EOD
razvodnik
Offline
Last Login:June 15, 2025, 08:04:45 am
Posts: 88
|
 |
« Reply #97 on: November 01, 2011, 10:14:16 am » |
|
Pošto zaradjujem hljeb humanitarnim deminiranjem evo i mog malog doprinosa.
Danas u deminiranju postoje dvije velike skupine procedura čišćenja terena, humanitarno deminiranje i vojno deminiranje. Razlika izmedju ovih skupina procedura je sto je cilj humanitarnog deminiranja potpuno vraćanje površine u funkciju, prijašnju ili novu, dok je cilj vojnog deminiranja povezan sa operativnim, taktičkim ili strateškim aktivnostima u okviru kojih sa odredjene površine treba ukloniti mine. To niposto ne znaci da vojska ne moze vrsiti deminiranje po humanitarnim procedurama, u OS BIH postoji deminerski bataljon koji vrsi deminiranje humanitarnih projekata, dok u VH koliko znam vojska po humanitarnim procedurama deminira samo prostor vojnih objekata. Kakva je situacija u Srbiji trenutno ne znam, mada znam da je sada u proces humanitarnog deminiranja ukljucen bivsi sastav ekipe za otklanjanje posljedica bombardovanja i da su iz sastava ministarrstva odbrane presli u MUP. Ima li tu i vojske ne znam.
Ko sto rekoh razlika je u procedurama, a osnovno je to što humanitarno deminiranje zahtijeva čišćenje cjelokupne minirane površine, dok vojno zahtijeva čišćenje površine neophodne za izvršenje odredjene aktivnosti. Pored toga u element vojnog deminiranja ulazi i minelifting, tj. dizanje vlastitih minskih polja prema zapisnicima o postavljanju MEP-a.
Humanitarno deminiranje je proces koji za razliku od vojnog na zadatoj površini može biti realizovan u znatno dužem vremenskom periodu, pa su stoga drukčiji i određeni postupci kako rada na pretraživanju terena na mine, tako i obilježavanja različitih namjenskih površina na deminerskom radilištu. U skladu s tim drukčija je i oprema i alat koja se koristi u humanitarnom i u vojnom deminiranju. Jedan od osnovnih primjera je što humanitarni deminer nikad ne radi bez bazne letve, komada drveta profila 2.5x2.5cm duzine 120cm koji predstavlja granicu izmedju povrsine koju je pregledao i povrsine koju tek treba pregledati. Humanitarni deminer stoga nikad ne nosi 'pauk' cipele ili one duseke na nogama jer povrsinu pregledava sporo i temeljno i uvijek je ispred njega bazna letva koja odvaja opasnu od pregledane.
u nastavku izvod iz SOP organizacije u kojoj radima, procedura rada u radnoj stazi:
4.0. OPERACIJE NA RADILIŠTU
4.1. Uvod
Osnova procedura cišcenja minskog polja provodi se primjenom manuelnih operacija deminiranja/cišcenja. Redoslijed manuelnih operacija cišcenja koje slijede u ovom SOP-u naveden je po redoslijedu primjene u cišcenju minskog polja. Odabir i provoenje odgovarajuce procedure utvrene ovim SOP-om za pretraživanje i cišcenje je jedan od osnovnih uvjeta uspješnog cišcenja. Procedure rada u radnoj stazi zavisit ce od vegetacije, sastava tla, zagaenosti metalom, vrsta mina i drugog. Tokom izvianja ustanovit cemo kontaminiranost tla metalom, kategoriju zemljišta, stanje vegetacije i dr. što diktirati izbor i redoslijed manuelnih operacija cišcenja.
4.2. Osnovna procedura za manuelno deminiranje (tehnicko izvianje i cišcenje)
Zavisno od lokalnih uvjeta (sastava i tvrdoce tla, vrste, gustine i visine vegetacije, konfiguracije terena, zagaenosti metalom, stanja miniranosti i dr.), redosljed aktivnosti osnovne procedure rada se tome prilagoava, a nacelno je slijedeci:
4.2.1 Kontrolna pretraga detektorom Izvršiti kontrolnu pretragu površine ispred bazne letve metal detektorom u visini oko 30 cm, u cilju otkrivanja jaceg signala koji bi upucivao na mogucnost postojanja (u i ispod vegetacije), mina koje sadrže više metala (PROM-1, PMR-2A, PMR-3, TMM-1, TMRP-6 i dr.) i kako bi se naredne aktivnosti, a posebno razmicanje vegetacije prstima ruku i vizuelna pretraga površine tla, te uklanjanje iste, radilo sa povecanom pažnjom. Pretragu sa minimalno jednim prelaskom površine detektorom, u širini ispred bazne letve i bez prevjesa u napredovanju, izvršiti prije svih akcija osnovne procedure kada vrsta, gustina i visina vegetacije (vegetacijski tepih) to dozvoljava. Zavisno od vegetacijskih uvjeta, pretragu detektorom vršiti sa pokretima lijevo-desno ili naprijednazad do 50 cm ispred bazne letve.
4.2.2 Procedura za traženje poteznih žica
Tražiti žice poteznih mina koristeci pipalicu. Ovu proceduru raditi kada dozvoljava vegetacija uglavnom travnata), ako što deminer iz sagnute ili klecece pozicije pokrece pipalicu duž zemlje ispred bazne letve (do minimalno 50 cm) i diže je polako uvis iznad vegetacije. Ovo radi tri puta, lijevo desno i na sredini staze.
4.2.3 Procedura provjeravanja vegetacije
Razgrnuti vegetaciju prstima ruku i vizuelno provjeriti površinu do nivoa tla. Ovu proceduru raditi do 50 cm ispred bazne letve u cilju otkrivanja žica od poteznih mina u nivou tla pomiješanih sa naslagalom vegetacijom, površinskih mina/NUS-a, upaljaca nagaznih mina koje vire iz zemlje ili nekih drugih sumnjivih predmeta. Proceduru provoditi bez obzira da li su prethodno pipalicom tražene potezne žice.
4.2.4 Uklanjanje vegetacije
Ukloniti vegetaciju, po potrebi, uz korištenje alata za horizontalnu sjecu manjih dimenzija. Vegetaciju ukloniti do 5 cm ili niže u širini bazne letve i naprijed do 50 cm. Posjecena vegetacija ostavlja se na ocišcenu površinu ili iza deminera. Dnevno posjecena vegetacija i smece se prikuplja u gomile radi kontrole cišcene površine, daljnjeg uklanjanja ili spaljivanja.
4.2.5 Provjera površine metal detektorom Ukloniti vegetaciju, po potrebi, uz korištenje alata za horizontalnu sjecu manjih dimenzija.Vegetaciju ukloniti do 5 cm ili niže u širini bazne letve i naprijed do 50 cm. Posjecena vegetacija ostavlja se na ocišcenu površinu ili iza deminera. Dnevno posjecena vegetacija i smece se prikuplja u gomile radi kontrole cišcene površine, daljnjeg uklanjanja ili spaljivanja. Ako metal detektor nije dao signal, nastaviti daljnji rad ponavljajuci proces od a).
4.2.6 Ispitivanje indikacije pipalicom (propipavanje)
Ispitivanje indikacije metal detektora pipalicom. Ukoliko detektor indicira (daje signal), oznaciti mjesto i poceti sa propipavanjem indikacije minimalno 10 cm ispred tacke signala i u širinu 20-30 cm (ovisno o jacini signala). Pipalica se ubada u zemlju ravnomjerno pod uglom od 300, u razmacima od 2,5 cm i u dubinu minimalno 10 cm od nivoa tla. Ovakav rad pipalicom primjenjuje se i u slucaju kada je zemljište zagaeno metalom ili mineralima, te nije moguce koristiti metal detektor. Tada se propipavanje vrši cijelom dužinom bazne letve, ukljucujuci i prevjes (obostrano kod prve radne staze a kod ostalih u stranu napredovanja).
4.2.7 Otkopavanje lociranog predmeta
Nakon što je pipalicom utvrena lokacija i velicina mine ili drugog predmeta, lopaticom ili pogodnim nožem vršimo otkopavanje. Pocinjemo minimalno 10 cm od lociranog mjesta, bez vertikalnog pritiska na dolje, do minimalno 10 cm dubine. Ako locirani predmet na dubini do 10 cm nije mina/NUS, a detektor i dalje daje signal, otkopavanje vršimo do minimalno 20 cm. Za dublje zakopane objekte, ovisno o namjeni zemljišta i zahtjeva u ugovoru, dubinu otkopavanja odreuje supervizor. Istraga signala metal detektora se može obavljati odmah, otkopavanjem lopaticom bez prethodne provjere pipalicom. Ukoliko je nemoguc rad metal detektorom i pipalicom, tada se cjelokupna površina radne staze mora otkopavati do minimalne dubine od 10 cm. Za otkopavanje cjelokupne površine radne staze se pored lopatice ili pogodnog noža, zavisno od sastava i tvrdoce tla, može koristiti i drugi pogodan i odobren alat za kontrolisan rad bez vertikalnog pritiska. Sav nadjeni metal u radnoj stazi, ukljucujuci i manje komadice metala koji se u iskopanom tlu pronalaze magnetom, deminer ostavlja u jamu za metal. Vece kolicine nadjenog površinskog metala na zadatku se mogu prikupljati i obilježiti na jedno ili više mjesta u prethodno cišcenoj površini zadatka.
4.2.8 Pronalazak mine, NUS-a ili potezne žice
Kada deminer otkrije minu/NUS (samo toliko da se vidi da je mina) ili poteznu žicu, odmah obavještava komandira odjeljenja (neposrednog supervizora), postavlja marker za mine 15 cm ispred, zatvara radnu stazu i cišcenje pocinje u novoj radnoj stazi.
|