PALUBA
March 28, 2024, 10:53:30 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Pravilnik za prenošenje vesti na forumu PalubaInfo
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 [97] 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 ... 123   Go Down
  Print  
Author Topic: Vesti iz SAD  (Read 225221 times)
 
0 Members and 2 Guests are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1440 on: January 19, 2022, 01:22:49 pm »



Quote
Tucker: We’re watching civilization collapse in real time

‘Tucker Carlson Tonight’ host examines how leaders are rewarding criminal behavior in cities across the country.




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1441 on: January 19, 2022, 03:36:24 pm »





Quote
Voters favor Republicans in new polling ahead of 2022 midterms




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1442 on: January 20, 2022, 07:42:17 am »



Quote
Biden 'profoundly disappointed' after push to defend voting rights fails in US Senate

US senators dealt a death blow Wednesday to President Joe Biden's push to defend voting rights against what Democrats frame as an all-out assault by conservative states targeting racial minorities.



Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1443 on: January 20, 2022, 07:45:06 am »




Bajden: Protekla godina bila godina izazova i napretka


Američki predsednik Džo Bajden izjavio je danas na pres konferenciji u Beloj kući povodom prvih godinu dana na predsedničkoj funkciji da je to bila godina izazova i napretka.

Govoreći o pandemiji, on je kazao da je svestan da su Amerikanci frustrirani zbog čitave situacije i njenih posledica po ekonomiju.

Bajden je istakao da će SAD istrajati sa naporima u vezi vakcinacije protiv korona virusa, pošto se pokazalo da ta praksa deluje, preneo je Rojters. Bajden je dodao da se SAD neće više vraćati zaključavanjima i zatvaranju škola, kao i da novi, omikron soj nije uzrok za paniku.

On je govorio i o odnosu sa Rusijom i pitanju Ukrajine, istakavši da će Moskva, ako, kako je naveo, ''izvrši invaziju na Ukrajinu'', snositi odgovornost.

Ukoliko Rusija krene na Ukrajinu to će imati razorne posledice, upozorio je Bajden.

- Ja pretpostavljam da će Putin krenuti ka Ukrajini - kazao je američki predsednik, dodajući da bi totalna invazija na tu zemlju, međutim, izazvala odgovor koji bi skupo koštao Rusiju i njenu ekonomiju.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1444 on: January 20, 2022, 07:47:17 am »



Quote
Tucker reacts to Biden’s 'divisive' remarks at presser

Tucker Carlson dissects comments from Biden’s first press conference of 2022 on ‘Tucker Carlson Tonight.'




Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1445 on: January 20, 2022, 09:16:00 am »

Većina Amerikanaca misli da predsednik SAD nije fizički ni psihički dorastao funkciji predsednika
M.Đorđević 19. 01. 2022.

VEĆINA Amerikanaca ne misli da je prva godina mandata aktuelnog predsednika SAD DŽozefa Bajdena bila uspešna, već da je bila katastrofalna, piše Vašington post.

Realnost sa kojom se suočavaju milioni Amerikanaca posle godinu dana Bajdenovog predsedavanja je sledeća: inflacija je dostigla 40-godišnji maksimum, uz ogroman nedostatak radne snage sa više od 10 miliona nepopunjenih radnih mesta. Bajden je u martu potpisao ukaz o pomoći u iznosu od 1,9 triliona dolara kao pomoć zbog epidemije korone, ali kada se raširio omikron soj, nije bilo dovoljno testova ili lekova. Škole se ponovo zatvaraju, a intervencije hitne pomoći zbog sumnji na pokušaje samoubistva adolescentkinja su skočile za 51 odsto od 2019. do 2021. godine.

U 2021. u najmanje 12 velikih gradova oboreni su godišnji rekordi u ubistvima, a nalet smrtonosnog fentanila sa južne granice izazvao je porast smrtnih slučajeva od predoziranja u protekloj godini za 30 posto. Katastrofalno povlačenje iz Avganistana projektovalo je slabost na svetskoj sceni i ohrabrilo Rusiju da gomila trupe duž granice sa Ukrajinom — što je SAD stavilo na ivicu noža kopnenog rata u Evropi, navodi američki list.

I dok je Bajden u svom inauguracionom obraćanju obećao da će uložiti „celu dušu“ u ujedinjenje zemlje, on je nedavno održao govor, upoređujući milione Amerikanaca sa segregacionistima i izdajnicima. Nije ni čudo da je Bajdenov rejting naglo opao, sa 55,5 odsto kada je prvi put preuzeo funkciju na samo 42 odsto. Ankete pokazuju da većina ili veći broj Amerikanaca misli da je Bajden nekompetentan, da nije fizički ili psihički dorastao poslu i da radi lošije nego što se očekivalo. U jednoj anketi skoro dve trećine Amerikanaca reklo je da Bajden ne bi trebalo da se kandiduje za drugi mandat, zaključuje list.

Izvor. www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1446 on: January 20, 2022, 09:17:07 am »

Predsednik Sjedinjenih Država prvu godinu mandata zaokružuje rezultatima koji prete reizboru
D. SAVIĆ 19. 01. 2022.

ŠEF Bele kuće DŽozef Bajden je, obećanjima da će zauzdati kovid, pomiriti podeljenu zemlju, a Amerikancima poboljšati standard, mandat započeo sa više od 80 miliona osvojenih glasova, više od bilo kog njegovog prethodnika, uz 56 odsto podrške birača. Godinu dana kasnije, beleži zapanjujući pad. Sad više od polovine Amerikanaca, 52 odsto, nije zadovoljno njegovim učinkom, dok uživa podršku tek 42 procenta birača, pa je već u opasnoj zoni za predsednika koji se nada reizboru.

Iako je usvojio pomoć tokom pandemije vrednu 1,9 biliona dolara, vakcinisao 50 miliona ljudi za prvih 100 dana, usvojio infrastrukturni zakon od milijardu dolara, vratio SAD Pariskom klimatskom sporazumu, poništio zabranu transrodnih osoba u vojsci i imenovao više sudija od vremena Ronalda Regana, sada uživa veće nepoverenje nego podršku građana SAD. NJegov pad je ubrzan haotičnim povlačenjem američkih trupa iz Avganistana, a dodatno je opadao zajedno sa napredovanjem delta soja virusa korona.

Glavni stubovi njegovog kovid plana počivali su na široko rasprostranjenoj kampanji vakcinacije i masovnom povećanju testiranja. U prvoj godini on je proširio dostupnost vakcine, pa je oko dve trećine Amerikanaca primilo bar jednu dozu, a 63 odsto potpuno je vakcinisano. No, SAD su premašile 800.000 smrtnih slučajeva od pandemije, uz porast broja novih varijanti i kontinuirano protivljenje vakcinaciji. Nesposobnost Bele kuće da se pripremi za izazove koje predstavljaju varijante delta i omikron virusa korona, pretvorila se, tako, od početnih izgleda za uspeh, u veliku zamku za Bajdena. Za mnoge Amerikance od korone je važnije pitanje ekonomije. Cene su porasle za sedam odsto, što je najviše od 1980-ih. Sa druge strane, u uspeh Bajdenove administracije upisuje se mala stopa nezaposlenosti koja je pala na poluvekovni minimum.

Jedno od obećanja Bajdena dok se kandidovao za funkciju bilo je i okončanje razdvajanja porodica migranata. Predsednik je održao reč o okončanju takozvane politike nulte tolerancije, a broj maloletnika koji se drže u pritvorskim centrima je opao. Ali, otkako je u Beloj kući, došlo je do priliva migranata, a Bajdenov plan da ponudi pravni status za oko 11 miliona ljudi bez dokumenata u SAD je zastao u Kongresu. Tako su Bajdenove imigracione reforme zapravo pojačale migracionu krizu i zatrpale američke granice.

IZBEGAVA NOVINARE

KONFERENCIJA za novinare sinoć u Beloj kući, bilo je tek 10. Bajdenovo obraćanje novinarima, što je manje od njegovih prethodnika. Bela kuća je isticala da Bajden često odgovora na pitanja novinarima u manje formalnim okruženjima, ali Udruženje dopisnika iz Bele kuće traži više prilika da postavljaju pitanja predsedniku.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1447 on: January 20, 2022, 10:13:47 am »




"Nisam obeshrabren": Bajdenov zakon o biračkim pravima nije prošao u Senatu


Zakon o biračkim pravima, koji su demokrate i organizacije civilnog društva ocenile kao ključan za zaštitu demokratije, nije usvojen u američkom Senatu.

Akt nije imao podršku republikanaca, a demokrate, iako imaju tesnu većinu, nisu uspele da zakon stave na glasanje zbog pravila flibaster - koje zahteva da se o tome saglasi 60 senatora.

Demokrate su htele da ukinu ili izmene to pravilo, ali za to nisu imale podršku dvoje senatora iz svoje partije, prenosi "Glas Amerike" i dodaje da ovaj zakon, važan za američku administraciju, nije prošao Senat na godišnjicu mandata Džoa Bajdena.

Uprkos dugoročnim pregovorima, dvoje demokratskih senatora nije promenilo mišljenje o ukidanju ili promeni filibastera: senator Džo Menčin iz Zapadne Virdžinije i senatorka Kirsten Sinema iz Arizone. Predsednik je, međutim, poručio da nije obeshrabren i obećao da će istražiti svaku opciju kako bi se "izborio za demokratiju".

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da je zakon o biračkim pravima potreban jer savezne države, koje vode republikanci, usvajaju zakone koji otežavaju glasanje određenim grupama ljudi, poput Afroamerikanaca.

Bajdenov Zakon o biračkim pravima predviđao je da dan izbora bude neradni dan, omogućavao rano glasanje i glasanje poštom - posebno popularno tokom pandemije - i dao ovlašćenje Sekretarijatu za pravosuđe da interveniše u državama koje su poznate po opstrukciji glasanja. Predlog je usvojen u Predstavničkom domu Kongresa.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1448 on: January 21, 2022, 07:22:09 am »

Bajden ima nerešive probleme
IZVOR: DW ČETVRTAK, 20.01.2022.

Godinu dana nakon stupanja na dužnost, Džozef Bajden se suočava s, čini se, nerešivim problemima.

Za to su prvenstveno krive same demokrate, smatra novinar DW Oliver Zalet.

Stupio je na funkciju s velikim ciljem: da ponovo pokrene privredu Sjedinjenih Američkih Država posrnulu zbog pandemije. Ali na Bajdenove investicione programe nakačila se inflacija od sedam odsto – najveća u poslednjih nekoliko decenija. Bajdenov prestižni projekat, paket socijalne pomoći "Build Back Better", koji je bio jedno od njegovih najvećih predizbornih obećanja – propao je. Ne zbog senatora iz protivničkih, već zbog onih iz njegovih sopstvenih redova.

Ujediniti Amerikance i prevladati podele bilo je još jedno ključno Bajdenovo obećanje. Ali i tu bilans deluje otrežnjujuće: siromaštvo se u Sjedinjenim Američkim Državama još ekstremnije produbilo, što je posledica pandemije. Do velikih delova one polovine stanovništva koja je birala republikance ne može se dopreti argumentima. Oni se drže teorija zavere i veruju da je Donald Tramp pobedio na izborima. Birači iz oba politička tabora rekli su šta misle o Bajdenu u anketama, gde on beleži istorijski nizak stepen popularnosti. Jedina uteha: samo je Tramp bio još manje popularan.

Nerešivi problemi

Na granici s Meksikom i dalje eskalira problem s migrantima. Predsednik Bajden je po tom pitanju zarobljenik sopstvene ideologije: stroge granične kontrole ili čak produžavanje i nadogradnja granične ograde značilo bi da je Tramp bio u pravu! Dakle, Bajden tu temu jednostavno ignoriše. Naravno, problemi s kojima se predsednik Bajden suočio kada je preuzeo dužnost pre godinu dana bili su zastrašujući. Ionako je bilo teško zamisliti za samo godinu dana ujediniti tako veliku, heterogenu, ali i rastrzanu i ekonomski razbijenu zemlju, pogotovo s obzirom na sve nedaće koje sa sobom nose pandemija i politička polarizacija. Ipak, Džozef Bajden će se meriti po tome šta je uradio upravo po tim pitanjima.

Bajdenu se suprotstavlja i njegova sopstvena stranka

Na kraju će sve to biti u drugom planu. Već mesecima američke savezne države na čijem čelu su republikanci potkopavaju demokratiju menjajući izborni zakon u svoju korist. Pretežno crnačkom stanovništvu, koje bira demokrate, žele da otežaju izlazak na izbore ili isključivo na svoje ljude i institucije prenose odgovornost za brojanje glasova. Trampov zahtev nakon izbora 2020, prema kojem bi republikanski ministar unutrašnjih poslova u saveznoj državi Džordžiji trebalo da pronađe put da dobije još 12.000 glasova, mogao bi da postane stvarnost na sledećim izborima. I to na potpuno legalan način.

Džozef Bajden je svestan problema, ali i tu on ne uspeva da deluje – ne zbog republikanaca, već zbog neposlušnih senatora iz njegovih sopstvenih redova. Oni ne žele da podrže promenu zakona u Senatu koja bi Bajdenu omogućila da stane u kraj takvim aktivnostima republikanaca. Dok Bajden raščišćava u sopstvenoj stranci, republikanci već odavno planiraju sledeći pokušaj izborne prevare, koja je propala 2020. godine.

Na kocki američka demokratija?

Ako sve bude išlo kao do sada, demokrate će se ove jeseni suočiti s porazom na međuizborima. Donald Tramp bi tada mogao politički da uskrsne, pa čak i da postane predsednik Predstavničkog doma, kao što neki na Kapitol hilu već nagađaju. To bi bio početak kraja Džozefa Bajdena, a možda i povratak Donalda Trampa. Biće presudno zaustaviti Trampa – ne samo za Bajdena na funkciji američkog predsednika, već i za budućnost američke demokratije. A time i za čitav zapadni svet.

Izvor. www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1449 on: January 22, 2022, 12:15:34 pm »

Субота, 22.01.2022.
Јелена Стевановић

Председник тражи да Американци буду стрпљиви с њим

Корона, повлачење из Авганистана и руско-украјински сукоб обележили су првих 12 месеци нове вашингтонске администрације

Криза је реч која најбоље описује прву годину Џозефа Бајдена на власти.

Садашњи председник је ушао у Белу кућу на јучерашњи дан пре 12 месеци, у околностима необичним за америчку политичку културу. Само неколико дана раније у Конгрес су упали демонстранти који нису веровали да је демократа поштено победио на изборима. Дотадашњи шеф владе Доналд Трамп није се појавио на инаугурацији свог наследника.

Нова влада није провела ниједан дан без бриге о епидемији вируса корона, а на највеће искушење бачена је прошлог лета, кад је у метежу повукла војску из Авганистана. И годишњицу дочекује с великим невољама у источној Европи због сукоба између Москве и Кијева. Бајден је на конференцији за новинаре поводом годину дана рада владе истакао да очекује да ће руски председник Владимир Путин наредити ограничену инвазију на Украјину, и да ће то изазвати реакцију Запада, преноси Си-Ен-Би-Си.

На истој конференцији Бајден је више пута замолио Американце да буду стрпљиви с њим и додао да је свестан да још није испунио сва предизборна обећања. Прву четвртину његовог мандата заиста су обележили и одржане речи и изневерена очекивања. Како је једна од највећих замерки демократа Трампу био опуштен став према ковиду 19, Бајденова администрација се потрудила да се представи као крајње обазрива. Увела је ношење маски у савезним установама и обавезну вакцинацију за запослене у федералној влади. Испунила је и обећање да ће за првих сто дана владе бити вакцинисано сто милиона људи.

Западно крило отишло би и даље у мерама да Врховни суд није оборио уредбу извршне гране власти о обавезној имунизацији и тестирању запослених у великим фирмама. И поред свих рестрикција, администрација није могла да избегне талас новог соја вируса корона, омикрона, због којег су последњих недеља болнице поново пуне. Иако је свом претходнику замерао што је људе позивао да се нормално понашају, Бајден, свестан економског данка, сад и сам обећава да више неће бити затварања.

Амерички лидер је испунио предизборно обећање и наставио с програмом економске помоћи грађанима и привреди, који је на почетку епидемије покренула Трампова влада. Актуелна администрација и Конгрес усвојили су прошлог марта пакет финансијске помоћи вредан 1,9 билиона долара. У оквиру Бајденових социјалних мера, које су уведене због епидемије и економске кризе, станарима је гарантовано да не могу бити избачени из станова до краја марта, а младима је омогућено да још неко време не отплаћују студентске кредите, подсећа „Форбс”.

Бајден није разочарао бираче кад је реч о заустављању изградње зида на граници с Мексиком, јер је одмах обуставио овај Трампов пројекат. Исто је урадио и с уредбом из Трампове ере која је спречавала становнике више муслиманских земаља да уђу у Сједињене Државе. У складу с порукама које упућивао ЛГБТ заједници, Бајден је поново отворио војску за трансродне особе, што бивши председник није дозвољавао.

Кад је реч о обећањима о зеленим технологијама, Бајденов успех је половичан. Вратио је амерички потпис на Париски споразум о клими, из којег се Трамп био повукао. Бајден је забранио изградњу „Кистоуна”, нафтовода који је требало да се протеже од Канаде до Тексаса, за који су еколози тврдили да би наштетио животној средини. Председник је привремено онемогућио и бушење у потрази за нафтом и гасом на државном земљишту на Аљасци. Ипак, Бајден у остатку Америке у просеку издаје више дозвола за нафтне и гасне бушотине него што је то чинио Трамп, који је заговарао фосилну енергију.

У неиспуњена обећања спада оно да ће влада променити закон којим је Трампова администрација смањила порезе свим слојевима, али су највећу корист имали најбогатији грађани и компаније. И поред тога што се велики број либерала жали да су правила за куповину и ношење оружја исувише лабава и да се Америка због тога суочава с масовним пуцњавама и убиствима, председник и његове демократе још нису пооштрили регулативу.

Највише су разочарани гласачи који су поверовали да ће Бајденова политика према илегалним имигрантима бити супротна од Трампове. Као и претходна администрација, и садашња примењује правило о депортацији по кратком поступку за време епидемије вируса корона. Бајден и његова потпредседница Камала Харис отворено су поручили мексичким и централноамеричким илегалцима да не долазе јер неће бити примљени.

И поред тога што је враћајући војску кући из Авганистана само испунио предизборно обећање да ће покушати да стане на пут вечитим ратовима, Бајден се управо тада суочио с огромним падом популарности. Повлачење је било хаотичније него што су се Американци надали, а предаја Авганистана талибанима после 20 година ратовања многима је деловала као признање пораза.

Више су очекивали и највећи поборници трансатлантског партнерства, који су били запрепашћени Трамповим претњама да ће Америка напустити НАТО и који су се уздали у Бајдена да ће опоравити односе с Европом. Као мелем на рану дошла су им Бајденова уверавања да Вашингтон поново цени савезништва, али су везе са Старим континентом још једном уздрмане прошлог септембра. Авенија Пенсилванија склопила је одбрамбени савез са Канбером и Лондоном не обавештавајући Јелисејску палату да та алијанса значи да неће бити ништа од аустралијске куповине француских подморница.

Бајден није могао да испуни ни обећање да ће ујединити земљу, поларизовану између демократа и Трампових бирача. Овај циљ се показао недостижним због тога што обе стране једна другу приказују као нелегитимну. Демократе и даље своју политику заснивају на оспоравању свега што је Трамп радио и окривљују његову владу да је подстицала демонстранте да упадну у Капитол, док бивши председник ни до данас није признао резултате избора, у шта је убедио и велики број својих гласача.

Трамп још није разјаснио да ли ће се појавити на следећим председничким изборима, али ако се буде кандидовао, то ће значити да ће и четврту годину Бајденовог мандата обележити криза.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1450 on: January 22, 2022, 08:16:53 pm »

Субота, 22.01.2022.
Јелена Стевановић

Шта Иванка Трамп зна о „државном удару”

Против бившег председника води се више истрага, у којима треба да сведочи и његова кћерка и некадашња саветница

Доналд Трамп већ годину дана није на челу државе, али се државни органи веома занимају за њега.

У четвртак, баш на годишњицу његовог силаска с власти, чуо је да је његова кћерка Иванка званично позвана да у Конгресу објасни догађаје од 6. јануара 2021, кад су Трампови подржаваоци упали у Капитол, демонстрирајући против наводне изборне крађе. Иванка Трамп је била саветница у бившој администрацији, а у својству сведока треба да опише шта се збивало у Западном крилу у тренуцима кад су учесници протеста јуришали на храм америчке демократије, преноси Ен-Би-Си њуз. Бивша „прва кћерка” формално је замољена да сарађује у процесу који конгресмени воде поводом упада у Конгрес.

Овај процес под вођством демократске већине у Представничком дому само је једна од истрага против бившег шефа владе. Конгресмени утврђују који је утицај Трамп имао на бираче који су умарширали у Капитол у моментима кад је Сенат потврђивао изборну победу Џозефа Бајдена. Како се показало у документима и изјавама досадашњих сведока, Иванка Трамп више пута је тог дана молила оца да се обрати демонстрантима и затражи од њих да се повуку. Оно што у доњем дому још желе да утврде јесте да ли некадашња саветница у Белој кући нешто зна и о тврдњама да је њен отац убеђивао свог потпредседника Мајка Пенса да у Сенату обустави проглашење Бајденове победе.

Кад је Бајден победио на изборима у новембру 2020, тадашњи републикански председник је поручивао да су демократе покрале гласове у кључним савезним државама. Ту тврдњу је поновио пред својим поборницима и на митингу у Вашингтону 6. јануара прошле године, кад су се сенатори састајали да потврде да је Бајден нови шеф Беле куће. Трампови бирачи су после митинга насилно ушли у парламент и привремено обуставили седницу на којој је утврђивана Бајденова победа. После неколико сати сукоба демонстраната и полиције, Трамп је позвао подржаваоце да се разиђу, али никад није признао резултате избора.

Конгресмени откривају и да ли је тадашњи лидер Западног крила захтевао од Пенса, који се формално налазио на челу горњег дома, да обустави верификацију гласова, без које Бајден не би могао да дође на власт. Бројне демократе су убеђене да је Трамп то заиста тражио и да је тако покушао да изведе државни удар. Још се не зна да ли ће се и Пенс појавити као сведок.

Истог дана кад је Иванка Трамп добила позив да сведочи у Конгресу, њен отац је добио још једну лошу вест. Иако се Трамп позивао на то да су документа његове администрације о догађајима од 6. јануара поверљив владин материјал, Врховни суд је пресудио да се записи са састанака и транскрипти разговора предају конгресменима који истражују околности упада у Капитол.

Дан раније, обруч око бившег америчког лидера стегло је и њујоршко тужилаштво, које већ три године испитује пословање Трампове компаније „Организација Трамп”. Тужилаштво је у среду осумњичило Трампа да је преувеличавао или умањивао вредност своје имовине за неколико стотина милиона долара у зависности од тога да ли је желео да лакше добије зајам од банке или да мање плати порез. „Организација Трамп” налази се под лупом њујоршког тужилаштва, које подозрева више финансијских малверзација и тражи изјаве бившег председника и његове деце Иванке и Доналда Трампа. Иванка Трамп је радила у компанији пре него што је постала саветница у Белој кући, а њен старији брат Доналд Трамп Млађи дошао је на чело породичног бизниса кад је њихов отац постао први човек вашингтонске администрације.

Трамп тврди да је овај случај политички мотивисан јер је њујоршка државна тужитељка Летиша Џејмс чланица Демократске странке. У свему види „лов на вештице”, како је називао и два поступка за опозив који су се против њега водили у Конгресу, као и специјалну истрагу о мешању руске владе у америчке председничке изборе 2016.

Izvor: www.politika.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1451 on: January 23, 2022, 11:47:55 am »

U Severnoj Karolini u toku zbunjujuća vojna vežba američkih specijalaca
D. VUJIČIĆ 23. 01. 2022.

AMERIČKA vojska će sledeće nedelje sprovoditi "gerilsku vežbu" u Severnoj Karolini, gde će uvežbavati gušenje ustanka "boraca za slobodu".

Dvonedeljna "vežba nekonvencionalnog ratovanja" trajaće do kraja februara na zemljištu u privatnom vlasništvu na udaljenoj lokaciji koja ostaje nepoznata - objavio je "Šarlot obzerver" iz glavnog grada Severne Karoline.

Informacije o vežbi su dostavljene medijima kako bi se izbeglo da civili pomešaju vežbe sa stvarnim terorističkim napadima ili ratom, što se ranije dešavalo. Vežba služi kao završni test za obuku specijalnih jedinica koje imaju zadatak da instaliraju politički poželjnog kandidata u zemlji nazvanoj Pajnelend. Portal "Informacije o slobodi" naslonjen na tradicionalne ustavne vrednosti u SAD ukazuje da je ovo druga vežba gde regularna američka vojska uvežbava akcije protiv neprijatelja za kog smatra da se "odupire diktaturi".

- Mogli su da kažu vojnicima da se bore protiv Kineza, Rusa, Iranaca, Severnokorejaca ili drugih potencijalnih neprijatelja, ali umesto toga obučavaju ih za situacije da ubijaju "borce za slobodu" sa zastavama "Liberti" - navodi portal.

Vežba ostaje i u senci brige jer je Bajdenova administracija de fakto pokrenula "domaći rat protiv terorizma" usmeren na ljude koji se osećaju patriotama i pristalice su uglavnom Trampa. Posle pobune na Kapitolu 6. januara, demokrate su uporedile događaje sa 11. septembrom u pokušaju da opravdaju korišćenje federalnih resursa predviđenih da se koriste protiv stvarnih terorista.

Početkom februara, Ministarstvo pravde formiralo je novu "specijalnu jedinicu fokusiranu na domaći terorizam". Međutim, ankete pokazuju da su Amerikanci podeljeni oko toga ko predstavlja najveću pretnju, posebno nakon napada na Vaukeši kada je građanin crne puti Derel Bruks uleteo kamionetom među ljude usmrtivši 10 a povrediši 60 ljudi u novembru 2021.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1452 on: January 23, 2022, 08:31:56 pm »

Vašington se služi Niksonovom taktikom - ako smo iracionalni i nepredvidivi, Moskva i Peking neće smeti da uđu u sukob
M.Đorđević 23. 01. 2022.

Moskva i dalje čeka odgovor na svoj predlog ugovora koji garantuje mir, dok je Vašington optužuje da sprema napad na Ukrajinu. Rusija više ne može da odstupi, ali svaka njena akcija rizikuje sukob, navodi analitiar Tjeri Mejsan.

Moskva je očekivala odbijanje svojih predloga od strane Vašingtona, ali je bila zapanjena načinom na koji su američke diplomate uspele da manipulišu članicama NATO-a i OEBS-a. Ovo je drugi put da se Vladimir Putin suočava sa neracionalnim ponašanjem Evropske unije. 2007. je mislio da može da udalji zapadne Evropljane od njihovog američkog gospodara tako što će ih na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji zapitati šta su njihovi interesi. Pogrešno je verovao da će privući njihovu pažnju, posebno Nemačku. Ista stvar se dešava i danas, piše Mejsan na portalu Volter net.

Jasno je da većina evropskih lidera, sa izuzetkom Rusa, ne želi da bude nezavisna. Oni se odriču sopstvene odgovornosti i radije puze pred nelegitimnim i okrutnim svetskim poretkom. U Vašingtonu je Bela kuća svesna da više ne može sebi da priušti dosadašnju globalnu politiku, ali vladajuća klasa nije. Kongres je bio poprište grandioznih izjava koje osuđuju rusku drskost, a posebno predsednika Putina. Parlamentarci su otišli ​​toliko daleko da su raspravljali o njegovom sankcionisanju, što bi značilo prekid diplomatskih odnosa.  Daleko od toga da popušta, Stejt department je proširio svoj ruski narativ na Kinu, koja podržava Rusiju. Po tome, ne samo da bi Rusija htela da napadne Ukrajinu i proširi svoju vlast na čitavu istočnu i centralnu Evropu, već bi Kina želela da osvoji celo Kinesko more.

Dok je spor sa Rusijom počeo posle raspada Sovjetskog Saveza, spor sa Kinom seže mnogo dalje, u tragični kolonijalni period. Kina s pravom polaže pravo na ostrva kojima je vladala u 18. veku i koja je napustila kada je oslabila pod naletom kolonizacije. Većina njih ostala je nenaseljena do pre 30-ak godina, odnosno do raspada Sovjetskog Saveza. Sjedinjene Države u ovoj oblasti, demonstriraju isti osvajački imperijalizam kao i prilikom stavljanja Centralne i Istočne Evropu pod komandu NATO. Štaviše, Vašington je nastavio sa operacijom destabilizacije Kazahstana sa podrškom pozivima na zbacivanje režima i ohrabrio Evropsku uniju da organizuje blokadu Pridnjestrovlja, nepriznate države između Ukrajine i Moldavije. Ako se čini da je izgubio u Kazahstanu, Vašington već sprema sledeću epizodu u Pridnjestrovlju.

Sjedinjene Države sada šalju emisare svakom od svojih vazala da ih upozore na neposredan ruski napad na Ukrajinu. Ova nedelja je predvidljivo pokazala da Sjedinjene Države nemaju nameru da poštuju ni Povelju UN ni svoju reč. Nigde se neće povući sami od sebe. A predlozi Vašingtona su u najboljem slučaju usmereni na očuvanje statusa kvo. Čini se da je američka strategija zasnovana na ideji da Rusi i Kinezi neće usuditi da se sukobe. To je „teorija ludaka“ koju je predsednik Ričard Nikson nekada koristio protiv Sovjetskog Saveza: da, ja grešim i možda nisam najjači, ali sam lud i moje reakcije su iracionalne i nepredvidive. Nije me briga da li ću pobedim, a sve mogu da slomim. Ovaj stav je kockanje, koje je koštalo SAD pobede u Vijetnamskom ratu.

Rusija je očigledno predvidela sledeći potez kada je objavila svoj nacrt ugovora koji garantuje mir. Međutim, moraće da ga prilagodi jer je Vašington uspeo da okupi sve svoje uplašene vazale. Ako dođe do sukoba, on će biti nuklearni i sigurno će rezultirati stotinama miliona žrtava. Ako Vašington planira sledeći okršaj u Pridnjestrovlju, Moskva se sprema da odigra sledeći potez, verovatno u karipskom basenu, po uzoru na kubansku raketnu krizu iz 1962. godine. Radilo bi se o izazivanju šoka koji bi naterao američku vladajuću klasu da shvati da više nema superiornost koju je toliko koristila i zloupotrebljavala.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1453 on: January 23, 2022, 09:24:29 pm »

Americi preti raspad?; "Do 2040. godine"
IZVOR: SPUTNJIK NEDELJA, 23.01.2022.

U Sjedinjenim Američkim Državama mogao bi 2040. godine da izbije građanski rat koji bi doveo do raspada zemlje.

To smatra Mark Kac, kolumnista portala "Nešenal interest" i profesor na Univerzitetu Džordž Mejson.

"Kako se to može dogoditi? Sjedinjene Američke Države će biti u procesu demografske tranzicije sa pretežno belog stanovništva na ne-belu populaciju 2040-ih. Beli Amerikanci, posebno konzervativni, neće pristati da dobrovoljno ustupe vlast većini sa drugom bojom kože. Umesto toga, pokušaće silom da održe status kvo – svoju dominantnu poziciju u društvu", pretpostavlja autor. Kako je primetio autor, u najgorem scenariju za Vašington građanski nemiri će dovesti do raspada države. To će omogućiti drugim velikim silama da popune vakuum nastao na međunarodnoj sceni padom Amerike, konstatovao je on.

"Gubitak teritorije, kao i krah vlade mogli bi da smanje ili čak liše zemlju sposobnosti da deluje kao velika sila. Ono što ostane moglo bi da bude podređeno drugim zemljama", smatra autor.

Ranije je kolumnista Blumberga Maks Hejstings pisao da je verovatnoća raspada SAD sada znatno veća nego na početku milenijuma. Prema anketama, 52 odsto birača bivšeg predsednika Donalda Trampa bilo je za to da "republikanske" države formiraju zasebne države. Istovremeno, 41 odsto ispitanika koji podržavaju aktuelnog lidera DŽozefa Bajdena ima sličan stav u pogledu "demokratskih" država, naveo je novinar. S druge strane, američki generali su u članku "Vašington posta" predvideli mogući građanski rat u Americi posle predsedničkih izbora 2024. godine.

Izvor. www.b92.net
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1454 on: January 25, 2022, 08:15:03 am »

Bajden opsovao novinara, izdao ga mikrofon
IZVOR: TANJUG UTORAK, 25.01.2022.

Vašington -- Džo Bajden uhvaćen je u ponedeljak kako na jednom događaju u Beloj kući psuje novinara “Foks njuza”.

https://twitter.com/business/status/1485755885435736066

Američki predsednik je to učinio nakon što je izveštač postavio pitanje o uticaju rastuće inflacije na ovogodišnje izbore za Kongres. Dok su novinari izlazili sa sastanka Bajdenovog saveta za konkurenciju, dopisnik iz Bele kuće Piter Dusi je doviknuo da li može da postavi pitanje o inflaciji i da li je to politička odgovornost, prenosi agencija Rojters.

“To je velika prednost, veća inflacija”, sarkastično je odgovorio Bajden na buku novinara koji su uzvikivali pitanja, očigledno ne shvatajući da mu je mikrofon još uvek uključen.

"Kakav glupi kučkin sin", dodao je Bajden.

Potrošačke cene u SAD su drastično porasle u decembru, što je rezultiralo najvećim godišnjim skokom inflacije u skoro četiri decenije. Međutim, ni sat vremena od ovog incidenta, Bajden je nazvao Dusija na mobilni telefon i objasnio mu kako ono “nije bilo ništa lično”.

Bajden je preuzeo dužnost predsednika pre godinu dana obećavajući da će zauzeti tvrd stav prema svakom nepoštovanju među članovima njegove administracije, podseća Rojters.

Izvor: www.b92.net
Logged
Pages:  1 ... 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 [97] 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 ... 123   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 23 queries.