PALUBA
March 29, 2024, 01:34:42 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 [98] 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 ... 123   Go Down
  Print  
Author Topic: Vesti iz SAD  (Read 225671 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1455 on: January 25, 2022, 09:09:18 am »



Bajden opsovao novinara, izdao ga mikrofon
IZVOR: TANJUG UTORAK, 25.01.2022.

Vašington -- Džo Bajden uhvaćen je u ponedeljak kako na jednom događaju u Beloj kući psuje novinara “Foks njuza”.

https://twitter.com/business/status/1485755885435736066

Američki predsednik je to učinio nakon što je izveštač postavio pitanje o uticaju rastuće inflacije na ovogodišnje izbore za Kongres. Dok su novinari izlazili sa sastanka Bajdenovog saveta za konkurenciju, dopisnik iz Bele kuće Piter Dusi je doviknuo da li može da postavi pitanje o inflaciji i da li je to politička odgovornost, prenosi agencija Rojters.

“To je velika prednost, veća inflacija”, sarkastično je odgovorio Bajden na buku novinara koji su uzvikivali pitanja, očigledno ne shvatajući da mu je mikrofon još uvek uključen.

"Kakav glupi kučkin sin", dodao je Bajden.

Potrošačke cene u SAD su drastično porasle u decembru, što je rezultiralo najvećim godišnjim skokom inflacije u skoro četiri decenije. Međutim, ni sat vremena od ovog incidenta, Bajden je nazvao Dusija na mobilni telefon i objasnio mu kako ono “nije bilo ništa lično”.

Bajden je preuzeo dužnost predsednika pre godinu dana obećavajući da će zauzeti tvrd stav prema svakom nepoštovanju među članovima njegove administracije, podseća Rojters.

Izvor: www.b92.net


Quote
'Stupid Son of a B*tch' | Biden Insults Fox Reporter

Asked about the political impact of inflation, Joe Biden called Fox News reporter Peter Doocy who shouted the question a 'stupid son of a b****.'





Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1456 on: January 25, 2022, 03:41:46 pm »




Neokonzervativci ponovo određuju politiku Vašingtona, Rusiju i Kinu baciti na kolena

 
Neokonzervativci su glavni pokretači svih svetskih sukoba od pada Berlinskog zida. Reč je o uticajnom krugu geostratega koji su kao savetnici, pomoćnici državnih sekretara, ambasadori ili ministri, služeći jednako i pod demokratskim i pod republikanskim američkim predsednicima, uspeli da formulišu i nametnu svoju geopolitičku viziju američke uloge u svetu.

Pogonsko gorivo američke spoljnopolitičke strategije u trenucima možda odlučnog sukoba s Rusijom u istočnoj Evropi, ideologija je moćne neformalne političke snage koja dominira američkom politikom u tolikoj meri da pod svoje okrilje uspeva već decenijama okupi ključne političke ličnosti i iz Demokratske i Republikanske stranke.

Taj moćni duopol, koji efektivno vlada svim polugama američke politike, a u ovim trenucima doživljava najveći uspon u istoriji svog d‌elovanja, nazivaju neokonzervativcima ili skraćeno “neokonsima”, iako s konzervativizmom nemaju gotovo nikakvih dodirnih tačaka. Reč je o liberalima u stalnom sukobu s tradicionalnim američkim konzervativnim snagama i neverovatno moćnoj političkoj grupaciji kakvu američka istorija još nije vid‌ela.


Šok zvan Tramp

Ova grupa na planu koji je stvarno izvorište američke moći d‌eluje kao ključni promoter američkog liberalnog i demokratskog intervencionizma širom sveta.U cilju proklamovane zaštite tzv. liberalnih vrednosti i demokratije spremni su diplomatski, obaveštajno, pa i vojno intervenisati širom sveta. Oni su to i činili kad god su u njihovim rukama bile poluge vlasti posljednjih nekoliko decenija. Iza njih je serija nasilnih prevrata, krvavih vojnih intervencija i ratnih požara koje su potpalili.

Mandat Donalda Trampa bio je kratak period u kom nisu imali u rukama sve poluge vlasti.

Reč je o uticajnom krugu geostratega koji su kao savetnici, pomoćnici državnih sekretara, ambasadori ili ministri, služeći jednako i pod demokratskim i pod republikanskim američkim predsednicima, uspeli da formulišu i nametnu svoju geopolitičku viziju američke uloge u svetu kao državnu doktrinu. Istovremeno, oni su svojim dugogodišnjim neprekinutim  d‌elovanjem u vrhovima američkog državnog aparata postali poveznica politike sa Vol stritom, krupnim kapitalom i moćnim vojnoindustrijskim kompleksom. Pobjeda DŽoa Bajdena, koji je oduvek bio blizak tom političkom krugu osigurala im je političku moć.

Svoj politički put započeli su 60-ih godina prošlog veka u levičarskim inkubatorima američkih sveučilišta pružajući blisku podršku rastućem pokretu za građanska prava. Istovremeno su ušli u sukob s tzv. novom američkom levicom i alternativnim kulturnim pokretima koji su se protivili ratnom angažmanu SAD u Vijetnamu.


Pale su maske

S vremenom su se neokonzervativci formulisali kao politička snaga koja na unutrašnjem planu zagovara liberalne vrijednosti i slobodno tržište, a na spoljnom potrebu nametanja demokratije kroz svojevrsni demokratski intervencionizam.

U takvoj agendi iskazali su se kao žestoki protivnici komunizma i bilo kakvog političkog radikalizma i zagovarali su aktivnu američku ulogu u globalnoj borbi za liberalne vrednosti i demokratiju. S vremenom su političke ličnosti povezane s tim pokretom, nezavisno iz koje stranke dolazile, postupno ulazile u glavni tok američke politike i počele da zauzimaju važne pozicije u političkoj nomenklaturi. U principu malo ko uključen u vodeću strukturu američkog spoljnopolitičkog sistema od Regana do Bajdena nije bio povezan s moćnom i uticajnom neformalnom političkom grupom “neokonsa”.


Pravo lice

Kada je borba protiv komunizma padom Berlinskog zida postala bespredmetna, pokret je nastavio nametati istu praksu u međunarodnim odnosima, a što se može opisati iskazom čistog američkog imperijalizma. “Neokonsi” to i ne pokušavaju više da prikriju i otvoreno iskazuju da je SAD carstvo koja mora održati dosegnutu poziciju imperijalne moći na globalnoj sceni.

Moderna idejna polazišta političke snage “neokonsa” ishodište imaju u geopolitičkim promišljanjima Roberta Kagana, suosnivača utjecajnog tink tanka “Project for the New American Century” (PNAC), čije su postavke postale doktrinarni temelji američke spoljne politike poslednjih dvadesetak godina.  Prema postavkama PNAC-a, SAD su “carstvo i to ne treba skrivati jer SAD i trebaju biti carstvo“ koje će svojom dominacijom štititi uspostavljeni liberalni poredak i širiti ga diljem svijeta.

Američka globalna hegemonija treba da se ostvaruje zadržavanjem američke nadmoći, sprečavanjem suparničkih država da se približe tom nivou moći i uticaja, i oblikovanjem sistema međunarodne sigurnosti prema interesima SAD-a. Iako takva američka hegemonija ne bi rešila sve probleme sveta, ona je prema Kaganu “bolja od bilo koje zamislive alternative”.


Uticajna supruga

PNAC-u bliski think-tankovi Američki institut za istraživanje javnih politika (American Enterprise Institute for Public Policy Research), Američki odbor za javna pitanja Izraela (American Israel Public Affairs Committee) i Židovski institut za pitanja nacionalne sigurnosti (Jewish Institute for National Security Affairs) s njim su formulirali buduću američku bliskoistočnu politiku fokusiranu na zaštitu Izraela i liberalnu transformaciju arapskih država.

PNAC je stvorio temelje za američke ratove u Afganistanu i Iraku i pokretanje revolucija tzv. arapskog proleća koje su, sada već možemo sa sigurnošću tvrditi, rezultirale pokoljima epskih razmjera i masovnim ratnim zločinima. Nije stoga čudno što je PNAC iznenada ugašen 2006., kada su postali svima vidljive razmere iračkog krvoprolića i pljačke. Celi politički krug potom se okupio oko novoosnovanih tink-tankova od kojih je sada aktuelan “Center for a New American Security” (CNAS) kojeg je ponovno ključni osnivač Robert Kagan. Koliki je bio utjecaj organizacije “Project for the New American Century” na američku politiku, svjedoči činjenica da je od 25 osoba koje su potpisale njezine osnivačke akte njih 17 završilo na vodećim pozicijama Bušove administracije.

Supruga Roberta Kagana, Viktorija Nuland, sada je podsekretarka za politička pitanja u Stejt dipartmentu, što je treća pozicija u američkoj spoljnopolitičkoj hijerarhiji.

Sve što “neokonsi” kreiraju i provode oduvek je bio čisti imperijalizam opravdavan brigom za demokraciju u svetu i mogući odraz svetskih zbivanja van američke kontrole na američku moć i unutrašenj političke prilike.

Na unutarnjem planu politika “neokonsa” stvara snažne pod‌ele jer originalno izvire iz leve političke misli i uz nominalnu podršku preduzetništvu i slobodnom tržištu, u sebi ipak i dalje sadrži onu idejnu premisu da je potrebno državnom intervencijom graditi savršeno društvo.


Duboki raskol

“Neokonsi” svojim uticajem kroz razne administracije ugrožavaju ono što bar pola stanovništva SAD smatra tradicionalnim američkim vrednostima, među kojima istaknutu ulogu ima i protivljenje ratovanjima po svetu i okrenutost prema izolacionizmu. Stoga je pobeda Donalda Trampa za uhodanu američku politiku, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu, d‌elovala kao šok. Došlo je do snažnog proboja snage američkog tradicionalnog konzervativizma i izolacionizma. Odgovor šokiranih i potresenih “neokonsa” bio je žestok. NJihovo d‌elovanje sljedećih meseci i godina za vreme trajanja Trampovog mandata bilo je toliko snažno da je Tramp jednostavno izbrisan s političke scene. Na planu unutrašnje politike i socijalnih odnosa posledično je pokrenut duboki raskol koji se još produbljuje iako politička moć “neokonsa” na vlasti svim silama pokušava da ga zatrpa.

“Neokonsi” su bicikl koji pada ako se stalno ne okreću pedale. NJihovo postojanje kao političke snage nema smisla ako ne pokušavaju da promene američko društvo i usklade ga sa svojim kriterijumima, iako nemaju neprijatelja na spoljnom planu. Američka politika pod njihovim vodstvom jednostavno mora nastaviti da jača i održava svoju dominantnu poziciju na globalnom planu kroz spoljne intervencije. Američka spoljna politika bez kontinuirane borbe za demokratiju šitom svijeta za politički diskurs vladajućih “neokonsa” nema smisla.

U pozadini svega ipak su goli geostrateški interesi SAD, čiji su stratezi kroz definisanje političke struje “neokonsa” uspeli da borbi za američke globalne strateške interese daju odgovarajući ideološki okvir.

“Neokonsi” nisu stvorili američku geopolitičku strategiju, nego je, može se opravdano tvrditi, ona stvorila njih.


Zarada od ratova

U pozadini su i ključni interesi moćne američke vojne industrije i onoga što se naziva vojnoindustrijskim kompleksom. On kreira američku politiku. Kada je Amerika jednom osetila priliv zarade iz ratova širom sveta, povratka više nije bilo. Prvi i drugi svetski rat su od SAD stvorili supersilu, a borba protiv komunizma u hladnom ratu održala ju je na svetskom prijestolu. Potrebno je stoga bilo pronaći nove neprijatelje na spoljnopolitičkom planu. To su danas svi oni koje američka politika vođena “neokonsima” određuje kao nedemokratske i autoritarne, i koji stoga zahtevaju nastavak aktivne projekcije američke vojne moći i održanje snage vojnoindustrijskog kompleksa. Odatle izvire i Bajdenova pod‌ela sveta na dva sučeljena bloka – demokratski i autoritarni – i povlačenje nove gvozdene zavese jasno iskazane održavanjem tzv. Samita za demokraciju pod njegovim pokroviteljstvom i vodstvom.


Sistem je u 30 godina pokrenuo 13 ratova i zaradio milijarde

Uticaj konglomerata američke vojne industrije, finansijskih institucija i politike “neokonsa” na američku politiku slikovito je 2017. opisao Oliver Ston, američki reditelj i scenarist, trostruki dobitnik Oskara i odlikovani veteran Vijetnamskog rata.

Ston kaže: “Sada je moderno napadati republikance i Trumpa, ali zapamtite ovo: 13 ratova koje smo započeli u proteklih 30 godina i 14 biliona dolara koje smo potrošili, kao i stotine hiljada života koji su izbrisani sa zemaljske kugle, zapamtite da to nije učinio jedan vođa, nego sistem, i republikanski i demokratski. Zovite ga kako god želite: vojnoindustrijski-sigurnosno-finansijsko-medijski kompleks. To je sastav koji se održava pod izgovorom da su ovo pravedni ratovi, da su opravdani u ime naše zastave koja se ponosno vije nad našim životima".

Stoga je potpuno sigurno da u trenucima svoje najveće moći, i uoči odlučnoga sukoba, sa od njihove strane proglašenim neprijateljima demokratije, Rusijom i Kinom, zahuktali stroj američke spoljne politike neće stati. Izgledi bilo kakvih ustupaka Rusiji u najavljenim pregovorima uistinu su mali, a ako ih i bude, biće reč samo o taktičkoj igri sračunatoj na zavaravanje protivnika.

Samo teški politički naivci mogu na primer misliti da je u Kazahstanu reč o spontanoj pobuni naroda protiv vlasti sklonoj Rusiji, a ne o dobro organizovanoj i vođenoj obaveštajnoj operaciji.  Na neki način to je poruka Rusiji pre predstojećih pregovora delegacija SAD-a, NATO-a i Rusije da američka i saveznička strana u svojim rukama imaju još izuzetno jakih aduta.

Teško je predvid‌eti razvoj događaja, ali ima dovoljno razloga sumnjati u mogućnost bilo kakvog ozbiljnog dogovora osim eventualno otvaranja pregovora o pitanjima nuklearnog naoružanja. Zahuktali američki stroj pogonjen “neokonsima” nema nikakvih razloga za usporavanje naleta i pružanje ustupaka.


(Mario Stefanov/geopolitika.news)
izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1457 on: January 26, 2022, 06:42:39 am »


Bajden opsovao novinara, izdao ga mikrofon


Sat vremena kasnije predsednik SAD ga je pozvao i nije se izvinio
Kurir 25.01.2022.

Predsednik Džo Bajden pozvao je dopisnika Foks njuza Pitera Dusija u ponedeljak, sat vremena nakon što je uhvaćen na vrućem mikrofonu kako psuje Dusija.

Bajden je u ponedeljak imao sastanak sa svojim Konkurencijskim savetom i članovima njegovog kabineta. Na način na sve događaje u Beloj kući kada je medijima dozvoljen ulazak, predsedniku su uzvikivana pitanja, navodi Foks njuz.

"Hoćete li onda postavljati pitanja o inflaciji?" Dusi je rekao. „Da li mislite da će inflacija biti politička obaveza pre srednjeg roka?“

„Ne, to je velika imovina, veća inflacija. Kakav glupi kučkin sin…“, rekao je Bajden svom kabinetu, a mikrofon je preneo njegove reči.

Dusi se kasnije pojavio u emisiji "Heniti" na Foks Njuzu kako bi pričao o incidentu.

„Moja reakcija, Šone, je kasnila“, rekao je Dusi u emisiji, napominjući da je tek nakon što su mediji napustili prostoriju shvatio šta se dogodilo, nakon što prvo nije verovao drugom reporteru koji mu je rekao kako je Bajden nazvao. Ali to nije bio kraj priče, rekao je Dusi.

„U roku od otprilike sat vremena od te razmene, Bajden me nazvao“, rekao je Dusi.

„Rekao je: 'Nije ništa lično, drugar'“, rekao je Dusi, citirajući Bajdena.

„Išli smo napred-nazad, i razgovarali smo o tome da se krećemo, da idemo napred, a ja sam se potrudio da mu kažem da ću uvek pokušati da pitam nešto drugačije od onoga što svi drugi pitaju. A on je rekao: ’Moraš.‘ I to je citat predsednika, tako da ću nastaviti da radim“, rekao je Dusi.

Foks voditelj Šon Heniti pitao je Dusija da li se Bajden izvinio.

„Bio je iskren, i ja to cenim. Imali smo lep razgovor“, rekao je Dusi.

„To nije odgovor. To ne zvuči kao izvinjenje“, rekao je Haniti.

„Rekao je, 'Nije ništa lično, drugar.' A ja sam mu rekao da cenim što mi je pružio ruku“, rekao je Dusi.

„Hej, hej, Šone, svet je trenutno na ivici, kao, Trećeg svetskog rata sa svim ovim stvarima koje se dešavaju. Cenim što je predsednik odvojio par minuta ove večeri dok je još bio za stolom da me pozove i izvede stvari na čistac“, rekao je Dusi. „Ne treba mi niko da se izvinjava. Može da me zove kako god želi sve dok ga to natera da progovori.”

Heniti je rekla da Bajden duguje Dusi 20-minutni intervju.

„Mislim da je to dovoljno. Sad je dosta. Tako da možemo da idemo dalje. Sada možemo da idemo napred.Biće godina — tri do sedam godina — prilika da ga pitate o različitim stvarima“, rekao je Dusi.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1458 on: January 26, 2022, 07:15:31 am »

Neokonzervativci ponovo određuju politiku Vašingtona, Rusiju i Kinu baciti na kolena
Novosti online 25. 01. 2022.

Neokonzervativci su glavni pokretači svih svetskih sukoba od pada Berlinskog zida. Reč je o uticajnom krugu geostratega koji su kao savetnici, pomoćnici državnih sekretara, ambasadori ili ministri, služeći jednako i pod demokratskim i pod republikanskim američkim predsednicima, uspeli da formulišu i nametnu svoju geopolitičku viziju američke uloge u svetu.

Pogonsko gorivo američke spoljnopolitičke strategije u trenucima možda odlučnog sukoba s Rusijom u istočnoj Evropi, ideologija je moćne neformalne političke snage koja dominira američkom politikom u tolikoj meri da pod svoje okrilje uspeva već decenijama okupi ključne političke ličnosti i iz Demokratske i Republikanske stranke. Taj moćni duopol, koji efektivno vlada svim polugama američke politike, a u ovim trenucima doživljava najveći uspon u istoriji svog d‌elovanja, nazivaju neokonzervativcima ili skraćeno “neokonsima”, iako s konzervativizmom nemaju gotovo nikakvih dodirnih tačaka. Reč je o liberalima u stalnom sukobu s tradicionalnim američkim konzervativnim snagama i neverovatno moćnoj političkoj grupaciji kakvu američka istorija još nije vid‌ela.

Šok zvan Tramp

Ova grupa na planu koji je stvarno izvorište američke moći d‌eluje kao ključni promoter američkog liberalnog i demokratskog intervencionizma širom sveta.U cilju proklamovane zaštite tzv. liberalnih vrednosti i demokratije spremni su diplomatski, obaveštajno, pa i vojno intervenisati širom sveta. Oni su to i činili kad god su u njihovim rukama bile poluge vlasti posljednjih nekoliko decenija. Iza njih je serija nasilnih prevrata, krvavih vojnih intervencija i ratnih požara koje su potpalili.

Mandat Donalda Trampa bio je kratak period u kom nisu imali u rukama sve poluge vlasti.

Reč je o uticajnom krugu geostratega koji su kao savetnici, pomoćnici državnih sekretara, ambasadori ili ministri, služeći jednako i pod demokratskim i pod republikanskim američkim predsednicima, uspeli da formulišu i nametnu svoju geopolitičku viziju američke uloge u svetu kao državnu doktrinu. Istovremeno, oni su svojim dugogodišnjim neprekinutim  d‌elovanjem u vrhovima američkog državnog aparata postali poveznica politike sa Vol stritom, krupnim kapitalom i moćnim vojnoindustrijskim kompleksom. Pobjeda DŽoa Bajdena, koji je oduvek bio blizak tom političkom krugu osigurala im je političku moć.

Svoj politički put započeli su 60-ih godina prošlog veka u levičarskim inkubatorima američkih sveučilišta pružajući blisku podršku rastućem pokretu za građanska prava. Istovremeno su ušli u sukob s tzv. novom američkom levicom i alternativnim kulturnim pokretima koji su se protivili ratnom angažmanu SAD u Vijetnamu.

Pale su maske

S vremenom su se neokonzervativci formulisali kao politička snaga koja na unutrašnjem planu zagovara liberalne vrijednosti i slobodno tržište, a na spoljnom potrebu nametanja demokratije kroz svojevrsni demokratski intervencionizam.

U takvoj agendi iskazali su se kao žestoki protivnici komunizma i bilo kakvog političkog radikalizma i zagovarali su aktivnu američku ulogu u globalnoj borbi za liberalne vrednosti i demokratiju. S vremenom su političke ličnosti povezane s tim pokretom, nezavisno iz koje stranke dolazile, postupno ulazile u glavni tok američke politike i počele da zauzimaju važne pozicije u političkoj nomenklaturi. U principu malo ko uključen u vodeću strukturu američkog spoljnopolitičkog sistema od Regana do Bajdena nije bio povezan s moćnom i uticajnom neformalnom političkom grupom “neokonsa”.

Pravo lice

Kada je borba protiv komunizma padom Berlinskog zida postala bespredmetna, pokret je nastavio nametati istu praksu u međunarodnim odnosima, a što se može opisati iskazom čistog američkog imperijalizma. “Neokonsi” to i ne pokušavaju više da prikriju i otvoreno iskazuju da je SAD carstvo koja mora održati dosegnutu poziciju imperijalne moći na globalnoj sceni.

Moderna idejna polazišta političke snage “neokonsa” ishodište imaju u geopolitičkim promišljanjima Roberta Kagana, suosnivača utjecajnog tink tanka “Project for the New American Century” (PNAC), čije su postavke postale doktrinarni temelji američke spoljne politike poslednjih dvadesetak godina.  Prema postavkama PNAC-a, SAD su “carstvo i to ne treba skrivati jer SAD i trebaju biti carstvo“ koje će svojom dominacijom štititi uspostavljeni liberalni poredak i širiti ga diljem svijeta.

Američka globalna hegemonija treba da se ostvaruje zadržavanjem američke nadmoći, sprečavanjem suparničkih država da se približe tom nivou moći i uticaja, i oblikovanjem sistema međunarodne sigurnosti prema interesima SAD-a. Iako takva američka hegemonija ne bi rešila sve probleme sveta, ona je prema Kaganu “bolja od bilo koje zamislive alternative”.

Uticajna supruga

PNAC-u bliski think-tankovi Američki institut za istraživanje javnih politika (American Enterprise Institute for Public Policy Research), Američki odbor za javna pitanja Izraela (American Israel Public Affairs Committee) i Židovski institut za pitanja nacionalne sigurnosti (Jewish Institute for National Security Affairs) s njim su formulirali buduću američku bliskoistočnu politiku fokusiranu na zaštitu Izraela i liberalnu transformaciju arapskih država.

PNAC je stvorio temelje za američke ratove u Afganistanu i Iraku i pokretanje revolucija tzv. arapskog proleća koje su, sada već možemo sa sigurnošću tvrditi, rezultirale pokoljima epskih razmjera i masovnim ratnim zločinima. Nije stoga čudno što je PNAC iznenada ugašen 2006., kada su postali svima vidljive razmere iračkog krvoprolića i pljačke. Celi politički krug potom se okupio oko novoosnovanih tink-tankova od kojih je sada aktuelan “Center for a New American Security” (CNAS) kojeg je ponovno ključni osnivač Robert Kagan. Koliki je bio utjecaj organizacije “Project for the New American Century” na američku politiku, svjedoči činjenica da je od 25 osoba koje su potpisale njezine osnivačke akte njih 17 završilo na vodećim pozicijama Bušove administracije.

Supruga Roberta Kagana, Viktorija Nuland, sada je podsekretarka za politička pitanja u Stejt dipartmentu, što je treća pozicija u američkoj spoljnopolitičkoj hijerarhiji. Sve što “neokonsi” kreiraju i provode oduvek je bio čisti imperijalizam opravdavan brigom za demokraciju u svetu i mogući odraz svetskih zbivanja van američke kontrole na američku moć i unutrašenj političke prilike. Na unutarnjem planu politika “neokonsa” stvara snažne pod‌ele jer originalno izvire iz leve političke misli i uz nominalnu podršku preduzetništvu i slobodnom tržištu, u sebi ipak i dalje sadrži onu idejnu premisu da je potrebno državnom intervencijom graditi savršeno društvo.

Duboki raskol

“Neokonsi” svojim uticajem kroz razne administracije ugrožavaju ono što bar pola stanovništva SAD smatra tradicionalnim američkim vrednostima, među kojima istaknutu ulogu ima i protivljenje ratovanjima po svetu i okrenutost prema izolacionizmu. Stoga je pobeda Donalda Trampa za uhodanu američku politiku, kako na unutrašnjem, tako i na spoljnom planu, d‌elovala kao šok. Došlo je do snažnog proboja snage američkog tradicionalnog konzervativizma i izolacionizma. Odgovor šokiranih i potresenih “neokonsa” bio je žestok. NJihovo d‌elovanje sljedećih meseci i godina za vreme trajanja Trampovog mandata bilo je toliko snažno da je Tramp jednostavno izbrisan s političke scene. Na planu unutrašnje politike i socijalnih odnosa posledično je pokrenut duboki raskol koji se još produbljuje iako politička moć “neokonsa” na vlasti svim silama pokušava da ga zatrpa.

“Neokonsi” su bicikl koji pada ako se stalno ne okreću pedale. NJihovo postojanje kao političke snage nema smisla ako ne pokušavaju da promene američko društvo i usklade ga sa svojim kriterijumima, iako nemaju neprijatelja na spoljnom planu. Američka politika pod njihovim vodstvom jednostavno mora nastaviti da jača i održava svoju dominantnu poziciju na globalnom planu kroz spoljne intervencije. Američka spoljna politika bez kontinuirane borbe za demokratiju šitom svijeta za politički diskurs vladajućih “neokonsa” nema smisla.

U pozadini svega ipak su goli geostrateški interesi SAD, čiji su stratezi kroz definisanje političke struje “neokonsa” uspeli da borbi za američke globalne strateške interese daju odgovarajući ideološki okvir.

“Neokonsi” nisu stvorili američku geopolitičku strategiju, nego je, može se opravdano tvrditi, ona stvorila njih.

Zarada od ratova

U pozadini su i ključni interesi moćne američke vojne industrije i onoga što se naziva vojnoindustrijskim kompleksom. On kreira američku politiku. Kada je Amerika jednom osetila priliv zarade iz ratova širom sveta, povratka više nije bilo. Prvi i drugi svetski rat su od SAD stvorili supersilu, a borba protiv komunizma u hladnom ratu održala ju je na svetskom prijestolu. Potrebno je stoga bilo pronaći nove neprijatelje na spoljnopolitičkom planu. To su danas svi oni koje američka politika vođena “neokonsima” određuje kao nedemokratske i autoritarne, i koji stoga zahtevaju nastavak aktivne projekcije američke vojne moći i održanje snage vojnoindustrijskog kompleksa. Odatle izvire i Bajdenova pod‌ela sveta na dva sučeljena bloka – demokratski i autoritarni – i povlačenje nove gvozdene zavese jasno iskazane održavanjem tzv. Samita za demokraciju pod njegovim pokroviteljstvom i vodstvom.

Sistem je u 30 godina pokrenuo 13 ratova i zaradio milijarde

Uticaj konglomerata američke vojne industrije, finansijskih institucija i politike “neokonsa” na američku politiku slikovito je 2017. opisao Oliver Ston, američki reditelj i scenarist, trostruki dobitnik Oskara i odlikovani veteran Vijetnamskog rata.

Ston kaže: “Sada je moderno napadati republikance i Trumpa, ali zapamtite ovo: 13 ratova koje smo započeli u proteklih 30 godina i 14 biliona dolara koje smo potrošili, kao i stotine hiljada života koji su izbrisani sa zemaljske kugle, zapamtite da to nije učinio jedan vođa, nego sistem, i republikanski i demokratski. Zovite ga kako god želite: vojnoindustrijski-sigurnosno-finansijsko-medijski kompleks. To je sastav koji se održava pod izgovorom da su ovo pravedni ratovi, da su opravdani u ime naše zastave koja se ponosno vije nad našim životima".

Stoga je potpuno sigurno da u trenucima svoje najveće moći, i uoči odlučnoga sukoba, sa od njihove strane proglašenim neprijateljima demokratije, Rusijom i Kinom, zahuktali stroj američke spoljne politike neće stati. Izgledi bilo kakvih ustupaka Rusiji u najavljenim pregovorima uistinu su mali, a ako ih i bude, biće reč samo o taktičkoj igri sračunatoj na zavaravanje protivnika.

Samo teški politički naivci mogu na primer misliti da je u Kazahstanu reč o spontanoj pobuni naroda protiv vlasti sklonoj Rusiji, a ne o dobro organizovanoj i vođenoj obaveštajnoj operaciji.  Na neki način to je poruka Rusiji pre predstojećih pregovora delegacija SAD-a, NATO-a i Rusije da američka i saveznička strana u svojim rukama imaju još izuzetno jakih aduta.

Teško je predvid‌eti razvoj događaja, ali ima dovoljno razloga sumnjati u mogućnost bilo kakvog ozbiljnog dogovora osim eventualno otvaranja pregovora o pitanjima nuklearnog naoružanja. Zahuktali američki stroj pogonjen “neokonsima” nema nikakvih razloga za usporavanje naleta i pružanje ustupaka.

Izvor. www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1459 on: January 26, 2022, 11:06:37 am »

Taker Karlson razotkrio Vašington - Naša granica je otvorena, važnija im je ukrajinska!
S. R. 26. 01. 2022.

VODITELJ Foks njuza Taker Karslon tvrdi da američka Demokratska stranka odjednom brine za granice, ali ukrajinske.

Američka granica ostaje otvorena, ali su demokrate i Bajdenova administracija fokusirani na obezbeđenje ukrajinske granice, tvrdi Taker. Voditelj je prvo opisao kako predsednik Predstavničkog doma Nensi Pelosi želi da zakonom zaštiti granice.

- Pa, možda ste pogrešno razumeli. Pelosi ne govori o američkoj granici, onoj koja je trenutno otvorena. Ona govori o ukrajinskoj granici, onoj koja je zapravo važna - rekao je Taker. Karlson je objasnio da bi i Amerikanci voleli da imaju suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet, ali će morati da sačekaju da prvo bude obezbeđena ukrajinska granica.

- Predlog zakona koji Pelosi promoviše zove se Zakon o odbrani suvereniteta Ukrajine. NJegova svrha je da garantuje „suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine“. To su stvari koje su potrebne svim zemljama. Voleli bismo da ih imamo ovde. Ali ne, moraćemo da sačekamo. Ukrajina je ispred nas u redu za sigurne granice, a iskreno, vidite i zašto. Kao što smo govorili dok smo bili deca i odrastali u Sjedinjenim Državama: „Ono što je dobro za slabo naseljenu rusku koloniju Ukrajinu, dobro je i za nas“. Kao naš najstariji i najdraži saveznik koji je čvrsto upregnut sa američkim narodom drevnim vezama prijateljstva, zajedničke kulture i Burisme, Ukrajina je na prvom mestu. To mora biti prvo. Kada se na ukrajinskoj granici pojave karavani Rusa bez dokumenata, SAD ne sede skrštenih ruku. Sjedinjene Države upadaju sa smrtonosnim oružjem da potisnu ove ljude nazad. Poslaćemo projektile u Ukrajinu ako bude trebalo - delimično ironičan je Taker. Karlson se pita i da li Ukrajina postoji samo za Ukrajince.

- Ali sačekajte sekund, pitate, nije li imigracija bez dokumenata dobra stvar? Zar imigracija ne povećava raznolikost, blagosloveni izvor sve lepote, moći i snage? Pa, naravno, uglavno da, ali ne u Ukrajini. Ukrajina postoji zbog isključivog prisustva Ukrajinaca. LJudi koji izgledaju ili govore drugačije, ljudi iz drugih mesta, recimo, različite veroispovesti ne mogu u Ukrajinu, tačka. To je stav Nensi Pelosi. Ukrajina je jedino mesto u kojem Nensi Pelosi veoma želi da zadrži rasnu čistoću. Spremna je da upotrebi smrtonosnu silu da to uradi. Praktično svi u Kongresu se slažu sa Pelosijevom. Kao i Bela kuća - izjavio je voditelj u svojoj emisiji.

Izvor. www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1460 on: January 26, 2022, 11:09:02 am »


Taker Karlson razotkrio Vašington - Naša granica je otvorena, važnija im je ukrajinska!


Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1461 on: January 27, 2022, 05:58:18 am »

Era svetske sile broj 1 na testu širom sveta: "Zbogom Ameriko, pazi da te vrata ne udare"
Blic 26.01.2022.

Američki CNN je objavio zanimljivu analizu pod naslovom "Kraj svetskog poretka kakav poznajemo", u kojoj navodi da je ovo zbunjujuće vreme za Amerikance, naročito u percepciji vlastite zemlje kao supersile.

S jedne strane vlada objašnjava zašto je došlo vreme za povlačenje iz Avganistana, a sa druge pokušavaju da ubede narod da je potrebno stati uz Ukrajinu, na čijoj istočnoj granici je Rusija nagomilala više od 100.000 vojnika. Ovo je vreme u kojem Amerikanci žele što manji angažman svoje vojske van granica SAD-a, zbog čega je NATO pod pritiskom, a autokratske sile s ekspanzivnim sklonostima, poput Rusije i Kine, ponašaju se sve hrabrije i ponašaju se kao da su saveznici. Era Amerike kao supersile je na testu širom sveta, navodi CNN.

Istočna Evropa

Tačno 30 godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija vojnim manevrima poseže za Ukrajinom, jednom od svojih bivših republika. Vladimiru Putinu naročito smeta post-sovjetsko širenje NATO-a. Bajdenova administracija stavila je 8.500 američkih vojnika u stanje povišene pripravnosti kako bi odvratila Rusiju i uverila ostale članice NATO-a u odlučnost Amerike.

Zapadna Evropa

Američkom uticaju je potrebna podrška. Kako bi ujedinila NATO protiv Rusije, Amerika igra ulogu energetskog brokera koji traži garancije o isporukama energenata sa Bliskog istoka i iz Azije kako bi otupila pretnju Rusije, koja je glavni snabdevač Nemačke prirodnim gasom, prenosi Index.hr.

Azija

Kina testira autonomiju Tajvana, ostrva koje već neko vreme prisvaja šaljući svoje ratne avione u misije u blizini Tajvana. Najveći takav upad dogodio se samo dan nakon što je SAD sa Japanom premestio flotu mornaričkih brodova u Filipinsko more u okviru vojne vježbe. Sa druge strane, Severna Koreja ubrzano testira nuklearno oružje.

Bliski istok

Baze američke vojske u Iraku i Siriji ove godine su se našle pod napadom. Ove sedmice američke rakete Patriot su, u saradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, presrele projektile jemenskih pobunjenika Hutija ispaljene prema vazduhoplovnoj bazi Al-Dhafra (UAE), u kojoj se nalaze američki vojnici. Naravno, tu je i Iran. Nakon što je Amerika pod vođstvom Donalda Trampa sabotirala međunarodni dogovor o zaustavljanju nuklearne eskalacije, Iran bi mogao da ubrza svoj put prema nuklearnom oružju.

Uloga Amerike

Sve navedene situacije nisu od juče, ali pitanje koje se sve više nameće je kakvu će ulogu igrati Amerika. Tenzije oko Ukrajine sugerišu da protivnici SAD-a osećaju američku slabost i vide prostor za napredak.

- Izazovi pred autoritetom SAD-a stižu u trenutku kad u inostranstvu postoji rasprostranjena percepcija da Vašingto više nije ona sila koja je bila u drugoj polovini 20. veka - piše analitičar CNN Stiven Kolinson - Usprkos uveravanjima Džoa Bajdena da se "Amerika vratila" - haotično povlačenje iz Avganistana prošle godine otvorilo je pitanja američke kompetencije, ali i posvećenosti. Američki protivnici znaju da su Amerikanci iscrpljeni posle 20 godina ratovanja u inostranstvu, što je faktor zbog kojeg bi neki mogli da kalkulišu sa tezom da bi Vašington iz političkog razloga mogao da posustane u ispunjavanju svojih strateških obaveza - dodaje Kolinson.

Faktor zvan Putin

Ruski predsednik je direktno ili indirektno upleten u sva ta pitanja - od Ukrajine preko Sirije do Azije. Ali niko sa sigurnošću ne zna što tačno Putin želi. Fiona Hil, ekspertkinja za Rusiju koja je svojevremeno radila za Belu kuću, za Njujork Tajms piše da zna tačno šta Putin želi, barem što se tiče Ukrajine: "Putin želi da deložira Sjedinjene Države iz Evrope". On bi to sročio ovako: "Zbogom Ameriko, pazi da te vrata ne tresnu pri izlasku".
Džil Doerti, još jedna stručnjakinja za Rusiju i bivša šefica moskovskog dopisništva CNN-a, slaže se sa ovom tezom. "Rusija želi ponovo da odigra završetak Hladnog rata". U tome Putinu pomažu ruski državni mediji koji formiraju stavove ruske javnosti. Putin oseća da je američka moć u silaznoj putanji, piše Hil. Putin "veruje da se Amerika trenutno nalazi u istoj situaciji kao Rusija nakon kolapsa Sovjetskog Saveza: oslabljena kod kuće i u povlačenju u inostranstvu".

Na tenzije oko Ukrajine, piše Hil, Amerika treba snažno da odgovori, jer će taj odgovor odjeknuti svetom. Ona smatra da bi uz izazov nametnut NATO, Putinova agresija u Ukrajini mogla da zapreti "celom sistemu Ujedinjenih nacija i ugrozi argumente koji su garantovali suverenitet zemalja članica UN-a od Drugog svetskog rata - nešto poput iračke invazije na Kuvajt 1990. godine, ali na mnogo većem nivou".

Zapad nije potpuno ujedinjen po pitanju Rusije

Iako su geopolitički ulozi visoki, Putinov ekonomski pritisak usporio je stvaranje jedinstvenog odgovora Evrope. Kako za CNN Biznis piše Ivana Kotasova iz Londona, ključan faktor ove geopolitičke krize postao je gasovod Severni tok 2 koji u Nemačku dovodi ruski gas i pritom zaobilazi Ukrajinu. Za razliku od ostalih zapadnih demokratija, Nemačka nije obećala da će poslati oružje u Ukrajinu i još uvek se nećka o uključivanju Severnog toka u razgovore o sankcijama protiv Rusije.

- S obzirom na to da je ruski cilj produbiti podele, Severni tok je postao sredstvo razaranja jedinstva Evropske unije i NATO-a - piše Kristin Berzina iz američkog Maršal fonda.

Izvor: www.blic.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1462 on: January 27, 2022, 06:34:26 am »

Američka političarka očitala lekciju vašingtonskim ratnim huškačima
Novosti online 26. 01. 2022.

NEKADŠNJI član Kongresa iz Demokratske stranke SAD Tulsi Gabard ostaje dosledna u svojoj borbi protiv vojnih intervencija SAD u drugim državama.

- Bajdenova administracija je spremna da uđe u rat sa Rusijom kako bi spasila ukrajinsku korumpiranu takozvanu „demokratiju“, dok uništava našu demokratiju ovde - napisala je Tulsi Gabard na Tviteru. Ona je objasnila da se ovakvim napeptostima i ratovima puni budžet Vojno-industrijskog kompleksa.

- Neokonzervativci/ratni huškači su proveli godine potpirujući novi hladni rat sa Rusijom i sada su nas doveli na ivicu sukoba u Ukrajini — ovo služi njihovim sopstvenim interesima i puni džep vojno-industrijskog kompleksa trilionima dolara. Ne budimo ovce - navodi Gabard.

Izvor: www.novosti.rs
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1463 on: January 27, 2022, 06:52:03 am »

Среда, 26.01.2022.

Американци збуњени: Зашто смо напустили Авганистан а бранимо Украјину

"Ера Америке као суперсиле је на тесту широм света. Упркос Бајденовим уверавањима да се 'Америка вратила', хаотично повлачење из Авганистана прошле године покренуло је питања о надлежностима и посвећености САД”, пише Си-Ен-Ен

ВАШИНГТОН - Амерички Си-Ен-Ен је у најновијој анализи оценио да је ово збуњујуће време за Американце када је у питању спољна политика њихове земље, јер док влада с једне стране објашњава зашто је време за повлачење из Авганистана, с друге стране пружа уверавања како је време да се стане уз Украјину.

У чланку Си-Ен-Ен-а се наводи да је ово тренутак када Американци желе да њихова војска има што мањи ангажман у иностранству, због чега је НАТО под притиском, док аутократске силе са експанзивним склоностима, попут Русије и Кине, постају све смелије и понашају се као савезници.

„Ера Америке као суперсиле је на тесту широм света”, наводи се у анализи Си-Ен-Ен-а.

Када је реч о источној Европи, у тексту је оцењено да тачно 30 година након распада Совјетског Савеза, Русија предузима маневре ради даљег продора у Украјину, док Владимиру Путину посебно смета постсовјетски успон НАТО-а. Наводи се и да је Бајденова администрација ставила 8.500 америчких војника у појачану приправност за распоређивање у источној Европи како би одвратила Русију и уверила остале чланице НАТО-а у одлучност Америке.

Осврнувши се на регион Западне Европе, Си-Ен-Ен наводи да ту америчком утицају треба подршка и да Америка, у настојању да уједини НАТО против Русије, игра улогу енергетског брокера који тражи гаранције о испорукама енергената са Блиског истока и из Азије како би умањила моћ Русије која је главни снабдевач Немачке природним гасом. У подручју Азије, како се наводи у анализи, Кина тестира аутономију Тајвана, шаљући своје ратне авионе у мисије у близини Тајвана, док су се на Блиском истоку, базе америчке војске у Ираку и Сирији ове године нашле под нападом.

„Све ове ситуације се годинама стварају, али се поставља питање какву ће улогу САД играти у будућности”, оцењено је у анализи. Наводи се и да сукоб око Украјине сада сугерише да противници САД „осећају слабост”.

„Упркос Бајденовим уверавањима да се 'Америка вратила', хаотично повлачење из Авганистана прошле године покренуло је питања о надлежностима и посвећености САД”, пише Си-Ен-Ен-ов аналитичар Стивен Колинсон, преноси Танјуг.

У већину тих питања је директно или индиректно укључен Путин - од Украјине преко Сирије до Азије, али нико, према речима Колинсона, са сигурношћу не зна шта Путин жели. Ипак, Фиона Хил, виши сарадник на Институту Брукингс и бивши стручњак за Русију у Белој кући, износи убедљив аргумент у „Њујорк тајмсу” да она тачно зна шта Путин тражи, барем у погледу Украјине.

„Путин жели да деложира Сједињене Државе из Европе”, тврди Хил.

Izvor: www.politika.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1464 on: January 29, 2022, 08:17:00 am »




Skandal u američkoj mornarici: Bivši komandant priznao da je primao mito za odavanje državne tajne


Bivši komandant američke mornarice Stiven Šed izjasnio se da je kriv po optužbi da je od kompanije „Glen difens marin Azija“ primio mito i usluge prostitucije u zamenu za odavanje državne tajne.

Šed se izjasnio da je kriv po dve optužbe za podmićivanje na sudu u San Dijegu.

Tužba je deo slučaja poznatog kao „Debeli Leonard“, nazvan po uticajnom maležanskom preduzetniku odbrambene industrije Leonardu Glenu Frensisu, koji navodno podmićuje visoke mornaričke zvaničnike uslugama prostitucije, koncertima Lejdi Gage i ulaznicama za gledanje „Kralja lavova“.

Leonard Glen Frensis, koji je osnovao singapursku kompaniju „Glenn Defense Marine Asia“ (GDMA), uhapšen je 2013. u Kaliforniji.

Šed je rekao da je zajedno sa osam drugih pripadnika mornarice od GDMA „primio više od 250.000 dolara u vidu obroka, zabave, putnih i hotelskih troškova, poklona, gotovine i usluga prostitutki“.

Kompanija je godinama pružala pomoćne usluge brodovima Sedme američke flote, navodi Ministarstvo pravde.

Frensis se izjasnio da je kriv za davanje mita i optužbe za zaveru 2015. godine, i od tada je ostao u zatvoru i kućnom pritvoru. Čeka se izricanje presude u njegovom slučaju.


Odavanje tajni o kretanju brodova

Stiven Šed, koga je federalna porota optužila u martu 2017. godine, zajedno sa osam drugih pripadnika mornarice, treća je osoba koja se izjasnila krivom uoči suđenja.

Između 2006. i 2008. godine, Šed je radio u odseku za politiku i planiranje flote u Južnoj Aziji. Bio je odgovoran za identifikaciju luka koje bi mornarički brodovi posećivali.

Šed je priznao da je zajedno sa drugim optuženima u tom slučaju davao rasporede pomorskih kretanja i lobirao u ime „GDMA“ kod drugih pomorskih zvaničnika.
Ministarstvo pravde je saopštilo da je optuženi znao da će to dovesti do toga da služba plati potraživanja „GDMA“.


Šampanjac i žurke

Tužioci su naveli da je na osnovu informacija koje su dali Šed i drugi, „GDMA“ uspela da dobije ugovore i da Mornarici naplati 35 miliona dolara za usluge korišćenje tegljača, obezbeđenje i uklanjanje otpada sa brodova.

U optužnici se navodi da je Šed bio jedan od učesnika „razularene višednevne zabave, sa vrteškom na kojoj su stajale prostitutke, koja je plaćena 50.000 dolara, tokom koje su popili sav šampanjac ‘Dom Perinjon’ dostupan u Šangri-La“ u Manili na Filipinima 2008. godini.

„Optuženi je priznao da je bio jedan od mnogih čija je odanost prešla sa Mornarice na Leonarda Frensisa. Odricanje od dužnosti optuženog prema Mornarici i Sjedinjenim Američkim Državama ima teške posledice“, rekao je američki tužilac Rendi Grosman, navodi se u saopštenju američkog Ministarstva pravde.

Direktor američke pomorske službe za kriminalističke istrage (NCIS) Omar Lopez rekao je da je Šed „zloupotrebio položaj na visokom nivou u mornarici tako što je nezakonito primao raskošne poklone od Frensisa u zamenu za odavanje poverljivog rasporeda spiska brojnih brodova, specifičnih luka i datuma za posete daleko pre poseta brodu“.

Federalni sud u Kaliforniji trebalo bi da donese presudu 21. jula.

Suđenje preostalim pomorskim zvaničnicima u tom slučaju počinje 28. februara.

Do sada se 28 od 34 pomorska službenika, izvođača radova i zaposlenih u „GDMA“, izjasnilo krivim u tom slučaju, zajedno sa još dvojicom oficira Sedme flote, preneo je RTS.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1465 on: January 29, 2022, 08:35:01 am »



Quote
'US is Now Practically in a State of Civil War' | Slavoj Zizek to RT

Leading philosopher Slavoj Zizek talks to RT about Western democracy, censorship and US divisions.




Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1466 on: January 29, 2022, 09:06:58 am »




"Ja sam 45, a biću i 47. predsednik SAD"


Dok se spremao da udari lopticu na golf terenu, igrač koji je bio uz Donalda Trampa predstavio ga je kao "45. predsednika SAD", dok je Tramp na to samouvereno odgovorio "45. i 47. predsednik", pre nego što je zamahnuo palicom.

Ovaj video klip koji se pojavio na internetu je podsednik da bivši predsednik ima nameru da se kandiduje za predsednika 2024. godine, prenosi agencija AP.





AP dodaje da mu je popularnost opala među republikancima na 71 odsto, u poređenju sa 78 odsto u septembru 2020. godine, na osnovu ankete AP-NORC/USA Facts.

Međutim, nova anketa pokazuje da skoro tesna većina republikanaca, 56 odsto, želi da ga vidi kao predsedničkog kandidata na izborima 2024. godine, dok je 44 odsto protiv.


izvor
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #1467 on: January 31, 2022, 07:13:48 am »

Tramp: "Pomilovaću učesnika nereda na Kapitolu ako se kandidujem i pobedim na sledećim izborima"
Tanjug 30.01.2022.

Bivši predsednik SAD Donald Tramp najavio je da bi, ako se kandiduje i pobedi na sledećim izborima, mogao da pomiluje učesnike nereda na Kapitol hilu 6. januara 2021.

- Ako se kandidujem i pobedim, ti ljudi će dobiti fer tretman. A ako to podrazumeva i pomilovanja, daćemo i pomilovanja, jer se prema tim ljudima postupa nepošteno - rekao je Tramp na mitingu u Konrou, Teksasu, preneo je Glas Amerike.

Učesnici nereda razbijali su prozore i vrata u Kongresu, demolirali kancelarije, napadali policajce, u pokušaju da spreče da Kongres potvrdi izbornu pobedu Džozefa Bajdena. Više od 700 ljudi je uhapšeno i optuženo za federalna krivična dela, što je rezultat do sada najveće istrage u Ministarstvu pravosuđa. Više od 150 ljudi je optuženo za napad na policajce, više od 50 za kovanje zavere, a optuženi su i članovi ektremno desničarske organizacije Čuvari zakletve. Povređeno je više od 100 policajaca, a stradalo je pet osoba. Dok su njegove pristalice demolirale Kongres, Tramp je ignorisao pozive svojih saradnika da pozove izgrednike da se raziđu.

- Tu je bilo mnogo ljubavi. Verujte mi, bilo je mnogo ljubavi, prijateljstva i ljudi koji vole našu zemlju - izjavio je nedavno Tramp za Foks njuz.

Bivši predsednik nagovestio je u nekoliko navrata da bi ponovo mogao da se kandiduje 2024.

Izvor: www.blic.rs
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1468 on: February 02, 2022, 09:17:41 am »




Rekordni američki državni dug


Državni dug Sjedinjenih Država dostigao je rekordnih 30.012 milijardi dolara, odnosno 30,012 biliona dolara usled značajnog povećanja državnih zaduživanja zbog pandemije virusa korona i dodatnih troškova podrške zdravstvu, pokazuju podaci koje je objavilo je američko ministarstvo finansija.

Dug pokazuje porast od skoro 7 milijardi dolara u poređenju sa krajem januara 2020, kada pandemija virusa korona još nije pogodila američku ekonomiju.

Skoro 8 milijardi dolara od ukupno 30 milijardi dolara državnog duga duguje se stranim investitorima, a najveći kreditori su Japan i Kina, koji moraju biti otplaćeni sa kamatama, prenosi Hil.

Finansijski stručnjaci koje su intervjuisali američki mediji rekli su da je novi maksimum dostignut nekoliko godina ranije nego što su vlasti zemlje predvidele kao rezultat potrošenih ogromnih sredstava na borbu protiv pandemije.

Prema pisanju NJujork tajmsa, dodatni troškovi poslednjih godina uključivali su povećane iznose naknade za nezaposlene, pojačanu podršku malim preduzećima i stimulativne isplate.

Većina ekonomista se slaže da rekordni američki državni dug ne ukazuje na problem, jer ekonomija zemlje nastavlja da raste uprkos pandemiji kovida 19, a kamatna stopa ostaje niska, prenosi međunarodni Sputnjik.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1469 on: February 02, 2022, 03:50:20 pm »



Quote
Tucker: Every powerful person in America is talking about this

'Tucker Carlson Tonight' host examines why the left thinks democracy is in peril




Logged
Pages:  1 ... 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 [98] 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 ... 123   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 23 queries.