zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
 Offline
Gender: 
Posts: 9 844
|
 |
« Reply #165 on: November 28, 2013, 06:20:59 pm » |
|
Evo čini mi se da nisam uočio neke detaljnije podatke o Pielstick dizelskim motorima, osobito o generaciji PA5 motora. To
su motori koji su imali promjer klipa 255 mm i brzinu vrtnje od 1000 do 1100 o/min. Praktički na granici prijelaza iz brzohodnih
u srednjehodne motore. Nazivna snaga im je bila 240 kW/cil (326 KS/cil). Bili su zamišljeni kao mogući pogonski motori za
vučne-linijske lokomotive većih snaga kao moguća konkurencija GMT i DD motorima. Vidio sam i neke projekte za propulziju
ali nemam podataka da li je s njima propulzija bila realizirana.
Preslažući neke papire na poslu naišao sam na njihov katalog negdje s kraja osamdesetih godina XX st. pa i ako je u izdanju
na Francusko/Engleskoj verziji postavio bih ga na stranice foruma, možda to nekoga još zanima.
U Uljaniku nisu nikad napravljeni, a mislim da nisu ni u ondašnjoj Jugoturbini niti 3. Maju. Kako je bilo u Francuskoj ne znam.
Tehničke podatke neću iznositi jer pišu na samim starnicama kataloga.
Nastavak 1 |
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #166 on: November 28, 2013, 06:22:45 pm » |
|
Nastavak 2.
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #167 on: November 28, 2013, 06:23:50 pm » |
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #168 on: November 30, 2013, 02:22:51 pm » |
|
Evo vjerujem da bi ovi prilozi koje ću postaviti mogli zanimati kolege strojare podmorničare ili bivše podmorničare jer na žalost s ove
strane Jadrana više niti jedna ratna mornarica nema podmornice u službi.
To su rezultati ispitivanja jednog zanimljivog pogona podmornice putem dizelskih motora s uvjetno rečeno dvostrukim prednabojanjem
znači bila je to kombinacija da se zrak komprimira prvo u turbopuhalu, a onda nakon prolaska kroz međurashladnik se dodatno opet
komprimira u mehanički pogonjenom kompresoru-puhalu. Na taj način se postigla viša snaga motora (i viši srednji efektivni tlak).
Rezultati su prikazani u prezentaciji. Molim da svi koji su u struci prime na znanje da je to dio prezentacije iz osamdesetih godina pa
su danas vjerojatno drugačija rješenja i rezultati. Nije mi poznato da li su takvi pogoni (i ako jesu koliki) ugrađeni na podmornice.
Vidljiva je težnja Pielsticka da se bavi sustavima dvostrukog (dvostepenog) prednabijanja, a što je kasnije izvršeno i na VGDS
motorima projekta Mirna. Kod spomena projekta Mirna volio bih naglasiti da je projekt u ono vrijeme kada nije bilo turbopuhala visokog
stupnja iskoristivosti bio jedino moguće riješenje, ali se je onda pretjeralo s drugim zahtjevima koje motor nije mogao izdržati.
Danas kada su zahtjevi "normalni" ti motori odlično odrađuju svoje zadaće.
Iz priloženih dijagrama se vide i rezultati, a kod podmorničkih motora je uvijek veliki problem velika depresija (podtlak) na usisu zraka
i visoki protutlak na strani ispušnih plinova što rezultira redukcijom moguće snage motora. Isto je prisutan i problem startanja motora
kod zatvorenih klapni koje se otvaraju tek kod tlaka od 1,3 bara, a što je ovdje relativno uspješno riješeno uvođenjem komprimiranog
zraka u svaki cilindar i volumenom ispušnog kolektora od cca 5 m3. To su uvijeti plovidbe uz "Schnorchel"
Prezentacija je bila na engleskom jeziku pa je ne bih prevodio. Nadam se da će nekome ovi dijagrami još biti zanimljivi.
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #169 on: November 30, 2013, 02:29:29 pm » |
|
Evo vjerujem da bi ovi prilozi koje ću postaviti mogli zanimati kolege strojare podmorničare ili bivše podmorničare jer na žalost s ove
strane Jadrana više niti jedna ratna mornarica nema podmornice u službi.
To su rezultati ispitivanja jednog zanimljivog pogona podmornice putem dizelskih motora s uvjetno rečeno dvostrukim prednabojanjem
znači bila je to kombinacija da se zrak komprimira prvo u turbopuhalu, a onda nakon prolaska kroz međurashladnik se dodatno opet
komprimira u mehanički pogonjenom kompresoru-puhalu. Na taj način se postigla viša snaga motora (i viši srednji efektivni tlak).
Rezultati su prikazani u prezentaciji. Molim da svi koji su u struci prime na znanje da je to dio prezentacije iz osamdesetih godina pa
su danas vjerojatno drugačija rješenja i rezultati. Nije mi poznato da li su takvi pogoni (i ako jesu koliki) ugrađeni na podmornice.
Vidljiva je težnja Pielsticka da se bavi sustavima dvostrukog (dvostepenog) prednabijanja, a što je kasnije izvršeno i na VGDS
motorima projekta Mirna. Kod spomena projekta Mirna volio bih naglasiti da je projekt u ono vrijeme kada nije bilo turbopuhala visokog
stupnja iskoristivosti bio jedino moguće riješenje, ali se je onda pretjeralo s drugim zahtjevima koje motor nije mogao izdržati.
Danas kada su zahtjevi "normalni" ti motori odlično odrađuju svoje zadaće.
Iz priloženih dijagrama se vide i rezultati, a kod podmorničkih motora je uvijek veliki problem velika depresija (podtlak) na usisu zraka
i visoki protutlak na strani ispušnih plinova što rezultira redukcijom moguće snage motora. Isto je prisutan i problem startanja motora
kod zatvorenih klapni koje se otvaraju tek kod tlaka od 1,3 bara, a što je ovdje relativno uspješno riješeno uvođenjem komprimiranog
zraka u svaki cilindar i volumenom ispušnog kolektora od cca 5 m3. To su uvijeti plovidbe uz "Schnorchel"
Prezentacija je bila na engleskom jeziku pa je ne bih prevodio. Nadam se da će nekome ovi dijagrami još biti zanimljivi.
Nastavak 1 |
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #170 on: November 30, 2013, 02:34:56 pm » |
|
Nastavak 2
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #171 on: November 30, 2013, 02:37:34 pm » |
|
Nastavak 2
I nastavak 3. samo da napomenem da su kasnije rađene i neke probe na motorima PA4 200 pa su i neki od tih rezultata bili prikazani na prethodnim dijagramima i u tabeli. |
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #172 on: December 01, 2013, 11:51:19 am » |
|
Evo sređujući dokumentaciju pronašao sam i jednu prezentaciju o Pielstick PA6 STC motorima sa sekvencijalnim prednabijanjem iz 1989.
godine. Prezentaciju ondašnjoj JRM nisam ja imao čast izvršiti, ali u slučaju pristanka čast realizacije je čekala mene pa je tako i taj
dokument došao do mene, a onda je došla 1991. i sve je to postalo dio povijesti, barem na našim i ex-našim prostorima.
Ipak kao strojar držim da je to zanimljivo riješenje svojevremeno nuđeno JRM pa bi bilo u redu da to prikažem i drugim kolegama, bar
u osnovnim crtama ne skenirajući sve stranice.
Profesionalci u tom dijelu brodostrojarstva neka mi ne zamjere ako probam u par riječi pojasniti o čemu se tu radi, zato da oni koji
nisu strojari mogu pratiti o čemu je ovaj prikaz.
Kod izbora motora, osobito za propulziju ratnog broda vječno je bio prisutan problem kako optimirati propulzijski stroj, da je dovoljno
živahan kod nižih i niskih režima opterećenja (a da pri tome ne dođe do zaprljanja motora radi slabijeg izgaranja, slabijeg ispiranja
cilindara svježim zrakom, i smanjenog zaprljanja usisnih kolektora radi "povrata" dijela uspušnih plinova u usisni dio iz razloga preklapanja
istovremene otvorenosti usisnih i ispušnih ventila).
Ako je turbopuhalo ili više njih optimirano za rad u nižim režimima (daje više tlakove ispiranja pa i veću količinu zraka) to rješava probleme
zaprljanja, ali onda teško da možemo postići visoka opterećenja, a ako ih i dostignemo onda imamo druge velike probleme.
Ako je turbopuhalo optimirano da daje najbolje rezultate motora kod vršnih opterećenja onda pri nižim režimima imamo sve probleme
zaprljanja i u konačnici smanjenje vijeka trajanja motora odnosno razmaka između dva remonta. S istim turbopuhalima ne možemo
istovremeno postići optimum i na niskim i na visokim opterećenjima.
Zato se tu išlo na tzv. sekvencijalno prednabijanje. Jedno (ili par) turbopuhala su optimirana da pokrivaju optimalan rad motora u srednjim
i niskim režimima opterećenja (što je 85% do 90% životnog vijeka motora), a drugo turbopuhalo (ili par) je optimirano za rad pri visokim
režimima opterećenja. Prema tlaku zraka u ispirnom kolektoru i indeksu Bosch pumpe goriva se pratio teret motora i kada bi se došlo do
granice optimalnosti s "nikorežimskim prednabijanjem" kod cca 50% do 60% od maksimalne snage motora s zaklopkama bi se "uključilo"
visoko režimsko turbopuhalo. U ovom slučaju se to izvodilo u "serijskom" spoju, ali su moguće i paralelne varijante.
Svakako ispušni kolektori su bili većeg volumena od standardnih, za svaku granu po jedan, uz primjenu sapničkih izlaza ispušnih plinova
u ispušni kolektor, tako da se išlo na tzv MPC sustav (Multy pulse converter) tj. u turbine bi ulazili ispušni plinovi relativno konstantnog
tlaka, pa nismo imali čisto impulsno prednabijanje. Mogući "viškovi" zraka u nekim prelaznim režimima bi se riješavali s "by-passima"
Na taj način se postiže optimalan rad motora i u niskim i u visokim režimima opterećenja.
Detalji se vide iz prikazanog dijela prezentacije, sve je prezentirano na engleskom jeziku. Još jednom molim za razumjevanje kolege
profesionalne strojare što sam tako kompleksnu stvar sekvencijalnog prednabijanja pokušao simplificirati s par rečenica.
Inaće takvi motori su u 12 i 16 cilindarskim izvedbama ugrađivani u brodove Francuske ratne mornarice, vjerojatno i sada plove ali
sa sofisticiranijim nadzorom nego što je bio za vrijeme ove prezentacije.
Samo sekvencijalno prednabijanje primjenjeno je i na MTU motorima serije 5-- pa nije samo Pielstickov izum.
|
|
|
« Last Edit: December 01, 2013, 11:59:12 am by zpetrov9 »
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #173 on: December 01, 2013, 11:53:06 am » |
|
Nastavak 1;
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #174 on: December 01, 2013, 11:54:20 am » |
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #175 on: December 01, 2013, 11:55:25 am » |
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #176 on: December 01, 2013, 12:01:29 pm » |
|
PS na zadnje i predzadnje postavljeno.
Nadam se da nisam bio previše dosadan i zamoran s izloženim o podmorničkim i sekvencijalno prednabijanim Pielstick motorima.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
mtu
vodnik
Offline
Posts: 313
|
|
« Reply #177 on: December 01, 2013, 03:57:18 pm » |
|
nisu li ovi motori ugrađeni u patrolce (bivši mukos, zelengora....) ali s trećom turbinom?
inače sekvencijalno prednabijanje je usavršeno kod mtu 396 motora da bi se primjenilo na ostale porodice motora koji imaju do pet turbina
danas se sve više upotrebljava varijabilna turbina (s promjenom kuta sapničkog kola) naročito kod osobnih automobila. varijabilna turbina objedinjuje funkciju dvije-tri turbine u sekvencijalnom radu.
|
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
zpetrov9
In memoriam
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 9 844
|
|
« Reply #178 on: December 01, 2013, 05:09:09 pm » |
|
nisu li ovi motori ugrađeni u patrolce (bivši mukos, zelengora....) ali s trećom turbinom?
inače sekvencijalno prednabijanje je usavršeno kod mtu 396 motora da bi se primjenilo na ostale porodice motora koji imaju do pet turbina
danas se sve više upotrebljava varijabilna turbina (s promjenom kuta sapničkog kola) naročito kod osobnih automobila. varijabilna turbina objedinjuje funkciju dvije-tri turbine u sekvencijalnom radu.
Na patrolce iz projekta Mirna ( Mukos; Zelengora; itd. ...) su bili ugrađeni Pielstick motori ali serije PA4 200 VGDS sa dva niskotlačna turbopuhala HS450 i jednim visokotlačnim turbopuhalom HS550. Komprimirani zrak bi prije ulaska u visokotlačno turbopuhalo bio rashlađen u međurashladniku i onda bi išao na kompresiju u visokotlačno turbopuhalo i ponovno u dva rashladnika i tek nakon toga u usisne kolektore. To su bili motori promjera klipa 200 mm i snage 250 KS (184 kW)/cil pri 1500 o/min. Opisani Pielstick motori su PA6 STC promjera klipa 280 mm i snage 440 KS (324 kW)/cil kod 1050 o/min. Koliko mi je poznato nisu bili ugrađeni u brodove JRM jer su tek prezentacije izvršene tijekom 1989. godine. Turbopuhalo s turbinom varijabilne geometrije je zaista suvremeno i dobro rješenje za automobilske pa i neke kamionske motore ali ne znam kolko je primjenjivo na motore velikih snaga i brodske uvijete. Za motore MTU serije 396 nisam znao da imaju sustav sekvencijalnog prednabijanja ali za motore serije 4000 pa sve do najvećih serije 1163 znam da imaju. |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
Solaris
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 12 357
#vragu i rat#
|
|
« Reply #179 on: December 01, 2013, 05:16:02 pm » |
|
Komprimirani zrak bi prije ulaska u visokotlačno turbopuhalo bio rashlađen
u međurashladniku i onda bi išao na kompresiju u visokotlačno turbopuhalo i ponovno u dva rashladnika i tek nakon toga u usisne kolektore.
Dali je ovo onaj sistem šta se na automobilima naziva "intercooler" ili tako nešto? poz |
|
|
|
|
Logged
|
|
|
|
|
