington post”: „ciljane likvidacije” terorista ostaju deo nacionalne strategije odbrane Bespilotne letelice ostaju deo strategije nacionalne odbrane [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
„Ciljane likvidacije” terorista, praksa ubijanja neprijatelja uz pomoć bespilotnih letelica, nisu samo jednokratna kampanja iznuđena napadom Al Kaide na Ameriku 11. septembra 2001, nego ostaju deo strategije nacionalne odbrane. Pošto ovim programom rukovodi Centralna obaveštajna agencija (CIA), ona se time od civilne bezbednosne službe transformiše u paravojnu snagu.
Ovo su glavne teze iz velikog istraživačkog teksta „Vašington posta” koji se bavi „lovom na teroriste” i njegovom institucionalizacijom koju je sprovela vlada Baraka Obame. „Ciljane likvidacije”, donedavno državna tajna prvog reda, u međuvremenu su postale tema o kojoj se otvoreno govori, a istovremeno i jedna od najkontroverznijih mera Obamine politike.
Praksa je doduše ustanovljena odmah posle 11. septembra od strane tadašnjeg predsednika Džordža Buša, ali je upotreba „dronova”, kako se popularno zovu bespilotni avioni, tek pod Obamom postala strateško opredeljenje, a ne samo taktičko sredstvo. U okviru njegovog kabineta, uz sadejstvo obaveštajne zajednice i Pentagona, institucionalizovana je i „lista za odstrel”, koja se, kako iznosi „Post” pozivajući se na razgovore sa velikom brojem neimenovanih funkcionera, „smanjuje ili proširuje, ali nikad nije prazna”.
Bilans kampanje „dronova”, izviđačkih ili opremljenih raketama i sistemima za njihovo navođenje („piloti” su pri tom u jednoj bazi na američkoj teritoriji), jeste oko 3.000 ubijenih terorista i civila, dakle koliko i poginulih u napadu Al Kaide na Njujork i Pentagon. Ali uprkos tome, zvanična procena glasi da je „globalni rat protiv terora” tek „na pola puta”. Potrajaće dakle još dugo – prema „širokom konsenzusu” bar još deceniju od povlačenja američke vojske iz Avganistana predviđenog za kraj 2014.
Direktor CIA Dejvid Petraus se, navodi prestonički dnevnik, zalaže za ekspanziju ovog programa, to jest njegovu primenu ne samo u pograničnom području Pakistana i Avganistana, Jemenu i Somaliji, nego i na severu Afrike, gde je u poslednje vreme aktivna „Al Kaida islamskog Magreba”, stacionirana u Alžiru, čiji su ljudi pod svoju kontrolu stavili sever Malija, alžirskog južnog suseda, uz pomoć oružja koje je pristiglo iz arsenala opljačkanih tokom revolucije u Libiji.
Ekspanzija likvidacija uz pomoć teledirigovanih robota, jer „dronovi” su u suštini baš to, najavljuje se uprkos tome što je pre godinu dana sekretar za odbranu Leon Paneta objavio da je „jezgro Al Kaide na ivici strateškog poraza”.
Jedan od sagovornika „Vašington posta” ovu protivrečnost je objasnio metaforom „košenja trave”: posle svake upotrebe kosilice ona brže raste – što ukazuje na ovde već iznošenu tezu da ovaj vid borbe protiv terorizma problem u većoj meri pogoršava nego što ga umanjuje. Svaka likvidacija terorističkih vođa naime regrutuje nove džihadiste.
Glavno otkriće u tekstu „Posta” jeste, međutim, sistem po kojem se pravi „lista za odstrel”. Metodologija je „matrica”: na njoj nisu samo imena i opisi identiteta osumnjičenih terorista koje treba likvidirati bez suđenja čim se za to ukaže prilika, nego i detalji biografija, mreža saradnika, šema kretanja i procedura za slučaj zarobljavanja.
Vodeću ulogu u sastavljanju ove „matrice”, svojevrsnog kataloga terorista, ima Nacionalni centar za kontraterorizam, uz sadejstvo CIA i Združene komande za specijalne operacije (JSOK). Ne otkrivaju se, naravno, imena onih koji su na nišanu „dronova”, ali se iznosi da ih je u Pakistanu manje od 10, u Jemenu između 10 i 15 (uprkos 36 udara izvedenih tokom ove godine). Spisak u svakom slučaju „fluktuira”, a revizija se vrši na tromesečnim sastancima analitičara CIA, Stejt departmenta i JSOK-a.
Navodi se i da jedna od velikih briga postaje Egipat, koji zbog velike teritorije, šupljih granica, slabe vojne bezbednosti i praktično nepostojećih obaveštajnih kapaciteta, lako može da postane sledeće pribežište džihadista. Dodatni problem jeste to što je tamo, posle promena koje je donelo „arapsko proleće”, razlabavljeno kontraterorističko partnerstvo sa SAD.
Da će se ova strategija nastaviti i u slučaju eventualnog poraza Baraka Obame na izborima 6. novembra, potvrdila je izjava Mita Romnija tokom debate o spoljnoj politici u ponedeljak, kada je rekao da je upotreba „dronova” dobra i da bi on postupio isto kao i Obama.
Ovaj program je inače kontroverzan i sa legalnog stanovišta: pravni osnov je, reklo bi se, „nategnut”: pronađen je u ovlašćenju Kongresa da se nacija vojnom silom brani i izvan svojih granica, datom posle 11. septembra. Slučaj likvidacije ideologa Al Kaide Anvara el Avlakija i njegovog 16-godišnjeg sina prošle godine u Jemenu pri tomeje najsporniji, zbog toga što je reč o američkim državljanima, pa je dilema nije li Obama, potpisujući nalog za njihovo ubistvo, prekršio američki ustav.
M. Mišić
Izvor:
Politika