Filatelija na Palubi

[brodarski]

Gospodin Nikola Rukavina, neumorni istraživač i strastveni filatelista proučavao je poštanske žigove i biljege. Istraživao je rijetka područja i neizmjerno obogatio hrvatsku filatelističku povijest. Time je osvijetlio i do tada malo poznati dio pošta u Vojnoj krajini. Otvaranje pošta kroz povijest ne znači da je ona imala i poštanski žig. Pošiljke su se označavale i perom, a tada je i primatelj plaćao poštarinu. Uvođenje žigova bio je dugotrajan proces, a najstariji  iz Petrovaradina datira iz 1771. godine. Slijede ga razni žigovi Zemuna iz 1789. i karlovački iz 1794.  Za sada tri jedina poznata žiga iz 18. stoljeća.
Nastavlja se

[brodarski]

Nikola Rukavina izdaje 1944. godine u Zagrebu svoj dosad nenadmašen rad u filateliji. Po obujmu mali a po sadržaju grandiozni  ''Priručnik žigova predfilatelističkog i filatelističkog doba - signete -biljezi ''. Primjer izgleda krajiških žigova iz priručnika.

[brodarski]

Žig neke pošte izdan za vrijeme jedne vlasti i države često se koristio dosta godina. Poznati su takvi suvremeni primjerci, a kuriozitet je poštanski žig Medak Illyrie. To je žig izdan za vrijeme Ilirskih provincija a korišten je i za vrijeme Austrije. Pretpostavlja se preko 20 godina. Donedavno je bilo poznato sam jedno pismo. Ti žigovi su dosta rijetki i nije čudo da se nalaze u malom broju primjeraka. Francuski žigovi upotrebljavani su mnogo godina nakon prestanka Ilirije. Žig Medak Illyrie javlja se tek na pismu iz 1835. godine.  Žigovi su obično crni, ali postoje u plavoj, zelenoj i crvenoj boji.
Austrija je donosila propise o žigovima, Sve je to bilo lijepo pedantno propisano. Samo u Vojnoj krajini za razliku od ostalog carstva teško su takvi propisi zaživjeli.  Trebalo je puno muke graničare naviknuti na poštivanje zakona. Graničari su bili skloni ratovanju, a ne činovničkom ponašanju.
Uvođenjem poštanskih maraka nisu prestali vrijediti predfilatelistički žigovi. Lupali su se oni i na tom novotarijom. Pazilo se ipak da se carski lik previše ne zamrči.
S ovim kratkim prikazom završio bih s Vojnom krajinom. To je ogromno filatelističko područje čiji kraci sežu i do današnjih dana. Napisati kratki prikaz neke ličke ili slavonske pošte, a ne spomenuti njen krajiški početak bilo bi besmisleno. Premda živimo u vrijeme elektronske pošte, sustav prijenosa pošiljak utemeljen u krajiško doba živi i danas. Ne kotrljaju se više kočije po prašnjavom putu niti jure postiljoni s trubom i vrećom pisama. Po asvaltu tih istih cesta jure kamioni Hrvatske pošte s vrećama pisama i paketima do krajnjih korisnika.

[brodarski]

Bosna i Hercegovina je odlična tema, zanimljiva, cijenjena i nije nama običnim smrtnicima baš pristupačna. Što mislite?

[Dreadnought]

Samo napred ... Valja to videti, to je mesto gde se sreću istok i zapad. Nesumnjivo, zanimljivo ....

[brodarski]

Prije nego što počnem s bilo čime, jedan lijepi isječak s pisma.

[Boro Prodanic]

Hajde Brodarski, ja se obradovao - počela serija iz Bosne, kad ono još ništa. Nemoj da previše dugo čekamo!

P.S.

Mada je i Trapp (i Mornarička pošta Pula) nešto posebno...

[brodarski]

Austrija je zemlja koja planira nekoliko koraka unaprijed što je potvrdila i ulaskom u Bosnu i Hercegovinu 29. srpnja 1878. godine. Postupnio napredovanje postrojbi na terenu  pratila je i poštanska služba. Za vojsku je uvedena pošta prema zakonu od 20. lipnja 1878. godine a provođenje zakona i koordinaciju na terenu nadzirao je Feldpost - Direktor. Njemu su bili podređeni slijedeći uredi:
Hauptfeldpostamt der II Armee
Feldpostdirektion II Armee
Feldpostleitnung ( razina korpusa )
Feldpostexpositur ( razina divizije )
Feldpostsammelstelle ( zbirna mjesta vojne pošte )
Etappenpostamt
Za postrojbe u Bosni određeni su rimski brojevi etapnih pošta, a u Hercegovini arapski brojevi.
Pošta se za XIII korus prikupljala u Sisku, Osijeku i Brodu
To nije prvi put da se stanovništvo BiH susreće s poštanskom službom. Uzmakom Turaka nestaje stoljetni način poštanske organizacije. Turci su imali dobro organiziranu poštu prema svojim potrebama. Koliko je bila suvremena i u skladu sa svjetskim poštanskim konvencijama svjedoče sačuvana pisma iz tog razdoblja. Pisma su bila frankirana, poništena žigovima pošta i pravilno adresirana. U uporabi su bile i poštanske dopisnice. Sve u skladu s tadašnjim uzancama. Žigovi su bili s arapskim pismom i nama danas nerazumljivi. Ne može se reći da do ulaska austrijske vojske u BiH nije bilo organizirane poštanske službe.
nastavlja se

[brodarski]

Ček Boro da te dohvati prva poštanska tarifa za pismo do 20 grama u unutrašnjem prometu.

[brodarski]

Otvorena je Feldpost-expositur No.18  Mostar dana 6. kolovoza 1878. To je bila prva poštanska ustanova na području BiH.
Etapen Postamt 1 otovren je četiri dana kasnije u Grabu, a samo 6 dana kasnije sjedište je izmješteno u Bunu.
Svakoj vrsti postrojbe po ustroju pripadaju određena sredstva i tegleća grla.  Ratne pošte imaju furgone i kola a za njihovu vuču konje. Brdske postrojbe tovarne i jahače konje.
Poštanska tarifa za pismo u unutrašnjem prometu od 1879. do 1918. promijenila se 7 puta. Od 5 krajcara narasla je na 20 helera. Što bi na to rekla bivša ZJPTT koja je samo u jednoj godini znala promijeniti desetak puta tarifu.
nastavlja se

[jadran2]

Bosna i Hercegovina je lijepo opisana u kratkim pripovijetkama Ive Andrica.
Nemam ih kod sebe, ali se bit svodi na ulazak A-U nakon 1878. gdje je ta ista drzava dala veliki doprinos u industrijskom, privrednom, cestovnom, gradjevinskom, kulturnom i vojnom podrucju.....

.... elem, sjede i lagano kafenise nekoliko efendija, kada se iz daljine cuju eksplozije; duboko ih to zasmeta; to kazu oni, neli austrijski inziniri probijaju zeljeznicki tunel.....
I tako se pomuti stoljetni mir. Austrija je dala i postavila organizaciju uprave, pilana, muzeja i biblioteka  .... utjecaj se osjecao do danasnjih dana.

A, kako je to bilo u filateliji - cekamo Brodarskog.

[jadran2]

do dolaska Austrije

1867.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
pismo adresirano is Sarajeva za Manastir
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[jadran2]

Sinovi Hadzi Riste iz Sarajeva pisu (kako mi se cini) sinovima Gospodara ________ u Manastir (koliko jezika na jednoj omotnici)

[brodarski]

U ovom nastavku napisati ću par riječi o pokretnim poštanskim uredima. Za potrebe postrojbi na terenu.
U početku prijenos pošiljaka obavljao se danju s pratnjom konjaništva. Tako se prometovalo i na pravcu Sarajevo - Brod, gdje je u normalnim okolnostima trebalo u 7 dana prevaliti dionicu. Odmah se prišlo odvajanju paketa i poštu su prenosili konjanici. Teklići su putovali danonoćno a konji su mijenjani na etapnim postajama. Pravac je vodio iz Sarajeva preko Blažuja, Kiseljaka, Busovače, Viteza, Zenice, Vranduka, Žepča, Maglaja, Doboja, Kotorsko, Derventa - Brod.
Austrija je odmah prišla rekonstrukciji ceste Sarajevo - Brod i izgradnji željezničke pruge Bosanski Brod - Doboj. Za to vrijeme izuzetno dinamičan i revolucionaran poduhvat u još uvijek feudalnoj Bosni. Zemlji gdje je vrijeme stalo. Udaljenost od Broda do Doboja vlak je prelazio za 13 sati u normalnim okolnostima sa stajanjem na usputnim postajama.
Slijedeći poštanski pravci uspostavljeni su do kraja listopada 1978. godine: Sarajevo - Brod, Sarajevo - Kiseljak, Busovača - Stara Gradiška, Sarajevo - Višegrad, Rajevo Selo - Zvornik, Dvor - Banja Luka, Travnik - Sinj, Čađavica - Zavalje, Doboj- Tuzla, Sarajevo - Konjic i Rogatica - Goražde.
Poštanski pravci uspostavljeni su s polaznim i dostignutim položajima sve do granice. Poštansko povezivanje Bosne s Hrvatskom i ostalim dijelovima carstva bilo je definitvno riješeno.
nastavlja se

[brodarski]

Paralelno s nastupanjem u Bosni odvijalo se napredovanje potrojbi u Hercegovini. Odmah su uspostavljani novi poštanski pravci. Imamo slijedeće poštanske pravce: Dubrovnik - Trebinje, Metković -Domanovići - Mostar. Ovdje se promet odvijao tri puta tjedno zaprežnim kolima. Na pravcima  Mostar- Jablanica - Konjic, Ljubinje - Stolac - Domanovići, Trebinje-Bileća, Gacko- Nevesinje-Mostar i Vrgorac-Ljubuški - Mostar promet se odvijao tri puta tjedno zaprežnim kolima i jahaćim konjima.
Polaske i odlaske pošte u Bosni i Hercegovini propisalo je Ministarstvo rata u Beču. U početku je preuzimana samo službena i vojnička pošta, a kasnije i civilna.
nastavlja se