Članak iz današnje
SD-----------------
Nadnica za strah.
Pirotehničare tjeraju u smrt za 2,5 kune [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Cijena razminiranja u posljednje vrijeme pala je na rekordno najnižu razinu otkako je pokrenut program razminiranja u Hrvatskoj. Pretraživanje minski sumnjivog područja stoji tek 2,57 kuna po četvornome metru. Cijenu je ponudila tvrtka “Nitrat” za projekt razminiranja područja korita rijeke Save i rijeke Une u općini Jasenovac.
- To je nezamislivo. Po toj cijeni ljude se tjera u smrt - ogorčen je Marinko Guljaš, predsjednik Sindikata humanitarnog razminiranja, te nastavlja: - Ovakvom je cijenom rada zanimanje pirotehničar, umjesto “zanimanja visokog rizika”, postalo “za život opasno zanimanje”. Upozorio je na poražavajuće podatke: da je u proteklih 15 godina na poslovima razminiranja poginulo čak 60 pirotehničara. S obzirom da je u Hrvatskoj danas oko 600 pirotehničara, broj poginulih čini 10 posto populacije ljudi koji rade na razminiranju.
Krivi su poslodavciKada bi u nekoj drugoj branši poginulo toliko zaposlenika, Guljaš ne sumnja da bi se digla velika panika. Za nisku cijenu rada pirotehničara, Guljaš krivi poslodavce koji idu na vrlo niske cijene razminiranja samo da bi ostvarili zaradu. Pirotehničare onda ucjenjuju da rade za “šačicu kuna” na tako opasnom poslu. Jer da bi netko, na ovom opasnom poslu, kaže Guljaš, osigurao egzistenciju svojoj obitelji, pristaje i na puno manju plaću, zahtjevniji posao, neplaćene prekovremene, neplaćene dnevnice...
Krivi i državu koja pristaje na tako nerazumnu cijenu, dok s druge strane ti isti poslodavci koji pošto poto uzimaju projekte ne vodeći računa o sigurnosti radnika, državu zakidaju, ne podmiruju obveze državi ili dobavljačima. Da bi pirotehničar opravdao svoju plaću i podmirio obveze koje tvrtka ima za administraciju, troškove prijevoza, goriva, sanitet... dnevno mora zaraditi 2300 kuna. To znači, kaže Guljaš, da po cijeni razminiranja od oko 2,5 kuna po kvadratu pirotehničar mora dnevno razminirati 800 do 900 kvadrata zemljišta, što je daleko iznad svih kriterija.
- Prema kriterijima UN-a, pirotehničar dnevno može razminirati 40 do 90 kvadrata. Kod nas se radi deset puta više. Stanje je katastrofalno. Ovo je do sada najgora godina otkako se bavim razminiranjem - kaže Guljaš.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Manje nego laniIako bi čišćenje minski sumnjivih površina trebao biti jedan od važnijih državnih interesa, ove je godine za razminiranje izdvojeno 20 posto manje novca nego lani. Iz državnog proračuna izdvojeno je tek 20 milijuna kuna, što je dosta tek za mjesec dana kontinuiranog razminiranja, ističe Guljaš te upozorava da su sredstva koja su ove godine planirana iz državnog proračuna za potrebe razminiranja već potrošena, pa je nastavak razminiranja upitan.
Zbog toga je ravnateljica Vladina Ureda za razminiranje Dijana Pleština nedavno sazvala sastanak s predstavnicima poslodavaca na poslovima razminiranja, predstavnicima pirotehničara, te javnim poduzećima na temu financiranja razminiranja u RH. Iznijela je probleme kojih su tvrtke koje se bave čišćenjem minski sumnjivih područja itekako svjesne. Upozorila je i na poražavajući podatak da u RH još uvijek oko 900 tisuća stanovnika živi u dodiru s minski sumnjivim područjem, koje se proteže kroz 12 županija.
Osim toga, navela je i nesagledive posljedice koje Hrvatska ima zbog minski sumnjivog područja – od gubitka stotina milijuna kuna godišnje zbog neobrađivanja poljoprivrednih površina pod minama pa sve do utjecaja na razvitak društva u cijelosti. Neke procjene govore da bi za dovršetak razminiranja u Hrvatskoj trebalo oko četiri milijarde kuna. No, na koji način doći do potrebnog novca, nije bilo odgovora.
SNJEŽANA DUKIĆ
