PALUBA
March 28, 2024, 03:18:53 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News:
Važno
Za sve članove foruma Paluba.Info, apel da uzmete učešće na samo u glasanju već i u temi.
Link do teme je ovde
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 [112] 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123   Go Down
  Print  
Author Topic: Vesti iz SAD  (Read 225285 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1665 on: August 24, 2022, 09:31:06 am »




Tramp sprečava FBI da pregleda dokumenata iz Mar-a-Laga


Bivši američki predsednik Donald Tramp podneo je u ponedeljak tužbu tražeći da spreči FBI da ispita dokumente koje su njegovi agenti zaplenili tokom racije na njegovu rezidenciju u Mar-a-Lagu dok ne bude imenovan nadzornik treće strane. Tramp je napad opisao kao „nezakonit i neustavan“.

U tužbi se traži imenovanje „specijalnog majstora“ koji će pregledati materijal koji je zaplenio FBI i utvrditi da li je zaštićen predsedničkim ili advokatsko-klijentskim privilegijama pre nego što agencija počne da ga ispituje. Trampov pravni tim je takođe zatražio da Ministarstvo pravde dostavi detaljan popis zaplenjenog materijala i vrati sve što je van okvira naloga za pretres.

Trampovo imanje u Palm Biču upalo je ranije ovog meseca od strane desetina agenata FBI-ja, u operaciji koja je navodno imala za cilj da povrati poverljive dokumente koje je Tramp odneo iz Bele kuće 2021.

„Vlada do danas nije uspela da legitimiše svoju istorijsku odluku da upadne u kuću predsednika koji je u potpunosti sarađivao“, navodi se u podnesku. Opisujući upad kao „šokantno agresivan“, u dokumentu se navodi da je Tramp „jasan favorit na republikanskim predsedničkim izborima 2024.“, ponavljajući insistiranje bivšeg predsednika da je racija politički motivisana.

Državni tužilac Merik Garland objavio je nalog za pretres kojim je FBI ušao u Trampov dom, ali Ministarstvo pravde se borilo da izjava pod zakletvom – koja se koristi za utvrđivanje verovatnog uzroka i dobijanje naloga – ostane pod pečatom. Sudija Floride koji je odobrio nalog dao je Ministarstvu pravde rok do četvrtka da objavi redigovanu verziju.

Iako ostaje nejasno šta je zapravo pronađeno u potrazi, Njujork tajms je u ponedeljak objavio da je ukupno 300 dokumenata sa poverljivim oznakama pronađeno iz Mar-a-Laga: 150 je Tramp predao u januaru, a još 150 ili koju je Tramp dobrovoljno prijavio u junu ili zaplenjen u ovomesečnoj raciji.

Članak Tajmsa je delimično pripisan Megi Haberman, novinarki koja je od 2021. tvrdila da je Tramp nezakonito rukovao osetljivim dokumentima nakon što je napustio Vašington. Haberman je ranije opisan u kampanji Hilari Klinton kao „prijateljski novinar“ koji je bio unajmljen da „priče priče“ korisne za demokrate.

Tramp na raciju i Habermanovo izveštavanje o njegovim navodnim zločinima gleda kao na operaciju koju vode demokrate kako bi ga sprečio da se ponovo kandiduje za funkciju 2024.

„Ova provala, pretres i zaplena u Mar-a-Lago bili su nezakoniti i neustavni, i mi preduzimamo sve neophodne radnje da vratimo dokumente koje bismo im dali da nije bilo potrebe za gnusnim upadom u moj dom. “, naveo je on u saopštenju u ponedeljak.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1666 on: August 25, 2022, 10:21:13 am »




Američka vlada želi više farmera koji nisu belci


Administracija predsednika Džoa Bajdena izdvaja 550 miliona dolara za programe za pomoć siromašnim farmerima i povećanje rasne raznolikosti u poljoprivrednim karijerama, dodajući svojim prethodnim izdacima za „pravedni kapital“ za proizvođače hrane.

Američko ministarstvo poljoprivrede (USDA) objavilo je u sredu novo finansiranje, rekavši da ima za cilj da pomogne proizvođačima koji nemaju dovoljno usluga da pristupe zemlji, kapitalu i tržištima i da obuče „sledeću raznoliku generaciju poljoprivrednih profesionalaca“. Preterana potrošnja cilja na „farmere u boji“, što znači na one sa drugim bojama kože osim bele.

Saopštenje je usledilo nakon neuspelog pokušaja Bajdenove administracije da obezbedi oprost duga samo nebelim farmerima kroz predlog zakona o olakšicama za Covid-19 iz marta 2021. Savezni sudija je u junu 2021. presudio da je rasno zasnovano oslobađanje duga neustavno diskriminatorno.

Zakon o porezu i potrošnji u iznosu od 739 milijardi dolara koji je Bajdenova Demokratska partija progurala kroz Kongres ranije ovog meseca omogućio je USDA-i da još jednom krene u nastojanju da se razlikuje, ovog puta koristeći širi jezik u vezi sa kvalifikovanošću kako bi se izbegli sudski izazovi. Paket potrošnje koji je objavljen u sredu deo je napora. USDA takođe planira da ponudi novi program otplate duga za poljoprivrednike koji su u „ekonomskim poteškoćama“ – ne samo one koji nisu bele rase – po mogućnosti do oktobra, kada je predviđeno da se okonča moratorijum na zaplenu farmi vezan za Covid.

Za sada, USDA je saopštila da će obezbediti 300 miliona dolara za projekte za pomoć poljoprivrednim proizvođačima koji se bore, uključujući one koji su siromašni, veterane ili „farmere u boji“. Iako beli farmeri nisu tehnički isključeni iz programa, agencija je rekla da ima za cilj da pomogne grupama „nedovoljno usluženim“ koje su bile diskriminisane u prošlosti.

USDA takođe izdvaja 250 miliona dolara za stvaranje mogućnosti za razvoj karijere u „institucijama koje služe manjinama“. Istorijski crnački fakulteti, institucije Indijanaca i „certificirane institucije koje služe hispanoamerikancima“ imaće pravo da se prijave za grantove u okviru programa. Mnogi studenti koji učestvuju završiće posao u saveznoj vladi.

Novi planovi potrošnje su „posljednja u nizu najava koje stvaraju zamah oko istorijske posvećenosti USDA-e da iskorijeni generacije sistemskog rasizma, usredsrede jednakost u donošenju odluka i kreiranju politike“ i podstiču „raznovrsnu, modernu i inkluzivnu radnu snagu“, saopštila je agencija.

Nisu svi srećni što je agencija bila primorana da proširi uslove za svoje subvencije. Komentarišući promene u šemi za otplatu duga, farmer iz Virdžinije Džon Bojd mlađi, predsednik Udruženja crnih farmera, rekao je za CNN prošle nedelje da će program biti manje fer nego što je ranije planirano. „Sada koriste veoma širok jezik koji uključuje bele farmere i druge oblike diskriminacije, uključujući starost“, rekao je on. „Umesto da dobijemo ono što smo već imali, mi se sada takmičimo sa drugima.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1667 on: August 26, 2022, 12:29:21 pm »




Bajden: Oštre reči za republikance uoči političkog mitinga


Američki predsednik Džo Bajden izrekao je u četvrtak oštre reči kako bi opisao republikance saveznike Trampa na prikupljanju sredstava uoči njegovog prvog političkog mitinga uoči izbora u novembru, pozivajući se na „ekstremnu MAGA agenda” koja pristupa „polufašizmu“, piše Rojters.

Bajden, koji započinje turneju od obale do obale, nastoji da pruži podršku demokratskim kandidatima i spreči republikance da preuzmu kontrolu nad Kongresom hvaleći oštre razlike između dve glavne američke stranke.

Događaj Demokratskog nacionalnog komiteta u četvrtak uveče u srednjoj školi Ričard Montgomeri u predgrađu Merilenda u Vašingtonu predstaviće mnoštvo političkih lidera Merilenda.

Promovisale su ga grupe, uključujući pružaoca zdravstvenih usluga za žene Planirano roditeljstvo i aktivistkinje protiv nasilja nad oružjem Moms Demand, dok se demokrate oslanjaju na novi zakon o bezbednosti oružja i zabrane abortusa koje podržavaju republikanci kako bi poboljšali svoje srednjoročne izglede.

Zvaničnik stranke je rekao da će Bajden govoriti u 19 časova. EDT (2300 GMT), će „istaknuti izbor koji će glasači imati u predstojećim srednjim izborima“. Okrug Montgomeri glasao je više od 78% za Bajdena i potpredsednicu Kamalu Haris 2020.

Pre mitinga, Bajden se sastao sa demokratskim donatorima za prikupljanje sredstava za partiju od milion dolara u dvorištu u zelenom kvartu severno od Vašingtona.

Šetajući sa ručnim mikrofonom, Bajden je detaljno opisao nevolje sa kojima se suočavaju Sjedinjene Države i svet zbog klimatskih promena. Govorio je o ekonomskim preokretima i budućnosti Kine i oštro je kritikovao pravac Republikanske partije.

„Sada vidimo ili početak ili samrtni zvonak ekstremnog MAGA programa“, rekao je Bajden, misleći na slogan „Učinimo Ameriku ponovo velikom“ bivšeg predsednika Donalda Trampa. „Nije samo Tramp… To je skoro polufašizam“, rekao je on.

Republikanci se nadaju da će nezadovoljstvo birača inflacijom dovesti do pobede u novembru, a istorija je na njihovoj strani. Stranka koja kontroliše Belu kuću obično gubi mesta u Kongresu na prvim međuizborima za novog predsednika, a politički analitičari predviđaju da republikanci imaju solidne šanse da preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom, a možda i Senatom.

Demokrate imaju samo malu većinu u Domu, dok je Senat ravnomerno podeljen, a moć potpredsednika daje kontrolu demokratama.

Republikanska kontrola jednog ili oba doma mogla bi da osujeti Bajdenovu zakonodavnu agendu u drugoj polovini njegovog četvorogodišnjeg mandata. Teški gubici bi takođe mogli da intenziviraju pitanja da li bi Bajden (79) trebalo da se kandiduje za reizbor 2024. ili da ga preda mlađoj generaciji.

Ali Bajden i njegov tim se sve više nadaju da će niz nedavnih uspeha u zakonodavstvu i gnev birača zbog poništavanja presude Vrhovnog suda iz 1973. kojom je ženama priznato ustavno pravo na abortus, izazvati snažan odziv među demokratama.

Demokrate žele da Bajdenovo putovanje podstakne predsednikove loše ankete i skrene pažnju na njegova dostignuća. Ali neki kandidati za Kongres brinu da će im kampanja sa Bajdenom naštetiti na izborima 8. novembra.

Bajden, čiji je poslednji rejting odobravanja 41%, ankete su niže od većine, ako ne i svih, demokratskih kandidata u konkurentskim trkama, često dvocifreno, rekli su demokratski anketari.


izvor
Logged
Dreadnought
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 69 456



« Reply #1668 on: August 26, 2022, 02:54:25 pm »




Sud doneo neočekivanu odluku tokom istrage o imovini Donalda Trampa


Sudija američkog suda naložio je istražiteljima da objave redigovanu verziju sudskih spisa koji su ga ubedili da zatraži istragu o imovini Donalda Trampa.

Objavljivanje iskaza koji uključuje dokaze tužilaštva, moglo bi da otkrije nove detalje o istrazi protiv Trampa.

Sa druge strane, Ministarstvo pravde protivilo se objavljivanju necenzurisane verzije usred istrage koja je u toku. FBI je nedavno pretražio Trampovu vilu pokušavajući da ustanovi da li je Tramp počinio krivično delo kada je umesto u Nacionalni arhiv dokumenta iz Bele kuće poneo sa sobom.

Tramp negira optužbe. Sudija Brus Rajnhart je rekao da su tužioci pokazali ubedljiv razlog da "zatamne" delove dokumenta koji bi otkrili identitet svedoka, policijskih agenata i drugih strana, kao i "strategiju istrage, pravac, razmere, izvore i metode", prenosi BBC. Odluka sudije usledila je ubrzo pošto je ministarstvo pravde potvrdilo da je podnelo sudiji kopiju spisa sa predloženim redigovanim delovima.

Čak i u redigovanoj formi, spis može da pokaže zašto je Tramp navodno odneo poverljiva dokumenta poslednjih dana svog mandata i šta je uradio sa njima u svojoj kući u Palm Biču. Ostale informacije biće objavljene kad ili ako bude podignuta optužnica za krivično delo. Tramp i njegovi advokati koji su okarakterisali pretres njegovog poseda Mar-a-Lago kao politički motivisanu i nezakonitu, zatražili su da se objave neredigovani spisi.

Trampov portparol Tejlor Budovič rekao je da su napori da se "sakrije" njihov sadržaj "cinični" i mogu da se iskoriste da "prikriju vladinu korupciju".


izvor
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 455



« Reply #1669 on: September 07, 2022, 08:21:05 am »

UNAPRED OBAVESTILI RUSIJU: SAD će u sredu lansirati balističku raketu „Minutmen III“

AMERIČKA vojska će u sredu izvesti probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete „Minutmen III“ bez bojeve glave i unapred su obavestile Rusiju o tome, izjavio je portparol Pentagona Patrik Rajder.

Lansiranje rakete više puta je odlagano zbog tenzija u odnosima sa Rusijom i Kinom.

- Sutra rano ujutru, 7. septembra, sa baze svemirskih snaga ‘Vandenberg’ u Kaliforniji biće izvršeno operativno probno lansiranje... interkontinentalne balističke rakete ‘Minutmen III’ bez bojeve glave - rekao je Rajder na konferenciji za medije.

On je lansiranje nazvao „rutinskim testom“ koji je unapred planiran i osmišljen da potvrdi „efikasnost i borbenu spremnost sistema“.

- Sjedinjene Američke Države su unapred obavestile Vladu Rusije u skladu sa svojim ugovornim obavezama - napomenuo je Rajder.

Izvor
Logged
Kubovac
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 9 455



« Reply #1670 on: September 08, 2022, 09:18:58 am »

AMERIKANCI TESTIRALI INTERKONTINENTALNU BALISTIČKU RAKETU: Lansiranje nema veze sa svetskim događajima

KOMANDA za globalni udar Vazduhoplovstva SAD u sredu je lansirala nenaoružanu interkontinentalnu balističku raketu Minuteman III iz baze svemirskih snaga Vandenberg, Kalifornija, u 1:13 časova po pacifičkom vremenu.

Cilj lanisranja kako je saopštila Komanda za globalni udar da demonstrira spremnost američkih nuklearnih snaga u efikasnost nacionalnog nuklearnog odvraćanja.

 - Ovo probno lansiranje deo je rutinskih i periodičnih aktivnosti koje imaju za cilj da pokažu da je nuklearno odvraćanje Sjedinjenih Država bezbedno, pouzdano i efikasno za odvraćanje pretnji iz dvadeset prvog veka. Ovakvi testovi su se dešavali više od 300 puta ranije, a ovaj test nije rezultat aktuelnih svetskih događaja. Ova probna lansiranja potvrđuju tačnost i pouzdanost ICBM oružanog sistema, obezbeđujući dragocene podatke koji obezbeđuju kontinuirano bezbedno, bezbedno i efikasno nuklearno odvraćanje, saopštila je Komanda za globalni udar i dodala.

 - Imali smo naporan raspored testiranja samo u poslednjih nekoliko meseci i ja sam zadivljen načinom na koji je naš tim izveo tokom svake misije - rekao je pukovnik Kristofer Kruz, komandant 576. eskadrile za testiranje letova.

Današnje lansiranje šalje vidljivu poruku sigurnosti našim saveznicima i ne mogu biti ponosniji na misiju kontinuiranog odvraćanja koju ovo lansiranje predstavlja.

Lansiranje testa je kulminacija višemesečnih priprema koje uključuju više vladinih partnera. Vazduhoplovci koji obavljaju ovu vitalnu misiju su neki od najveštije obučenih i najobrazovanijih koje vazduhoplovstvo može da ponudi.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Izvor


* Minutemen III.jpg (20.92 KB, 906x513 - viewed 1 times.)
Logged
Milan (longtrip)
kapetan fregate
*
Offline Offline

Posts: 7 424



« Reply #1671 on: February 09, 2023, 03:51:43 pm »

Ко има користи од нашег дуготрајног финансирања рата у Украјини?


03. ФЕБРУАР 2023

thefederalist

писао :
Конгресмен Ворен Дејвидсон је бивши војни ренџер, дипломац Вест Поинта и члан одбора за спољне послове Представничког дома.


Како се приближавамо првој годишњици инвазије руске војске на Украјину, за Американце постаје све важније да се запитају: Ко има користи?

Амерички отворен бланко рачун за Украјину ,вероватније ће довести до дугог рата него до брзог и одлучујућег исхода. Три групе фаворизују дуги рат у Украјини: Владимир Путин, глобални индустријски одбрамбени комплекс и Кина.Све док у Украјини траје ратно стање, чак и на лаганој ватри, Путин постиже свој циљ: Украјина неће бити део НАТО-а. Као што је председник Ајзенхауер упозорио, превише моћан војно-индустријски комплекс ризикује да своје интересе и истину доведе у сукоб са интересима Америке.

Коначно, Кина је имала велике користи од начина на који је Америка проћердала пост-хладноратовсу еру. Америчкој спољној политици потребна је стратешка дубина, а не исти погрешан приступ који је Америку оставио мање слободном, мање безбедном и више оптерећеном дугом.

Стручњаци и обавештајни професионалци приписали су мноштво мотива да објасне Путинову неправедну инвазију на Украјину. Нећу их овде истраживати, али сви деле једну заједничку тему. Путин не жели да Украјина постане члан НАТО-а или део Европске уније. Док у Украјини траје ратно стање, неће се догодити ни једно ни друго.

Очекивања да ће се Америка борити или финансирати још један бескрајни рат ризикује катастрофалан неуспех. Штавише, пошто се наши рационални циљеви заиста разликују, то не даје подстицај украјинском председнику Зеленском да тежи ограниченијим циљевима или алтернативама америчком бланко чеку.

Јасно је да људи који производе наше оружје и муницију имају користи од продаје што више оружја и муниције. Америчка одбрамбена индустријска база јесте и мора остати најбоља због очувања америчке предности на бојном пољу. Међутим, пост-хладноратовска ера је прогутана стратешким и неизнуђеним грешкама  које су нас уназадиле и нашкодиле нашој националној безбедности.

Америка је потрошила скоро 7 трилиона долара борећи се у неопходном, али лоше фокусираном рату као одговор на нападе 11. септембра. Јасно видимо контраст између првобитног рата у Ираку и много ефикаснијег и фокусираног напора да се порази ИСИС. Коначно, након година лоше дефинисаних мисија, превладао је рационални приступ — коришћење економије силе (трајни принцип рата).

Коначно, Кина користи цео владин приступ унапређењу својих интереса који је у великој мери надмашио Америку и Запад у ери после Хладног рата. Док је Америка била укључена у бескрајне ратове, Комунистичка партија Кине је утростручила своју економију, повећала своју средњу класу и фокусирала се на глобалну стратегију у којој сви на свету осим САД граде ближе односе са Кином. Време је да се фокусирамо на америчке интересе — интересе који оснажују нашу владу да пружи резултате за наше грађане.

Без сажетих, принципијелних циљева, ни наше дипломате ни наши ратници не могу бити одговорни за успех или неуспех. Ако не по плану, у реалности свакако, овај недостатак јасноће производи дуге ратове ниског интезитета, а не одлучујуће исходе. На исти начин овакав пропуст је увелико у току у Украјини.

Како се приближавамо годишњици руске инвазије, пошто смо потрошили више од Русије на рат, шта је тачно наша мисија? Да ли је то промена режима у Русији? Нема руских трупа у Украјини? Укључујући Крим? Или можда било какво мирно решење које спречава ширење рата на наше НАТО савезнике?

Ми немамо мисију, тако да нема ни одговорности, а овај исти реакционарни модус неуспеха перверзно служи интересима других на рачун наших грађана. Америчкој спољној политици потребна је стратешка дубина, а не само потрошња на одбрану. Почетак би био конкретна уверљива намера о мисији за Украјину која чува нашу моћ тамо где ће она бити најпотребнија.

напомена:
превод "на брзину" уз минималне корекције





Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1672 on: February 09, 2023, 07:28:00 pm »

Ко има користи од нашег дуготрајног финансирања рата у Украјини?


03. ФЕБРУАР 2023

thefederalist

писао :
Конгресмен Ворен Дејвидсон је бивши војни ренџер, дипломац Вест Поинта и члан одбора за спољне послове Представничког дома.
...

напомена:
превод "на брзину" уз минималне корекције


Сасвим добар превод, хвала!
Logged
fazan
Moderator
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 128


« Reply #1673 on: February 09, 2023, 07:45:04 pm »

Pew Research Center је објавио резултате истраживања који показују да у Америци расте број оних који се противе Бајденовој политици у Украјини, те да су поделе по партијским линијама све израженије. Републиканци у Конгресу и Сенату ће се неминовно наћи под притиском свог бирачког тела, али је тешко проценити колико ће тај притисљк бити јак.

Овде преносим само неколико графикона, Мислим да су једноставни за разумети.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* ft_2023.01.31_one-year-ukraine_01.jpg (264.03 KB, 840x780 - viewed 3 times.)

* ft_2023.01.31_one-year-ukraine_02.jpg (141.63 KB, 620x856 - viewed 3 times.)

* ft_2023.01.31_one-year-ukraine_03.jpg (187.13 KB, 840x744 - viewed 3 times.)
« Last Edit: February 10, 2023, 03:35:32 pm by Brok, Reason: ubačene slike u atačment » Logged
Prvačić
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 282


« Reply #1674 on: March 09, 2023, 04:47:30 pm »

Šta se dešava u SAD?

Kongresno saslušanje o Avganistanu.

"Uplakani američki marinac opisao pred Kongresom afganistansku 'katastrofu'



U svjedočenju pred američkim Kongresom, bivši američki marinac opisao je povlačenje Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021. godine kao "katastrofu".

Tyler Vargas-Andrews, teško ozlijeđen u Afganistanu, govorio je u prvom u nizu saslušanja predvođenih republikancima u kojima se ispituje način na koji je administracija predsjednika Joea Bidena postupala u vezi s povlačenjem trupa iz te azijske zemlje.

Detaljno je opisao razdoblje kaosa i nepripremljenosti u danima nakon što su talibani zauzeli Kabul.

Drugi su govorili o trajnim traumama i duševnim smetnjama koje su uslijedile.

Narednik Vargas-Andrews(25) bio je jedan od nekoliko pripadnika američke vojske zaduženih za zaštitu zračne luke u Kabulu 26. kolovoza 2021., kada su dva bombaša samoubojice napala mnoštvo Afganistanaca koji su pokušavali pobjeći od talibana tijekom američke evakuacije.

U bombardiranju je poginulo 13 američkih vojnika i 170 afganistanskih civila.

Narednik Vargas-Andrews posvjedočio je da su on i još jedan američki marinac primili obavijest o bombaškom napadu prije nego što se dogodio te da je uočio osumnjičenika u gomili ljudi.

Rekao je da je upozorio nadređene i zatražio dopuštenje za djelovanje, ali ga nije dobio.

"Jednostavno, bili smo ignorirani", rekao je narednik Vargas-Andrews.

U emotivnom svjedočenju opisao je kako je bio bačen u zrak tijekom bombardiranja, da bi potom oko sebe vidio mrtve ili onesviještene suborce.

"Tijelo mi je bilo shrvano od traume od eksplozije. Trbuh mi je rasporen", rekao je.

Narednik Vargas-Andrews nazvao je američko povlačenje iz Afganistana "katastrofom". "Postojao je neoprostiv nedostatak odgovornosti i nemara."

"Vidim lica svih onih koje nismo mogli spasiti, onih koje smo ostavili", rekao je.

U istrazi Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma o evakuaciji iz Afganistana također su se čula svjedočenja drugih američkih vojnika i veterana koji su govorili o svojom mentalnom stanju nakon akcije povlačenja.

Umirovljeni potpukovnik David Scott Mann, koji je u to vrijeme radio na evakuaciji Afganistanaca, posvjedočio je da je iskustvo pokušaja da se saveznici izvuku ostavilo "gorak ukus".

Dodao je da su pozivi na sos liniju pomoći veterana porasli za 81 posto nakon povlačenja iz Afganistana.

Rekao je da je prijatelj s kojim je služio vojsku, izvršio samoubojstvo.

"Jednostavno, nije mogao naći izlaz iz tame te moralne ozljede", rekao je potpukovnik Mann.

Svjedočanstva većine svjedoka svaljuju krivnju na sve predsjedničke administracije otkad su američke trupe prvi put raspoređene u Afganistan, od Georgea W. Busha do Joea Bidena.

Svjedoci su također pozvali na trenutnu akciju kako bi se pomoglo afganistanskim saveznicima i u Afganistanu, i u SAD-u.

"Amerika gradi gnusnu reputaciju zbog tamošnjeg višegeneracijskog sustavnog napuštanja naših saveznika, ostavljamo tinjajući ljudski otpadak, od Montanjara u Vijetnamu do Kurda u Siriji", rekao je potpukovnik Mann.

Republikanci koji dugo čekaju na istragu okrivili su Bidenovu administraciju.

Predsjedavajući panela Mike McCaul, republikanac iz Teksasa, rekao je da je američko povlačenje iz Afganistana "sistemski slom savezne vlade na svim razinama i zapanjujući neuspjeh vodstva Bidenove administracije".

Kao odgovor na optužbe, demokrati su stali u obranu predsjednika Bidena.

Kongresmen Gregory Meeks iz New Yorka rekao je da je Biden "donio ispravnu odluku da sve naše trupe vrati kući".

"Ne mogu čiste savjesti zamisliti slanje više američkih muškaraca i žena da se bore u Afganistanu", kazao je.

Joe Biden je ranije rekao da snosi "odgovornost za suštinski sve što se tamo dogodilo", ali je i okrivio bivšeg predsjednika Donalda Trumpa za nadgledanje sporazuma o povlačenju s talibanima."


IZVOR


I o poslovima porodice Bajden


"Komer pozvao Jeremića da pruži informacije o poslovima Hantera Bajdena



VAŠINGTON - Predsednik Odbora za nadzor i odgovornost pri američkom Kongresu, Džejms Komer, zatražio je od predsednika Narodne stranke Vuka Jeremića da tom telu dostavi sve dokumente, zapise i dokaze u vezi sa umešanošću porodice Bajden u inostrane poslovne poduhvate, koji su uključivali osobu povezanu sa Komunističkom partijom Kine i osuđenu za međunarodne šeme podmićivanja.
U pismu Komera upućenom Jeremiću, u koje je Tanjug imao uvid, navodi se da Odbor istražuje slučaj predsednika Džozefa Bajdena i veze njega i njegove porodice i saradnika sa određenim međunarodnim i domaćim poslovnim transakcijama i praksama.

Kako se navodi, pregledom svedočenja u slučaju SAD protiv bivšeg operativnog šefa kineske kompanije CEFC Ćina Energy Patrika Hoa, osuđenog za međunarodno podmicivanje i pranje novca 2018. godine, utvrđeno je da Jeremić ima evidenciju i informacije u vezi sa poslovanjem porodice Bajden sa inostranstvom.

"Komitet za nadzor i odgovornost istražuje veze predsednika Bajdena sa određenim međunarodnim i domacim poslovnim transakcijama i praksama, uključujući njegovu porodicu i saradnike koji su prodavali uticaj kako bi generisali milione dolara za porodicu Bajden. Pregled svedočenja Odbora u federalnom krivičnom postupku - Sjedinjene Američke Države protiv Patrika Hoa i drugi dokumenti pokazuju da imate evidenciju i informacije u vezi sa poslovima porodice Bajden u inostranstvu", napisao je Komer.

Navodi se da je preko te kompanije kineska Komunistička partija prišla porodici Bajden da proširi svoj energetski uticaj u SAD.

"Tokom suđenja, svedočili ste u vezi sa vašim poslovnim odnosima sa određenim zvaničnicima CEFC-a, uključujuci predsedavajuceg Je Đianminga i Patrika Hoa, koga je zastupao Hanter Bajden".

U pismu napisanom na pet strana, navodi se da Odbor istražuje da li je predsednik Bajden znao ili je bio umešan u taj slučaj i da je utvrđeno da je Jeremić razvio poslovni odnos sa Hanterom Bajdenom i njegovim saradnicima i komunicirao sa njima o CEFC.

"Tokom suđenja Patriku Hou, svedočili ste da vam je CEFC platio stotine hiljada dolara godišnje za posao 'konsultanta', kao i da ste posredovali u upoznavanju Bajdena Hantera sa predstavnicima kineske kompanije", navodi se u pismu,

Kaže se da je Jeremić svedočio da je organizovao večeru između predsedavajućeg CEFC-a Lea Đianminga i još jedne osobe u Vašingtonu, 6. decembra 2015.

Komer je Jeremiću dao rok da mu do 7. marta pošalje sve dokumente i informacije od 2014. godine do danas sa Robertom Hanterom Bajdenom, Džejmsom Bajdenom, Erikom Šverinom, Devonom Arčerom i Džejmsom Gilijarom, kao i dokumente i komunikacije sa bilo kojim saradnikom CEFC-a, uključujuci predsednika Le Đianminga i Patrika Hoa.

Tražio mu je i da odgovori da li mu je poznato, da li je Ministarstvo pravde redigovalo ime Hantera Bajdena iz dokaza 2739R u predmetu SAD protiv Patrika Hoa, a dao mu je i rok do 14. marta da sa članovima Odbora zakaže intervju u vezi svih ovih pitanja.

Američki mediji objavili su vest o zahtevu Odbora, a NBC njuz ističe da je Jeremić bio ministar spoljnih poslova Srbije i predsedavajuću Generalnom Skupštinom UN od 2012. do 2013. godine, kao i da ga je Komer nazvao "ključnim svedokom u istrazi".

Mediji ističu i da je Patrik Ho, osuđen za međunarodno podmićivanje i pranje novca 2018. godine, bio bivši šef operacije CEFC China Energi (CEFC) sa sedištem u SAD.

"Jeremićevo prethodno svedočenje o poslovnim odnosima sa zvaničnicima koji su učestvovali u međunarodnim šemama podmićivanja podiže crvene zastavice da možda postoje dokazi koji pokazuju da su porodica Bajden i saradnici prodavali uticaj i pokušavali da prodaju pristup, uključujući i pojedincima povezanim sa Komunističkom partijom Kine", rekao je Komer za Foks njuz.

On je kazao da, ako je predsednik Bajden kompromitovan dogovorima sa stranim protivnicima, to je jasna pretnja nacionalnoj bezbednosti, kao i da je Nadzorni odbor posvećen uvođenju transparentnosti i odgovornosti u rasipanje, prevaru i zloupotrebe koje su se desile na najvišim nivoima vlasti.

NBC njuz podseća da je Vašington post 2022. objavio da potencijalni energetski projekti o kojima je Hanter Bajden razgovarao sa Hoovom kompanijom "nikada nisu urodili plodom", kao i da je Jeremic u pisanom odgovoru tom listu rekao da poznaje i Hantera Bajdena i Je Đianminga, Hoovog saradnika koji je predsednik kineske energetske kompanije CEFC, ali da nije učestvovao u njihovom predstavljanju.

Njujork post piše da je u mejlu 30. novembra 2015. godine, pronađenom u laptopu Hantera Bajdena, Jeremic rekao drugom Bajdenovom saradniku, Eriku Šverinu, da ce večerati u Vašingtonu sa predsednikom CEFC-a Jeom Đianmingom.

"On je veoma mlad i dinamičan (39), sa vrhunskim vezama u svojoj zemlji. Nedavno su počeli da ulažu u inostranstvo (milijarde dolara) i planiraju da urade mnogo više. Želeo bih da pozovem Huntera da mi se pridruži na ovoj privatnoj večeri (mala večera - ovo nije događaj bilo koje vrste). Uveren sam da ce u buducnosti iz toga proizaći mnogo zanimljivih projekata", napisao je Jeremić u tom mejlu.

Kako se navodi, Šverin je odgovorio da će Hanter biti na putu i da možda neće moci da prisustvuje večeri, ali da će se još javiti."


IZVOR

i

"Kongres pozvao Vuka Jeremića da dostavi dokumenta o Hanteru Bajdenu


Odbor Predstavničkog doma za nadzor rada vlade pozvao je bivšeg šefa srpske diplomatije Vuka Jeremića, da odboru dostavi dokumenta, beleške i komunikacije koje se odnose na Hantera Bajdena, sina predsednika Džoa Bajdena, piše Glas Amerike (VOA).

Takođe je zatraženo da Jeremić razgovara sa osobljem odbora.

Predsedavajući Odbora za nadzor vlade, republikanac Džejms Komer je Jeremića, koji je predsedavao Generalnom skupštinom UN 2012. i 2013. godine, nazvao "ključnim svedokom u istrazi".

Odbor, u kojem većinu imaju republikanci, istražuje učešće porodice Bajden u stranim poslovnim poduhvatima, u kojima je učestvovao i Patrik Ho, kineski državljanin i bivši direktor privatne kineske kompanije CEFC Čajna Enerdži za poslovanje u SAD. 2018. godine, američki federalni sud proglasio je Hoa krivim za korupciju na međunarodnom nivou i pranje novca.

Jeremić je na suđenju Hou te godine svedočio da je pokušao da ugovori večeru između predsedavajućeg CEFC-ja Jia Đijanminga i osobe čije je ime redigovano. U imejlu koji je poslao zajedničkom poslovnom saradniku, Jeremić je pozvao Hantera Bajdena da prisustvuje maloj privatnoj večeri koju je želeo da organizuje u Vašingtonu.

Hanter Bajden nije mogao da prisustvuje toj večeri, a Jeremić je kasnije u imejlu za Vašington post izjavio da "nije učestvovao u upoznavanju Hantera Bajdena i Jia".

"Odbor za nadzor rada vlade istražuje veze predsednika Bajdena sa određenim međunarodnim i domaćim poslovnim transakcijam i praksama, uključujući njegovu porodicu i saradnike koji su koristili svoj politički uticaj da bi doneli milione dolara zarade porodici Bajden", napisao je Komer u pismu Jeremiću.

"Odbor je pregledao svedočanstva iz federalne krivične istrage u slučaju SAD protiv Patrika Hoa - i druga dokumenta koja pokazuju da imate zapise i informacije koje se odnose na poslovanja porodice Bajden u inostranstvu", napisao je predsedavajući Komer.

Energetska kompanija CEFC proglasila je bankrotstvo 2020, i sada je u vlasništvu Komunističke partije Kine.

Odbor od Jeremića traži da do najkasnije 7. marta dostavi sva dokumenta i komunikaciju od 2014. godine do danas sa Hanterom Bajdenom, Džejmson Bajdenom, Erikom Šverinom, Devonom Arčerom i Džejmsom Gilijarom kao i sva dokumenta i komunikaciju od 2014. do danas sa bilo kojim saradnikom kineske energetske kompanije CEFC, uključujući predsedavajućeg Jia i Patrika Hoa.

Šverin, Arčer i Gilijar su bivši poslovni partneri Hantera Bajdena.

Takođe, odbor od Jeremića traži da odgovori na pitanje: Da li je na osnovu onoga što on sam zna, Sekretarijat za pravosuđe zatamnio ime Hantera Bajdena u dokumentu 2739R koji je korišćen kao dokaz u predmetu SAD protiv Patrika Hoa?

Odbor za nadzor traži dokumenta i informacije od ključnih svedoka u okviru istrage uloge predsednika Bajdena u poslovnim aktivnostima njegove porodice u inostranstvu, u nameri da ustanovi da li je tim aktivnostima ugrožena nacionalna bezbednost.

Takođe je najavljeno da će odbor razmotriti izradu zakona kako bi se ojačali federalni zakoni o etici koji se odnose na javne službenike i njihove rođake.

Komer, republikanski kongresmen iz Kentakija, rekao je da postoje "zabrinjavajuća pitanja" u pogledu poslovnih transakcija Hantera Bajdena i predsjednikovog brata Džejmsa, koja zahtijevaju dublju istragu.

Republikanski članovi Kongresa već godinu analiziraju poruke i finansijske transakcije pronađene tokom pretrage Hanterovog laptopa, a sada imaju pravo da šalju obavezujuće pozive na svjedočenje i sprovode agresivniju istragu.

Porezi i strane poslovne transakcije Hantera Bajdena su već pod federalnom istragom. Hanter nikada nije imao položaj u predsjedničkoj kampanji ili u Bijeloj kući, ali njegovo članstvo u odboru jedne ukrajinske energetske kompanije i pokušaji da sklopi poslovne ugovore u Kini već dugo pokreću pitanja o tome da li je za to koristio uticaj svog oca.

Džo Bajden rekao je da nije razgovarao sa svojim sinom o njegovim poslovima u inostranstvu i nema indikacija da je i američki predsjednik obuhvaćen istragom federalnih organa.

Bela kuća tvrdi da nije bilo nikakvih nepriličnih poslovnih aktivnosti i naziva Komerovu istragu stranačkim "lovom na veštice"."


IZVOR

Izgleda da se Vuku neide

"Jeremić neće svedočiti o poslovima Bajdena: Ne želim da se mešam u unutrašnju politiku SAD, nije mi stigao poziv


BEOGRAD - Predsednik Narodne stranke Vuk Jeremić, danas je, povodom poziva da svedoči pred Kongresom SAD, izjavio da je reč o visokoj unutrašnjoj politici te zemlje, u koju nema ni želju, ni obavezu da se meša.
Ovo je obračun na vrhu američke politike, između republikanske većine u Predstavničkom domu Kongresa SAD i demokratske administracije u Beloj kući, rekao je Jeremić listu "Danas".

"Ranije je demokratska većina optuživala predsednika Trampa, sada republikanska većina optužuje predsednika Bajdena, ali to je njihova unutrašnja politika u koju nemam želju, a ni obavezu da se mešam", dodao je Jeremić.

On je istakao da su SAD ozbiljna država i da, ako s njim u vezi postoji bilo kakva sumnja, sigurno ne bi preko medija bivao pozivan u Kongres, već bi mu poziv stigao iz pravosuđa.

"To se nije dogodilo, niti će se dogoditi, jer se ovde radi isključivo o političkom sukobu centara moći u SAD", rekao je Jeremić.

Predsednik Odbora za nadzor i odgovornost pri američkom Kongresu, Džejms Komer, zatražio je ranije od Vuka Jeremića da tom telu dostavi sve dokumente, zapise i dokaze u vezi sa umešanošću porodice Bajden u određene međunarodne i domaće poslovne transakcije i prakse.

U pismu Komera upućenom Jeremiću, u koje je Tanjug imao uvid, navodi se da je pregledom svedočenja u slučaju SAD protiv bivšeg operativnog šefa kineske kompanije CEFC Ćina Energy, Patrika Hoa, osuđenog za međunarodno podmicivanje i pranje novca 2018. godine, utvrđeno da Jeremić ima evidenciju i informacije u vezi sa poslovanjem porodice Bajden sa inostranstvom.

U pismu napisanom na pet strana, navodi se da Odbor istražuje da li je predsednik Bajden znao ili je bio umešan u taj slučaj i da je utvrđeno da je Jeremić razvio poslovni odnos sa Hanterom Bajdenom i njegovim saradnicima i komunicirao sa njima o CEFC.

"Tokom suđenja Patriku Hou, svedočili ste da vam je CEFC platio stotine hiljada dolara godišnje za posao 'konsultanta', kao i da ste posredovali u upoznavanju Hantera Bajdena sa predstavnicima kineske kompanije", navodi se u pismu,

Komer je Jeremiću dao rok da mu do 7. marta pošalje sve dokumente i informacije od 2014. godine do danas sa Robertom Hanterom Bajdenom, Džejmsom Bajdenom, Erikom Šverinom, Devonom Arčerom i Džejmsom Gilijarom, kao i dokumente i komunikacije sa bilo kojim saradnikom CEFC-a, uključujući predsednika Le Đianminga i Patrika Hoa."


IZVOR

Prethodni saziv Kongresa je usvojio budžet za ovu godinu, ali šta je sa budžetom za iduću?
Iduća je izborna. Spremaju li republikanci nešto za izbore?
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1675 on: March 11, 2023, 09:17:57 pm »

Мексички председник одговорио САД: Фентанил је амерички проблем

Фентанилска криза" која односи животе десетине хиљада Американаца сваке године је проблем створен у тој земљи, рекао је мексички председник Андреас Мануел Лопез Обрадор, познатији као АМЛО.

„Ми овде не производимо фентанил и не конзумирамо фентанил", рекао је он, саветујући Американце да се "позабаве сопственим проблемом друштвене деградације", уместо што воде рат против нарко-картела.

Америка спрема војну интервенцију у Мексику, председник поручује: Угрожавате нам суверенитет

Мексички председник је рекао да је епидемија болести зависности у САД последица друштвених проблема попут породица са само једним родитељем, родитеља који избацују сопствени децу из кућа и деце која своје родитеље стављају у старачке домове и "посећују их једном годишње", а не доступности тог наркотика.

До Обрадорове изјаве долази неколико дана након што је амерички сенатор Линдзи Грејем позвао на "ослобађање свог америчког беса и моћи против нарко-картела". Иако је он нагласио да не позива на "инвазију Мексика", тај ратоборни републиканац је рекао да би Пентагон требало да "уништи лабораторије за производњу наркотика које трују Американце".

Мексички председник је одбацио Грејемове коментаре као "увреду Мексика и недостатак поштовања за нашу независност и суверенитет", и запретио да ће Мексиканцима и другим Хиспаноамериканцима који живе у САД поручити да гласају против "нехумане и интервенционистичке" Републиканске партије.

Мексички секретар за спољне послове Марсело Ебрард сложио се да је предлог америчког сенатора "катастрофалан" по сарадњу двеју земаља. "Они знају да епидемија фентанила није потекла из Мексика, већ из САД", написао је он на Твитеру, додајући да "у борби против фентанила улаже више труда него икада пре", преноси РТ Балкан.

Нарко-картели који су некада кријумчарили хероин и кокаин прешли су на профитабилнију трговину фентанилом и метамфетамином, које сами производе у великим суперлабараторијама.

Док се фентанил, који је 50 пута јачи од хероина, ретко користи у Мексику, влада је недавно покренула кампању како би упозорила грађане, користећи слике снимљене у делова америчких градова препуних дроге.

Америчка Агенција за борбу против наркотика (ДЕА) прошле године је запленила више од 379 милиона доза фентанила, што је довољно да убије све становнике САД. Око 70.000 Американаца умре од предозирања опијатима сваке године, а та бројка је у порасту од почетка деведесетих година прошлог века.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1676 on: March 11, 2023, 10:15:27 pm »

U Kongresu pokrenuta istraga o povlačenju SAD iz Avganistana

Republikanska većina u Predstavničkom domu američkog Kongresa pokrenula je istragu o odluci administracije predsednika SAD Džozefa Bajdena da se povuče iz Avganistana u avgustu 2021.

Eksperti za imigraciju i američki vojnici koji su učestvovali u evakuaciji svedočili su da je haotično povlačenje bilo posledica više decenija pogrešnih odluka, prenosi Glas Amerike (VOA). Poslednje dane američkog rata u Avganistanu obeležili su haos i smrt, a brzo napredovanje talibana je iznenadilo i američku vojsku i Stejt department.

– Zbog zanemarivanja dužnosti od strane Bajdenove administracije, svet je gledao kako se potresne scene odvijaju na aerodromu u Kabulu i oko njega, tokom dve nedelje – izjavio je Majkl Mekol, predsedavajući odbora za spoljnu politiku.

Republikanci u Kongresu vode istragu o događajima u avgustu 2021. a demokrate tvrde da su za haotično povlačenje odgovorne prethodne administracije.

– U godinama pre povlačenja 2021, odluka da se učestvuje u direktnim pregovorima sa talibanima, bez vlade Avganistana, i poziv na sastanak u Kemp Dejvidu potvrdili su međunarodni legitimitet talibana – ukazao je na pretresu demokratski kongresmen Gregori Miks.

Kongres takođe postavlja pitanje zbog čega je došlo do zastoja u procesuiranju viza desetina hiljada Avganistanaca kojima je obećana bezbednost u zamenu za pomoć američkim snagama. Oko 122.000 ljudi na kraju je avionima evakuisano iz Avganistana u dva dana pre nego što su talibani preuzeli vlast. Međutim, imigracioni status Avganistanaca koji su uspeli da dođu u SAD je i dalje neizvestan, a desetine hiljada su i dalje u Avganistanu, navodi VOA.

Američki vojnici takođe su svedočili da su zbog nejasnih pravila vojnog angažovanja ostali bez odbrane na aerodromu u Kabulu i ocenili da je to na kraju dovelo do bombaškog napada 26. avgusta 2021, u kome je ubijeno 173 ljudi, uključujući 13 američkih vojnika, što je bio najsmrtonosniji dan za Amerikance u Avganistanu u prethodnih 10 godina.

Članovi Kongresa su saopštili da će američki državni sekretar i sekretar za odbranu uskoro biti pozvani da svedoče o ulozi svojih sekretarijata u evakuaciji.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1677 on: March 12, 2023, 12:24:33 pm »

Poslednji argument – Amerika se sprema da upotrebi klimatsko oružje

Bela kuća i Kongres usvojili su petogodišnji plan za „klimatske intervencije” koji predviđa stvaranje tehnologija za kontrolu klime.

Naučnici se protive takvom razvoju događaja, a stručnjaci za bezbednost upozoravaju da njihova praktična primena od strane jedne od zemalja rizikuje da se pretvori u klimatski rat.

Klima na strani Rusije

Kako RIA izveštava, u dokumentu , objavljenom na sajtu Bele kuće, navodi se da je cilj programa „stvaranje naučne osnove za upravljanje sunčevim zračenjem i druge brze intervencije u kontekstu kratkoročnih klimatskih rizika“.

Ovako SAD žele da se bore protiv „ruske dominacije u poljoprivredi“. Nacionalni obaveštajni savet ovo smatra „pitanjem nacionalne bezbednosti“ koje se „potcenjuje kao geopolitička pretnja“.

Stručnjaci napominju da je poljoprivreda najugroženiji sektor američke privrede, posebno pogođen klimatskim promenama. Zbog vrućine, suše i degradacije zemljišta, površina obradivog zemljišta se svake godine smanjuje. Prinosi u tradicionalnim poljoprivrednim državama mogli bi pasti za 90 odsto do 2040. godine, a region gajenja žitarica će se pomeriti ka kanadskoj granici.

Rusija, naprotiv, ima samo koristi od globalnog zagrevanja. Naučnici su izračunali da će se zona efektivne poljoprivrede u Sibiru udvostručiti do 2080. godine – za skoro pet miliona kvadratnih kilometara. Rusija će postati vodeći svetski proizvođač pšenice sa 20 odsto tržišta.

Eksplozivni rast poljoprivredne proizvodnje samo je mali deo onoga što klimatski optimisti kažu da se sprema Rusiji. Stalno otapanje arktičkog morskog leda učiniće Severni morski put najkraćim i najjeftinijim putem za teret iz Kine i cele jugoistočne Azije do Evrope . Kontrola ove važne transportne arterije obećava značajne koristi i prihode.

Sun Engineers

Sjedinjene Države nisu spremne da podnesu ovo. Da bi se suprotstavila Bela kuća namerava da koristi solarni geoinženjering. Ovo je relativno nov pravac u nauci. Naučnici razvijaju različite tehnologije pomoću kojih bi smanjili ili odbili tok sunčeve toplote koja ulazi u Zemlju – svemirska ogledala koja odražavaju morske oblake, aerosolna zaštita u stratosferi.

Sve je počelo činjenicom da je 2006. dobitnik Nobelove nagrade, holandski hemičar Pol Krucen, objavio članak o načinima spasavanja od globalnog zagrevanja. Predložio je manipulisanje atmosferom.

Posle jakih vulkanskih erupcija nastupa hladnoća – na godinu-dve. To je zbog činjenice da se mnoge mineralne čestice emituju u atmosferu sa pepelom i gasovima, reflektujući sunčeve zrake. U projektima geoinženjeringa, trebalo bi da imitira prirodni vulkanski efekat prskanjem reflektujućih čestica aerosola sumpor-dioksida, sulfata ili kalcijum karbonata u gornjoj atmosferi.

Američki „odgovor“

Prema planu Bele kuće, avioni ili stratosferski baloni će raspršiti desetine miliona tona čestica sumpor-dioksida u gornju atmosferu, koje će, kada se kondenzuju, formirati sloj koji odbija sunčeve zrake.

Procenjuje se da će to stvoriti efekat sličan onom od erupcije planine Pinatubo na Filipinima 1991. godine . Tada je u atmosferu dospelo oko 15 miliona tona sumpor-dioksida i prosečna globalna temperatura je pala za oko jedan stepen.

Ovo je relativno brz i jeftin metod. Ali geoinženjerske tehnologije se ne mogu primeniti lokalno, samo u jednoj zemlji. Za to ne postoji nikakva međunarodnopravna osnova.

Neopravdani rizici

Naučnici su sigurni da američke vlasti potcenjuju rizike geoinženjerskih projekata. Nijedan klimatski model ne može tačno predvideti kako će promene u atmosferi u jednom delu planete uticati na vreme u drugom.

Strahuje se da će temperature porasti izvan sloja sumpor-dioksida, što će izazvati katastrofalan toplotni talas širom sveta. Ovo je takozvani efekat temperaturnog duga. Ako stalno ne dopunjujete zalihe aerosola u stratosferi, reflektujući sloj će biti kritično iscrpljen i temperatura na planeti može skočiti bukvalno preko noći.

Razne naučne organizacije, uključujući i Nacionalni istraživački savet Nacionalne akademije nauka SAD, više puta su primećivale da geoinženjerske intervencije samo privremeno maskiraju znake zagrevanja i ne rešavaju ključni zadatak uklanjanja gasova staklene bašte iz atmosfere.

U 2021. godini, jedan broj vodećih naučnika u oblasti životne sredine sa univerziteta u Velikoj Britaniji , Nemačkoj i Holandiji objavio je otvoreno pismo UN i vladama pozivajući na zabranu solarnog geoinženjeringa i međunarodne sporazume koji blokiraju finansiranje takvih projekata.

„Rizici solarnog geoinženjeringa su slabo shvaćeni, uticaji će varirati u zavisnosti od regiona, a postoje i neizvesnosti u pogledu uticaja na vremenske prilike, poljoprivredu i obezbeđivanje osnovnih potreba za hranom i vodom. Špekulativna mogućnost da budući solarni geoinženjering rizikuje da postane moćan argument za industrijske lobiste, one koji negiraju klimu i neke vlade.

Bez efikasne globalne i demokratske kontrole, geopolitika mogućeg jednostranog uvođenja solarnog geoinženjeringa bila bi zastrašujuća i nepravedna“, kaže se u dokumentu.

Pozivu se pridružilo više od 410 stručnjaka iz 60 zemalja. Zabrinutost naučnika dele mnogi političari i javne ličnosti.

A predstavnici obaveštajne zajednice ukazuju na perspektivu oružanih sukoba između zemalja zbog geoinženjerskih projekata – klimatskih ratova.

Bela kuća sve ovo ignoriše tako što velikodušno finansira razvoj tehnologije klimatskog oružja, i opravdava ga globalnim zagrevanjem.

Duga igra

Od sredine 1990-ih, hipoteza o štetnom uticaju čoveka na klimu, uglavnom zahvaljujući naporima Sjedinjenih Država, postaje dominantna i dobija status naučnog i političkog konsenzusa.

1994. godine stupila je na snagu Okvirna konvencija UN o klimatskim promenama, koju je potpisalo više od 180 zemalja sveta, uključujući i Rusiju. 1997. godine potpisan je Kjoto protokol, a 2015. Pariski sporazum. Ovim međunarodnim dokumentima regulisane su mere za smanjenje sadržaja ugljen-dioksida u atmosferi, pre svega smanjenjem potrošnje fosilnih goriva i prelaskom na obnovljive izvore energije.

Konkretni ciljevi i rokovi razmatraju se na godišnjim konferencijama – klimatskim samitima. Poslednji takav forum (COP27) održan je u novembru 2022. godine u egipatskom Šarm el Šeiku.

Njeni učesnici su prvi put prepoznali i u konačnoj rezoluciji zabeležili da je malo verovatno da će biti moguće ostvariti ciljeve postavljene u Pariskom sporazumu – ograničiti zagrevanje na jedan i po stepen u poređenju sa predindustrijskim nivoom – uz sadašnji „neadekvatan“ nivo preduzetih mera.

Šesti izveštaj o proceni Međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC), pripremljen za COP27, navodi da se „klimatska kriza razvija mnogo brže nego što se očekivalo“. Prema mišljenju stručnjaka, ako se u narednim godinama ne postigne značajno smanjenje emisije ugljen-dioksida, do kraja veka rast temperature će moći da se stabilizuje na samo tri stepena. A ovo je najpesimističniji scenario koji predviđa Pariski sporazum.

Opšti zaključak je da je situacija ozbiljna i da se ispravi, jednostavna zamena ugljeničnih sirovina obnovljivim izvorima energije – barem onim tempom kojim se to sada dešava – očigledno nije dovoljna. Potrebni su „dugoročni napori velikih razmera, kao i potraga za novim načinima za rešavanje problema“.

Ništa se direktno ne govori o geoinženjeringu, ali se međunarodna zajednica očigledno priprema za to.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1678 on: March 13, 2023, 05:17:03 pm »

Америка на ивици финансијског суноврата – затворена још једна банака, сви ћуте

ЊУЈОРК – Америчке регулаторне власти затвориле су Сигначер банку са седиштем у Њујорку, јавља Си-Ен-Би-Си. Сигначер је једна од главних банака криптоиндустрије са седиштем у Њујорку, највећа поред Силвергејта, који је прошле недеље објавио да ће извршити ликвидацију.

Ова банка је такође једна од жртава тренутне кризе на крипто тржишту.

Регулатори САД-а су донели одлуку у циљу спречавања ширења банкарске кризе затворивши ту банку, која је велики поверилац у крипто индустрији.

Министарство финансија, Федералне резерве и Федерално осигурање депозита у заједничком саопштењу у недељу увече су навели да затварају банку.

Регулатори банака су саопштили да клијенти Сигначер банке имају пун приступ својим депозитима, како би могли да поврате свој новац назад.

„Сви депоненти ове институције ће бити обештећени, као и у случају банке Силицијумске долине,тако да ниједан губитак неће сносити порески обвезници”, изјавили су регулатори ове банке.

Регулатори су затворили банку Силицијумске долине у петак и запленили њене депозите, што је највећи банкарски неуспех у САД-у од финансијске кризе 2008. године и други по величини икада. Потез је уследио неколико дана након што је та институција објавила да има потешкоћа у пословању, преноси Танјуг.

Izvor
Logged
Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Gender: Male
Posts: 14 806


« Reply #1679 on: March 14, 2023, 09:17:34 am »

Бајден о затварању банака у Америци, шта ће бити са новцем

Амерички банкарски систем је безбедан, саопштио је председник Џозеф Бајден у данашњем обраћању поводом колапса банке „Силицијумска долина”.

Он је нагласио да су предузети кораци да се ограниче последице колапса банке и ојача поверење у финансијски систем.

„Захваљујући брзој акцији моје администрације у протеклих неколико дана, Американци могу да имају поверења да је банкарски систем безбедан”, истакао је Бајден у телевизијском обраћању.

Он је уверио Американце да ће сви њихови депозити остати доступни ако буду потребни.

„Ваши депозити ће бити тамо када вам затребају”, рекао је Бајден.

Према његовим речима, он се труди да омогући да се финансијска криза не деси поново, преноси Спутњик.

Амерички председник обећао је и да порески обвезници неће трпети губитке због проблема банкротираних кредитних институција.

Према његовим речима, руководство банкротираних организација бити отпуштено и да ће одговарати пред законом.

Банка „Силицијумска долина” затворена је у петак, а њени депозити су заплењени, што је највећи банкарски колапс у Америци од финансијске кризе 2008. године и други по величини до сада.

Потез је уследио неколико дана након што је та институција објавила да има потешкоћа у пословању. Банка је пропала после тзв. банкарске панике 10. марта.

Банкротом те банке највише су погођене технолошке компаније, које су у велико мери пословале са њом, али и старт-ап компаније, поједини медији, произвођачи вина из Калифорније …

Izvor
Logged
Pages:  1 ... 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 [112] 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.06 seconds with 23 queries.