Nova flotila iz Turske za Gazu20.05.2011.
Američki kongresmeni traže od vlade u Ankari da spreči odlazak
brodova kako se ne bio ponovio krvavi incident od pre godinu dana Brod „Mavi Marmara” koji su prošle godine
napali izraelski komandosi (Foto Beta) [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Dok su propalestinski aktivisti u završnim fazama organizovanja novog morskog konvoja za Gazu, Turska preti da napusti panel UN koji ispituje prošlogodišnji smrtonosni napad Izraelaca na sličnu, mada znatno manju, flotilu.
Predstavnik jedne islamske humanitarne organizacije kaže da se 22 nevladine grupe nadaju da će za Palestince u blokiranoj Gazi poslati 15 brodova sa oko 1.500 aktivista sa Bliskog istoka, iz Evrope, Južne Azije, Latinske Amerike, SAD i Kanade – više nego dvostruko u poređenju sa 2010.
Bilo je predviđeno da brodovi napuste Tursku 31. maja, na godišnjicu krvavog napada izraelskih komandosa u kome je ubijeno devet osoba, ali start je odložen za treću nedelju juna. Izrael je posle ogorčenih reakcija po svetu zbog napada na brod „Mavi Marmara” oslabio kopnenu ali zadržao pomorsku blokadu Gaze, pa ponovo preti zaoštravanje između Ankare i Tel Aviva.
Turska je posle incidenta povukla svog ambasadora, što je bio vrhunac zahlađenja odnosa već narušenih oštrim turskim kritikama izraelskog odnosa prema Palestincima.
Izrael je tvrdio da je brod prevozio oružje za Palestince kojima u Gazi upravlja islamistički Hamas, dok su organizatori konvoja ponavljali da je tovar bio isključivo humanitarne prirode. Generalni sekretar UN je posle incidenta osnovao panel koji – pod predsedništvom bivšeg novozelandskog premijera i uz učešće predstavnika Turske, Izraela i jednog eksperta međunarodnog pomorskog prava – ispituje sve okolnosti napada u kome su ubijeni osam turskih i jedan američki državljanin turskog porekla.
Izrael je posle incidenta saopštio da su komandosi dejstvovali u samoodbrani jer su bili napadnuti motkama i šipkama, pa su sedmorica vojnika bila povređena.
Prvi nacrt izveštaja panela iritirao je turske zvaničnike. Iako optužuje Izrael za prekomernu upotrebu sile i traži da isplati kompenzacije porodicama žrtava, Ankara ne prihvata stav panela da izraelska pomorska blokada Gaze ne predstavlja kršenje međunarodnog prava – što slabi argument Ankare da je Izrael napadom na flotilu u međunarodnim vodama prekršio međunarodno pravo.
Nacrt ne uključuje poziv Izraelu na izvinjenje, što je drugi turski uslov za normalizaciju narušenih odnosa. Ankara sumnja da iza svega stoji američko mešanje. U međuvremenu je 36 američkih kongresmena pozvalo turskog premijera Redžepa Tajipa Erdogana da obeshrabri polazak nove flotile za Gazu.
Američki Kongres je posle ozbiljnog incidenta pre godinu dana odlučno podržao Izrael napadajući islamske humanitarce kao „terorističku organizaciju”.
„Pronalazeći konstruktivno rešenje kao alternativu novoj flotili, imate jedinstvenu priliku da potencijalno spasete živote i budete snaga stabilnosti u posebno opasnom trenutku”, pišu kongresmeni nazivajući planiranu misiju pokušajem „provokacije konfrontacije”.
U pismu se podseća da je više od 3.600 kamiona sa pomoći u hrani, odeći, lekovima i gorivom ušlo u Gazu od marta, da je obnovljen izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Gaze pa da, drugim rečima, novi humanitarni konvoj nije neophodan.
Erdoganova vladajuća Stranka pravde i razvoja već je dala do znanja da nema kontrolu nad nevladinim organizacijama, od kojih su samo jedna-dve iz Turske, i da ne može da spreči da flotila iz Turske otplovi put Gaze.
Zvanična Ankara problem sa Izraelom definiše kao „nesporazum među prijateljima”, ali i dalje očekuje izvinjenje, reparacije porodicama žrtava i deblokadu Gaze.
Turski državni tužilac u međuvremenu se obratio izraelskim vlastima zahtevajući informacije o identitetu izraelskih vojnika koji su ubili devet humanitarnih aktivista.
Istraga turskog tužilaštva među osumnjičene svrstava izraelskog predsednika Šimona Peresa, premijera Benjamina Netanijahua, šef diplomatije Avigdora Libermana, načelnika Generalštaba Gabija Aškenazija i komandanta mornarice Elijezera Merona.
Boško Jakšić
Izvor: www.politika.rs