PALUBA
August 14, 2022, 06:52:25 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Za sve probleme prilikom registracije obratite se mailom na miodrag.radojkovic@paluba.info i brok@paluba.info
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  1 ... 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 [61] 62 63   Go Down
  Print  
Author Topic: Filatelija na Palubi  (Read 196059 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #900 on: November 14, 2020, 09:57:07 pm »

Omotnica izdanja Jugofilatelije u suradnji s JNA. Ovakva izdanja nisu frankirana ( ljepljene marke ), već bi pošiljatelj napisao ime i prezime, broj vojne pošte i preko SSNO bi pismo stiglo na odredište. Bilo je i avionskih pisama, a i ova koverta se nalazila u slobodnoj prodaji. Vidio sam ih s raznim žigovima, a i pisma avionske pošte koje su primale obitelji vojnika odreda UNEF-a sa Sinaja. Po meni je najvažniji poštanski žig s brojem vojne pošte. Ovaj crni žig je ipak prigodni a ne dnevni poštanski. U filateliji svakih mina iznenađenja ima.


* 2020-10-23-0004 – kopija.jpg (436.45 KB, 1544x882 - viewed 17 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #901 on: November 14, 2020, 10:17:25 pm »

Drug Tito se vratio Galebom u Šibenik 10.svibnja 1966. godine. Pamtim kao da je jučer bilo. vrućina, gužva, sve blokirano, zakrčeno, milicije i lokalnih udbaša na miljune. Za tu prigodu izdana je dopisnica s prigodnim žigom u crvenoj boji. To je osnova na koju se nabacivalo svega i svačega. Pokojni 2M iskoristio je tu dopisnicu jer je preostala čitava kutija od par stotina komada za dotisak štambiljom u boji tinte. Dopisnice su upućene odredu UNEF preko SSNO ali pri dolasku su žigosane žigom Prvog dana umjesto dnevnim poštanskim žigom. Vojska je veći dio zadržala za sebe kao uspomenu a društvu vratila oko stotinjak komada.
Sad imamo istu situaciju, ali sa žigom odreda JNA. Kao prijemni žig korišten je dnevni, dvokružni s mostićem i danom 24.11.66. u boji tinte. Otisak je odličan, boja svježeg izgleda.
Dopisnice su vraćene, članovi podmireni i ostalo je desetak komada viška. Sad se javljaju sakupljači iz Zagreba, Splita, Rijeke, Zadra, Beograda. Traži se po 10, 20 primjeraka od svake. Bio je jedan iz Beograda koji je tražio 50 komada i plaćao gotovinom unaprijed. Na njihovu žalost dopisnica više nije bilo.  
Marka je ispod svake razumne poštanske tarife za tuzemstvo . Mislim da je tada tarifa bila 30 para, a ovdje je marka prije privredne reforme u starim dinarima. Reforma je bila 1965. godine i tada su marke već bile u novim dinarima.


* Rbr 0029.jpg (284.72 KB, 996x552 - viewed 16 times.)

* Rbr 0030.jpg (289.39 KB, 998x552 - viewed 16 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #902 on: November 15, 2020, 08:52:40 pm »

Kako su se prije sedamdeset godina sakupljale marke?
Sakupljale su se marke koje je bilo moguće pronaći. Prvenstveno žigosane a polako u modu su ulazile nežigosane, tzv. postfrisch. Ljepile su se u albumske listove i na taj način kompletirala serija. To je bio dugotrajan proces najčešće bez krajnjeg rezultata. Ljude je veselilo pronaći očuvanu marku u sveščiću koji je kolao po pristupačnoj cijeni. O sveščićima će biti riječi drugom prilikom.  Na albumskom listu mekanom olovkom označavalo se polje gdje će marka biti smještena. Sa strane su označene vrijednosti i kataloški brojevi. U prilogu album s listovima za staru Srbiju. nekompletan ali čovjeka veseli da ima i po kojeg Milančića a ne samo Karađorđeviće. Za rojaliste, Obrenovići su u filateliji cijenjeniji, a Bečko izdanje Milana je po cijenama u nebesima. Iako sam ovo dobio prije desetak godina do danas nisam ga izvadio iz ormara. Nadam se da će korona pomoći u sređivanju Kraljevine Srbije.


* IMG_20201115_202702.jpg (853.79 KB, 2000x3379 - viewed 15 times.)

* IMG_20201115_202741.jpg (1009.85 KB, 2000x3190 - viewed 16 times.)

* IMG_20201115_202809.jpg (952.98 KB, 2000x3007 - viewed 16 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #903 on: November 15, 2020, 09:01:17 pm »

Jedan komercijalni album za filateliste. Sve što sam kazao prije vrijedi i ovdje. Samo je album star stotinjak godina. Sve je u njemu nabacano. Malo austrijskih novinskih maraka, Austrije raznih izdanja žigosane diljem carevine. Sve u svemu više kao kuriozitet nego ozbiljna zbirka. Možda kao temelj za dobro kompletiranje u idućih 50 godina.


* IMG_20201115_202651.jpg (491.61 KB, 1667x997 - viewed 14 times.)

* IMG_20201115_202955.jpg (124.59 KB, 1055x600 - viewed 14 times.)

* IMG_20201115_203023.jpg (185.94 KB, 600x883 - viewed 15 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #904 on: November 22, 2020, 06:12:47 pm »

Izborni sveščići. Što je to?
Izborni sveščić je knjižica malog formata, veličine nekadašnjeg džepnog telefonskog adresara. Stranice su podijeljene na polja na kojim je falcom zalijepljena marka. To je nekadašnja prodaja na daljinu preko posrednika u klubovima i društvima. Najčešće se prodaja obavljala preko saveznog povjerenika. On bi poslao sveščiće po društvima a član kojeg je društvo izabralo zvao se '' povjerenik za razmjenu''. Taj bi članovima prodavao marke i na kraju perioda od 15 dana bi napravio obračun i novac vratio saveznom povjereniku. marke u sveščiću bile su rabljene, oprane i filatelistički ispravne. Uglavnom se radilo o rasparima i rijetko kad o markama najviše nominale u seriji. Ovakav način razmjene nisam zatekao kad sam postao član društva. Ima od toga dobre 52 godine. Sveščiće sam dobio na poklon i ostavio sam ih sa strane u zatečenom stanju. Ne zbog male vrijednosti, nego zbog dokumenta jednog vremena.


* IMG_20201122_174443.jpg (147.57 KB, 1092x692 - viewed 14 times.)

* IMG_20201122_174505.jpg (94.79 KB, 727x539 - viewed 15 times.)

* IMG_20201122_174545.jpg (144.87 KB, 791x564 - viewed 15 times.)

* IMG_20201122_174630.jpg (217.11 KB, 784x542 - viewed 16 times.)

* IMG_20201122_174901.jpg (94.08 KB, 666x600 - viewed 14 times.)
Logged
dzumba
Stručni saradnik - specijalne jedinice
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 20 299


« Reply #905 on: December 01, 2020, 07:22:23 pm »

Quote
Izborni sveščići. Što je to?

Никад чуо за тако нешто. Браво Перо! Хвала на лепом објашњењу.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #906 on: December 01, 2020, 08:02:28 pm »

Quote
Izborni sveščići. Što je to?

Никад чуо за тако нешто. Браво Перо! Хвала на лепом објашњењу.
Hvala i Tebi što ovo čitaš. Da se ne pravim pametan i da ne dobijem 25 po tabanima od Knjaza Miloša, ima toga još što i ja ne znam. Uglavnom sam pročitao i dosta toga zapamtio sve o papiru. Filatelija počiva na papiru a u staro doba na papiru, rogovima, papcima i kostima. Netko će reći:'' Kakvi rogovi, kakvi papci?'' Od najčišćih i najplemenitijih domaćih životinja s balkanskih brda i dolova. Kako balkanskih tako i bjelosvjetskih. Od tih rogova pravilo se ljepilo a da bi zalijepio marku na pismo ono je neophodno. Prije izuma papira s ljepilom, poslije izuma pa sve do današnjih dana sa parfimiranim sintetskim ljepilima u mikronskom sloju. O tom ljepilu i papiru biti će riječi u nekom nastavku ove trakavice. Nije sve u krunama i krunisanim glavama.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #907 on: December 01, 2020, 09:09:16 pm »

Ljepilo na marci filatelisti zovu guma. Tako imamo izraze: guma, gumirana marka, bez gume, naknadno gumirano, guma s mjehurićima, glatka guma, rebrasta guma, žuta guma, bijela guma, smeđa guma. Ovi izrazi su u stvari stanje ljepila na stražnjoj strani neupotrebljene marke. U staro doba prije 80-100 godina filatelisti bi  neupotrebljene marke ili korištene stavljali u albume i sa stražnje strane nalijepili ljepljivi listić. To je ljepka ili falc (pfalz ) koji treba razlikovati od gume na poštanskoj marci. O falcu i falcovanju biti će riječi u nekom drugom nastavku. Ljepilo životinjskog porijekla nanešeno u debelom ili debljem sloju je vrlo opasno za samu marku. Marka se savija po sredini, izdigne se a vremenom ljepilo nagriza samu strukturu marke. Marka puca i ostaje ljepilo sa ispucanim papirom. Vidio sam i takve slučajeve, dosta rijetke, na markama od prije 120-130 godina. Kod maraka zalijepljene na pismima to nije slučaj. Kod prvih maraka o tome nema riječi. Kod slanja pisma marka se rezala škarama i ljepilo nanosilo četkicom. Kad su poštari odustali od nanošenja ljepila četkicom tada su već uvedeni nagumirani arci. U tiskari bi poštanski arak prešao preko valjka s ljepilom i imali smo gotove marke. Ali, opet nezupčane pa su poštari škarama rezali svaku marku. Onda se i tvornica papira dosjetila jadu i često su tiskarama isporučivali nagumirani papir potrebne širine za tiskanje maraka. Tako je gotova marka stizala u poštanski depo. Lijepo spakirana u arcima po 100 komada. Iz depoa na poštanski šalter a na šalteru je kupio pošiljatelj a kasnije i sami filatelisti. Oni koji su se odlučili na sakupljanje nerabljenih maraka. U to vrijeme zahtijevan i skup hobi. Rabljene su kupovane u kesicama po 100, 200 komada ili po kilogram. Stari filatelisti druge generacije znali su nerabljenu marku oprati u vodi i osušiti. Tek tada staviti u album. Baš zbog te opasne smeđe ili žute gume. Da je guma ozbiljna stvar reći će svaki atestator klasičnih maraka. Filatelisti često traže od njih da im atestiraju ne samo marku već i gumu. Da se dokaže da je marka djevičanska, intakta i postfrisch. Atestatori to odbijaju jer klasične marke su više od 90% posto bile u albumima prikvačene falcom. Naknadno su '' majstori '' restaurirali takve marke i nude ih na tržištu kao netaknute. A tu guma ima glavnu ulogu. Nije više originalna već je nanešen jedan tanki sloj tekućeg ljepila preko poleđine. U prilogu marke iz tog vremena i poleđina s žućkastom gumom. S mjehurićima, naravno.


* IMG_20201201_202303.jpg (248.32 KB, 1321x862 - viewed 15 times.)

* IMG_20201201_202310.jpg (207.64 KB, 988x1001 - viewed 16 times.)

* IMG_20201201_202336.jpg (663.35 KB, 1923x1585 - viewed 17 times.)

* IMG_20201201_202421.jpg (544.34 KB, 1706x1970 - viewed 14 times.)
« Last Edit: December 01, 2020, 09:34:38 pm by brodarski » Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #908 on: December 01, 2020, 09:31:44 pm »

Da guma ni u bivšoj Jugi nije bila za potcjenjivanje, svjedoči poleđina marke od 5 dinara iz partizanske serije. Debelo nanešeno ljepilo životinjskog porijekla, mijenja strukturu papira, savija ga i izaziva žućkaste mrlje ( rđu ). Kiselina iz ljepila jede marku. Neizbježan kemijski proces  kod većine jugoslavenskih maraka. Stari filatelisti su to znali, redovito su zračili marke ( listali albume ). Kod modernih albuma gdje marka ne dolazi u dodir s papirom, kartonom, već s bez kiselinskom prozirnom folijom, tog procesa nema.


* IMG_20201201_212101.jpg (846.18 KB, 2785x2000 - viewed 18 times.)
Logged
Dreadnought
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 68 582



« Reply #909 on: December 05, 2020, 05:22:50 pm »



Za vreme Kraljevine Jugoslavije postojalo je humanitarno društvo radnika PTT "Telefonsko siroče". Nađem neke markice na tu temu, pretpostavljam po grafičkom rešenju da su nastale pred II Sv. rat.

Koliko vidim ovo su neke doplatne/humanitarne markice koje su cirkulisale dok je trajala kampanja?



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]




* Telefonsko siroče.jpg (593.7 KB, 1191x2023 - viewed 22 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #910 on: December 05, 2020, 06:28:54 pm »



Za vreme Kraljevine Jugoslavije postojalo je humanitarno društvo radnika PTT "Telefonsko siroče". Nađem neke markice na tu temu, pretpostavljam po grafičkom rešenju da su nastale pred II Sv. rat.

Koliko vidim ovo su neke doplatne/humanitarne markice koje su cirkulisale dok je trajala kampanja?



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



Točno zapažanje. Naljepnice  su doplatne u humanitarnu svrhu i nisu poštanske. Ne možemo ih svrstati u poštanske marke jer pošta nije izdavač. Najčešće su se lijepile od ponedjeljka do subote na svim poštama. Prihod je išao izdavaču. Mogle su se prodavati i izvan pošta na drugim mjestima i nisu se morale koristiti u poštanskom prometu. Takvih je naljepnica bilo more. Ovu vidim prvi put. Lijepo je izrađena i perforirana. Vidi se da je radio neki od poznatih slikara ili grafičara.
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #911 on: December 06, 2020, 06:19:25 pm »

Kod klasičnih maraka prije 2. svjetskog rata često se govori o markama s vodoznakom. Vodoznak na papiru poznat je i prije pojave poštanskih maraka. Prvenstvena namjena bila mu je oznaka proizvođača papira. Kako se marka tiska na papiru, vodoznak je iskorišten kao zaštita od krivotvorenja. Zato od same pojave poštanske marke govorimo o marci bez ili sa vodoznakom. Kod proizvodnje papira žicom se oblikuje znak koji se želi koristiti. Ti znakovi se učvrste na valjke kroz koje prolazi žitka masa, još uvijek puna vode i ostalih primjesa u proizvodnji. Žičani profil utiskuje u masu neke znakove, slabi strukturu budućeg papira i ostavlja trajni trag. Kod zadnje finalne faze kad je papirna rola suha, čvrsta i izglačana vidi se prema svjetlu oslabljeno polje. Za poštanske potrebe to su u početku bile krune, križevi, slova i specifični znakovi dotične administracije. Za naše područje poznati su mađarski vodoznaci u obliku krune i križeva. Kraljevina Jugoslavija koristila je na stražnjoj strani papira  posebnu zaštitu u obliku plave i crvene točke. Dosta zanimljivo ali nije vodoznak. Kako se marke tiskaju u tiskarskim arcima koji se sastoje od 4 ili 6 poštanskih araka, a između svakog arka je razmak debljine od nekoliko centimetara ne možemo precizno mimoići vodoznak. Ne možemo izbjeći da ga kod rezanja nož mimoiđe. Isto tako kod zupčanja maraka, zupča se slika a ne vodoznak. Tek kod gotovog proizvoda vidimo da kod svih maraka vodoznak nije u istom položaju. Zavisi kako je slagar stavljao papir u stroj i kako su marke zupčane. Ovo vrijedi za proizvodnju maraka prije ofset stroja. Kod talijanskih maraka postoje suvremena izdanja u kojima je korišten papir bez vodoznaka. Kod serije dvorci i turističke moramo pripaziti gdje su krakovi zvijezda vodoznaka završavaju. Razlike u cijeni i rabljenih maraka su ogromne. Da ne duljim, na slici su prikazani vodoznaci korišteni na markama Velike Britanije. Kad je o papiru riječ, na kojima se tiskaju marke, jedna debela knjižurina je malo.


* IMG_20201201_202059.jpg (1138.79 KB, 2000x3479 - viewed 21 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #912 on: December 14, 2020, 09:36:11 pm »

Bez zubomjera ne možemo!
Prve godine uporabe poštanskih maraka podrazumijevaju nepreforirani prodajni arak. Poštar je rezao marke škarama i lijepio na pisma. Doslovno umakao četkicu u tekuće ljepilo, premazivao poleđinu marke i zalijepio na pismo. Postupak je bio nepraktičan i spor. Izumom stroja za zupčanje došlo se do praktičnijeg rješenja. U prve takve strojeve umetao se mali broj araka jer se moralo rukom pomaknuti polugu. Snažnim pomakom poluge igle su udarale na određene razmake i bušile papir. Sve se ručno radilo, razmak između dvije marke po sredini morao se precizno bušiti. Kasnijim pneumatskim strojevima a i ovim na električni pogon proces se ubrzao. Odjednom se bušio cijeli snop araka. tehnologija je napredovala ali  označavanje zubaca ostalo je isto. Zupčanje se mjeri brojem zubaca na 2 cm duljine. Kad imamo marku zupčanu 12 1/2 : 12 1/4 kao kod većine jugoslavenskih maraka u zadnjih 5 godina, red je objasniti kako se mjeri. 12 1/2 je gornji/ donji rub marke, a 12 1/4 je desni ili lijevi rub marke. To znači da na gornjem rubu imamo 12 i po zubaca. Da bii ubrzali postupak mjerenja na raspolaganju su nam zubomjeri. To je filatelistički pribor ( pomagalo ) za precizno mjerenje. Ja koristim već 40 godina ovaj sa slike i mogu reći da pripada skupini preciznih zubomjera. Iskusni filatelista već po prvom pogledu na marku može približno odrediti zupčanje. Kod starih maraka s našeg područja u opticaju su nekoliko veličina. Kod Austrije najčešće 9 a kod Kraljevine Srbije 11 1/2. Kod Kneževine različita zupčanja od 9,11, 12, zavisno jeli se zupčalo u Beču ili Beogradu. U svakom pogledu kod Srbije i Bosne zupčanja imaju važnu ulogu u određivanju cijene. Ni do danas nije razjašnjeno gdje su nastala prva i druga zupčanja srpskih maraka. Većina se slaže da su istovremeno zupčana u Beču i Beogradu. Neslavnu ulogu u zupčanju jugoslavenskih maraka ima stroj u Zavodu za izradu novčanica. Uporabom se bio skoro raspao osamdesetih godina tako da je zupčao marke kao da su ih miševi grizli. A postoji i zupčanje nazvano '' mišje'' kao i pilasto, crtasto, probodno, cik-cak, pa čak i nezupčano. Sjetimo se kako smo karte iz Doma JNA sakupljali, lijepili, zupčali ( probodno ) Singericom i ulazili u kino. Dok nas nisu ukebali. Uhvatili bi nas kod boljeg filma kad je kino bilo puno ko šipak. Kod lošijeg i loše zupčanje je moglo proći. Zubomjer na slici u prilogu. Pazite noćas da vas zub ne zaboli,


* filatelisticki_zubomjer.jpg (56.34 KB, 517x377 - viewed 14 times.)
Logged
Dreadnought
Global Moderator
kapetan bojnog broda
*
Online Online

Posts: 68 582



« Reply #913 on: December 30, 2020, 01:25:52 pm »



Uvijek u nekom masenvaru ili kilovaru neki sretnik ili sretnica pronađu rijetku marku. To je već postalo nepisano pravilo. Već je jedan gospodin u nekom kartonskom paketu pronašao jedno pismo s  markom ( ima prerijetku grešku RRR ) poslano iz Berlina zadnjeg dana rajha. Sve se to dešava daleko od nas. Nitko nije napisao da marka ako je originalna i s greškom ima paprenu cijenu atesta.
Ono što je nama bliže i našim običajima je ova čestitka. Čestita vam vaš poštar. Domaćica mu posluži slatko,kučarin i vodu. Može i rakijica, pa zima je. On joj dade čestitku a domaćin mu turne u žep koji dinar. Pa red je, nije svaki dan Božić. Za vrijeme kraljevine ovaj običaj je bio dopušten i listonoše su tiskali čestitke sa svojim imenom i prezimenom. Ne vjerujem da su se baš novčano okoristili. Više je to bilo zbog tradicije. Iza rata tradicija se polako ugasila kao i javno čestitanje Božića. Ovakvo čestitarstvo dolazi nam iz srednje Europe gdje je bilo dosta razvijeno. Uz SMS danas ljudi sve rjeđe šalju čestitke a poštarice još rjeđe lijepe marke. Ako niste znali Danska ima u planu ukidanje poštanskih maraka. Poštarina će se plaćati SMS-om.
Perin primjer slijedio je poštar Milutin. Milutinova kompozicija sadrži malo drugačije elemente. Zgrada Glavne direkcije pošta, poštanski autobus i voz
( vlak ). Kod Pere je poštanska kočija i starija pošta. Ostalo je pismo s pet pečata ( vrlo tajno ) i znak PTT-a. Običaj je ostao isti a godina je 1933. Pera je otišo u penziju.



I do mene je došla jedna ovakva čestitka  Smiley

Perin kliše je koristio i poštar Teodosija Vujić, promenio je samo ime i nastupajuću godina koja se čestita.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]



* Poštar - Teodosija Vujić (2).jpg (1140.61 KB, 1431x2139 - viewed 22 times.)
Logged
brodarski
Stručni saradnik - Istorija RM
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Posts: 12 212



« Reply #914 on: December 31, 2020, 09:24:44 pm »



Uvijek u nekom masenvaru ili kilovaru neki sretnik ili sretnica pronađu rijetku marku. To je već postalo nepisano pravilo. Već je jedan gospodin u nekom kartonskom paketu pronašao jedno pismo s  markom ( ima prerijetku grešku RRR ) poslano iz Berlina zadnjeg dana rajha. Sve se to dešava daleko od nas. Nitko nije napisao da marka ako je originalna i s greškom ima paprenu cijenu atesta.
Ono što je nama bliže i našim običajima je ova čestitka. Čestita vam vaš poštar. Domaćica mu posluži slatko,kučarin i vodu. Može i rakijica, pa zima je. On joj dade čestitku a domaćin mu turne u žep koji dinar. Pa red je, nije svaki dan Božić. Za vrijeme kraljevine ovaj običaj je bio dopušten i listonoše su tiskali čestitke sa svojim imenom i prezimenom. Ne vjerujem da su se baš novčano okoristili. Više je to bilo zbog tradicije. Iza rata tradicija se polako ugasila kao i javno čestitanje Božića. Ovakvo čestitarstvo dolazi nam iz srednje Europe gdje je bilo dosta razvijeno. Uz SMS danas ljudi sve rjeđe šalju čestitke a poštarice još rjeđe lijepe marke. Ako niste znali Danska ima u planu ukidanje poštanskih maraka. Poštarina će se plaćati SMS-om.
Perin primjer slijedio je poštar Milutin. Milutinova kompozicija sadrži malo drugačije elemente. Zgrada Glavne direkcije pošta, poštanski autobus i voz
( vlak ). Kod Pere je poštanska kočija i starija pošta. Ostalo je pismo s pet pečata ( vrlo tajno ) i znak PTT-a. Običaj je ostao isti a godina je 1933. Pera je otišo u penziju.



I do mene je došla jedna ovakva čestitka  Smiley

Perin kliše je koristio i poštar Teodosija Vujić, promenio je samo ime i nastupajuću godina koja se čestita.



[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


Dred baš si mi lipo završija dan. Te čestitke sam imao na pameti i baš mi je drago da si naša jednu lipu u boji. Neki poštar se kod nas sjetio starog običaja i u svom kvartu je ljudima besplatno podijelio čestitke. teodosije bi dijelio i čekao lovu zauzvrat.
Logged
Pages:  1 ... 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 [61] 62 63   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.048 seconds with 22 queries.