PALUBA
March 28, 2024, 10:53:59 am *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Važno - Na forumu PalubaInfo novoregistrovane članove odobravamo ručno, to može potrajati 24 h, ali je neophodno da novoregistrovani korisnik aktivira svoj nalog koji će dobiti putem e-pošte u navedenom vremenu
 
   Home   Help Login Register  

Prijatelji

▼▼▼▼

Mesto za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 20   Go Down
  Print  
Author Topic: Razminiranje - pojam, oprema, nacini  (Read 218285 times)
 
0 Members and 3 Guests are viewing this topic.
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« on: April 07, 2010, 03:56:03 pm »

POJAM RAZMINIRANJA

Razminiranje je proces uklanjanja nagaznih I drugih vrsta kopnenih mina kao i morskih mina u nekoj oblasti. Proces razminiranja je veoma značajan jer se primenom različitih sredstava obezbeđuje normalan život i rad civilnom stanovništvu u miniranim regionima sveta.
Sredstva koja se projektuju, proizvode i primenjuju u operacijama razminiranja su raznolika, i po tehničkim karakteristikama i po efikasnosti razminiranja. Generalno, prisutna su sredstva čija su osnova mehanička sistemi – valjci, udarači, ralice, kao i sredstva sa elektromagnetskim, hemijskim, akustičkim, eksplozivnim i drugim sistemima za neutralisanje mina.

Kod razminiranja treba razlikovati 2 vrste otkrivanja ili detekcije mina:
-vojno razminiranje u ratnim uslovima i
-humanitarno raminiranje u uslovima relativnog mira

Poslove razminiranja obavljaju strucna lica – pirotehnicari a u vecini armija sveta I pripadnici roda inzinjerije koji prvenstveno obavljaju miniranje I razminiranje u ratnim uslovima.


NACINI RAZMINIRANJA

Osnovni nacin razminiranja je rucno razminiranje. Pored rucnog razminiranja postoji i razminiranje mehanickim,  elektromagnetskim, hemijskim, akustickim, eksplozivnim i drugim sredstvima.
Pronalazenje (detekcija) mina podrazumava vise nacina lociranja minsko-eksplozivnih sredstava. Tako se detekcija mina moze vrsiti: rucno, pomocu raznih detektora, pasa specijalno obucenih za pronalazenje MES,l a u poslednje vreme se detekcija vrsi i nekim alternativnim metodama.
Neke od alternativnih metoda koje se koriste ili se testiraju za buducu upotrebu su i:
-detekcija mina pomocu specijano dresiranih africkih stakora (Gambian pouched rat-Cricetomys gambianus),
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

-zasejavanjem sumnjivog podrucja GM biljkama (koje prilikom  cvetanja u zavisnosti od prisustva hemijskih isparenja iz MES menjaju boju cveta ili lista.)


* 400px-LandmineRat.JPG (100.81 KB, 400x599 - viewed 750 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #1 on: April 07, 2010, 04:07:08 pm »

Opremu za razminiranje mozem podeliti na:
-licna zastitna sredstva (deminerska odela i obuca)
-sredstva za rucnu detekciju mina (pipalice, detektori)
-sredstva za obelezavanje pronadjenih mina (razne vrste tabli, znacki, sredstava za ogradjivanje pronadjene mine)
-sredstva za unistavanje (razna specijalna vozila, eksplozivna punjenja...)
-sredstva za uklanjanje mina bez unistavanja (razni osiguraci, konopci i kuke za izvlacenje itd.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #2 on: April 07, 2010, 05:38:52 pm »

Deminerska odela su namenjena za zastitu prilikom pronalazenja i uklanjanja minsko-eksplozivnih sredstava. Ova odela treba da obezbede zastitu od fragmenata minsko-eksplozivnog sredstva, pritiska i toplote koja nastaje prilikom eksplozije.

DEMINERSKO ODELO MD-06(Proizvodnja MILE DRAGIC) je napravljeno tako da štiti korisnika koji radi u minskim poljima ili u blizini eksplozivnih naprava. Štiti od fragmenata velike brzine i prekomernog pritiska i toplote.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

DEMINERSKO ODELO MD-06 se sastoji od:

    * zaštitnih delova za noge i ruke
    * zaštitnog prsluka
    * opasača sa kaiševima koji idu preko ramena
    * putne tašne (tašne za prenošenje robe)
    * šlema sa vizirom M-97A

Prsluk sa kragnom i štitnikom za prepone deminerskog odela MD-06 pripada IIIA nivou zaštite, a rukavi i pantalone IIA nivou. Vizir obezbeđuje zaštitu od metaka 9mm PARA (FMJ 8.0g, Vmax441m/s) u zavisnosti od zahteva i potreba kupaca.
Različite boje i dizajn su takođe u ponudi. Ukupna težina standardne opreme iznosi 21 kg. Prednji i zadnji deo prsluka imaju džepove koji mogu da povećaju nivo zaštite umetanjem tvrde balističke ploče III ili IV nivoa (NIJ STD 0101.04).
Četiri manja džepa na prednjem delu prsluka mogu da posluže za čuvanje neophodne opreme. Kao dodatak, kompletno DEMINERSKO ODELO MD-06 može da se kupi sa sistemom za hlađenje. Raspoložive veličine su L, XL, XXL.
Nivo zaštite deminerskog odela može da se poveća umetanjem balističkog panela (napred i nazad) sledećih nivoa: NIJ STD 0101.04 za nivoe III i IV.

Deminerski prsluk
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Deminerski prsluk vrši zaštitu od veoma brzih fragmenata (V50>500m/s), pruzrokovanih eksplozijom bombi i ostalih eksplozivnih sredstava, visokog pritiska i visoke temperature u blizini eksplozije. Zavisno od stepena zaštite, a ako je potrebno, možemo pružiti razne vrste zaštite. Zadnji deo prsluka je napravljen od mreže tako da pruža udobnost pri nošenju na visokim temperaurama.
Delovi tela koji su zaštićeni: prednji, vratni deo, prepone, ramena.
Nivo zaštite koji obezbedjuje Deminerski prsluk je IIIA prema NIJ standardu. Na prednjoj strani prsluka, moguće je dodavanjem balističkih ploča povećati nivo zaštite na nivo III ili IV. Ploče su izradjene po NIJ 0101.04 standardu.

Deminersko odelo MD-06FB
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

DEMINERSKO ODELO MD-06FB kompanije Mile Dragić, stručnjacima za uklanjanje eksplozivnih sredstava  pruža zaštitu prednjeg dela tela od svih vrsta fragmenata velike brzine, od visokog pritiska i snažnog udara kada se nađu u blizini detonacije. Odelo takođe pruža izvrsnu slobodu pokreta, bez ograničenja, i maksimalnu udobnost tokom rada na terenu.
Zadnja strana odela je napravljena od mrežaste tkanine radi boljeg protoka vazduha. Spoljni plašt odela se po želji korisnika izradjuje od maskirnog materijala. Refleksija materijala je prilagođena uslovima upotrebe tj. prirodnom okruženju (kontinentalni, pustinjski, kameniti itd.). Prednji džepovi su napravljeni za opremu ovih stručnjaka i njihovog veoma osetljivog posla. Ukupna težina kompletnog deminerskog odela M-06FB iznosi 11kg. Deminersko odelo M-06FB takođe uključuje:

    * Šlem M-97A sa vizirom
    * komplet opasača
    * torbu

Deminersko odelo M-06FB od štitnika sadrži:

    * Zaštitni prsluk (prednja strana), IIIA NIJ STD 0101.04  V50>500 m/s po STANAG 2920
    * Štitnik za genitalije (prednja strana), IIIA NIJ STD 0101.04  V50>500 m/s po STANAG 2920
    * Zaštitnu kragnu (prednja strana), IIIA NIJ STD 0101.04  V50>500 m/s po STANAG 2920
    * Zaštitne nogavice (prednja strana),  IIA NIJ STD 0101.04  V50>400 m/s po STANAG 2920
    * Zaštitne rukave (prednja strana),  IIA NIJ STD 0101.04  V50>400 m/s po STANAG 2920

Nivo zaštite deminerskog odela može da se poveća umetanjem balističkog panela (napred) sledećih nivoa: NIJ STD 0101.04 za nivoe III i IV.


* deminersko_odelo_MD-06.jpg (5.97 KB, 250x250 - viewed 693 times.)

* deminerski_prsluk_1.jpg (6.73 KB, 250x250 - viewed 650 times.)

* deminerski_prsluk_2.jpg (5.83 KB, 250x250 - viewed 577 times.)

* deminersko_odelo_MD-06FB.jpg (7.64 KB, 250x250 - viewed 613 times.)
« Last Edit: April 07, 2010, 06:14:40 pm by kuzmar » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #3 on: April 07, 2010, 06:09:34 pm »

Deminerski šlem M-97A
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Šlem je namenjen za zaštitu glave tehničkog lica od svih fragmenata velikih brzina. Balističke i mehaničke karakteristike šlema su kao kod šlema M97.
Šlem obezbeđuje zaštitu od odlomaka i metaka eksplozivne municije, bombi i ekstremne toplote. Oklop šlema je napravljen od kombinacije materijala koji su dobijeni putem jedinstvene tehnologije. Oblik šlema štiti uši od povreda i omogućava upotrebu mikrofona i radio-telefonskih sistema. Šlem se sastoji od oklopa koji je postavljen sa unutrašnje strane, i od vizira.
Težina šlema i vizira od 2950g±3% pruža zaštitu pri brzini municije od V50>650m/s. Koristeći fragmentacioni simulator za kalibar 5.56 mm, težine 1.1±0.02 g, oklop šlema pruža balistički nivo zaštite od V50>1000m/s koristeći STANAG 2920.
Vizir šlema štiti lice od fragmenata velike brzine i ima V50>650m/s prema standardu STANAG 2920. Vizir obezbeđuje zaštitu od zrna 9 mm FMJ 8.0 g brzine 441 m/s. Vizir je podesiv. Težina vizira je manja od 1100 g a ukupna težina šlema je manja od 3000 g.
Zbog  izvanrednih karakteristika, visokog nivoa balističke zaštite, male težine,sigurnosti i udobnosti prilikom nošenja, šlem sa vizirom je postao deo standardne opreme vojnih i policijskih jedinica za otklanjanje eksplozivnih naprava odreda.
Brojna ispitivanja su sprovedena prema STANAG 2920, NIJ STD i MIL STD 662.E standardima. Preciznost i efikasnost garantuje tim stručnjaka. Svi metalni delovi su zaštićeni od korozije.

 

Balističke tabela za šlem M-97A

Kalibri municijeTežina Zrna (g)(Gr)Maksimalna Brzina(m/s)(f/s)Snaga(j)
9mm PARA
8 - 124
441 - 1450
780
9mm NORMA 19022
7.5 - 116
410 - 1345
630
7.62mm Tokarev (steel jacketed)
5.5 - 85
450 - 1480
555
357 Magnum JSP
10.2 - 158
396 - 1300
800
44 Magnum SWC-GC
15.5 - 240
441 - 1450
1510

Deminerski šlem sa tankim vizirom M97P - 5K
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Šlem sa vizirom se koristi za zaštitu tehničara deminera od svih fragmenata velikih brzina, nad prosečnih pritisaka i ekstremnih temperatura u slučaju bliskog kontakta sa eksplozijama i detonacijama. Oblik šlema omogućava korišćenje mikrofona i radio-telefonskih sistema.
Koristeći simulator fragmenta 5.56mm, težine 1.1±0.02 gr, školjka šlema pruža balističku zaštitu klase V50>=620 m/s prema MIL STD 662.E standardu. Težina šlema je 2200±5% gr.
Vizir 5K pokriva celo lice i omogućava nošnje gas maske.Vizir pruža zaštitu protiv fragmenata i projektila brzine V50<= 295±5% po STANAG standardu
VELIČINA standardna veličina
OBIM GLAVE (cm)48-58
TEŽINA (g)2200±5g
NIVO ZAŠTITE NIJ STD 0106.01IIIA
V50 (m/s) STANAG 2920>620

                                                                       



* deminerski_slem_M-97A.jpg (5.93 KB, 250x250 - viewed 511 times.)

* de-minerski_slem_sa_tankim_vizirom_M97P-5K.jpg (6.27 KB, 250x250 - viewed 439 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #4 on: April 07, 2010, 06:12:31 pm »

Deminerske čizme MD-03
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Koriste se kao deo zaštitne opreme, tokom kretanja kroz minsko polje i efikasne su protiv pešadijskih mina (jednako iznosu od 75g TNT). Gornji deo deminerske čizme (nezavisno od đona) identičan je vojnim čizmama, a napravljen je od kože najfinijeg kvaliteta, zalepljen i zašiven za đon. Gornji sloj đona se sastoji od balističke ploče koja smanjuje direktno dejstvo detonacije na stopala osobe koja nosi čizme.
Srednji sloj đona napravljen je od mikroporoznog materijala debljine 30mm, koji funkcioniše tako što ublažava udar prilikom detonacije. Niži sloj je uobičajen đon za vojničke čizme.
Čizme se proizvode prema francuskom mernom sistemu u četiri veličine, od 41 do 46.
Težina jednog para deminerskih čizama, veličine 42 je manja od 3.2 kg.
Deminerske čizme testirane su statičkom i dinamičkom metodom.





* deminerke_cizme_MD-03.jpg (8.24 KB, 250x250 - viewed 429 times.)
« Last Edit: August 14, 2016, 07:50:23 pm by KUZMA® » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #5 on: April 07, 2010, 06:36:45 pm »

Video testiranja zastitne opreme MILE DRAGIC

« Last Edit: August 14, 2016, 07:51:03 pm by KUZMA® » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #6 on: April 07, 2010, 07:15:32 pm »

Pored zastitnih cizama postojale su i zastitne papuce namenjene za zastitu stopala. Te papuce su ustvari bile izdignuta platforma (kao zenske cipele i sandale sa visokom platformom) koja se pomocu 2 kaisa kacila za standardne vojnicke cizme. Nazalost i pored dobre volje nisam uspeo da pronadjem ni jednu fotografiju.

Iako ima je namena bila da obezbede zastitu stopala od eksplozije oko 70 gr eksploziva iste nisu bile podesne za neravne terene i za duzu upotrebu posto je kretanje u njima bilo veoma nestabilno.

Evo jedan primer zastitnih deminerskih papuca (mislim da je u pitanju nemacka proizvodnja).

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 800px-Spezialschuhe_eines_Minenraeumanzuges.jpg (62.53 KB, 800x452 - viewed 582 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #7 on: April 10, 2010, 10:04:29 pm »

Oprema za rucno razminiranje

Rucno razminiranje terena obuhvata pretragu terena, pronalazenje MES, njihovo obelezavanja i uklanjanje.
Uklanjanje se moze vrsiti: deaktiviranjem mine (podrrazumeva pronalazenje mine, kontrolu postojanja dodatnih upaljaca i ukoliko dodatni upaljaci ne postoje fizicko odvajanje osnovnog opaljaca od tela mine) ili unistavanjem (unistavanje mine podrazumeva unustavanje koriscenjem dodatnih upaljaca ili unistavanje postavljanjem i aktiviranjem e/p, nasim pravilima je  predvidjeno e/p od 100 ili 200 gr ).

Osnovna oprema za rucno razaminiranje je:
-pipalica
-detektor mina (u nasoj vojnoj terminologiji: minoistrazivac)
-pomocna oprema za obelezavanje i uklanjanje (u JNA i kasnije poznat je komplet za razminiranje KMR-3).

Pored ovih sredstava za pretragu teren i pronalazenje MES prilikom rucnog razminiranje se koriste i:
-specijalno obuceni psi ali i
-posebna vrsta stakora (o cemu ce kasnije biti malo opsirnije pisano).

U savremeno opremljenim armijama sveta kao i u firmama koje se bave poslovima humanitarnog razminiranja koriste i se i druga savremena tehnicka sredstva za detekciju od kojih ce neka ovde biti pomenuta.

Masinsko razminiranje

Masinsko razminiranje podrazumeva upotrebu raznih samohodnih tehnickih sredstava koja svojim delovanjem vrse prvenstveno unistavanje MES. Unistavanje se vrsi udaranjem, gazenjem, izrivanjem itd.
Masinska sredstva za razminiranje mogu biti:
-uredjaji za razminiranje na principu valjaka koji se guraju ispred tenka
-uredjaji za raminiranje skidanjem sloja zemlje
-uredjaji za razminiranje izrivanjem mina iz zemlje
-uredjaji za unistavanje mina principom mlatilice
-uredjaji za unistavanje mina eksplozivom
-uredjaji za unistavanje mina na ostale nacine kao sto su eletromagnetno, akusticko, hemijsko itd.

 

« Last Edit: April 10, 2010, 10:13:17 pm by kuzmar » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #8 on: April 10, 2010, 10:36:10 pm »

PIPALICA

Osnovno sredstvo za detekciju mina je pipalica. To je u osnovi igla sa drskom. Prilikom razminiranja pipalica se zabada u zemlju te se na taj nacin ``napipavanjem`` registruje postojanje MES.Metod pronalaženja mina ručno – pipalicom je vrlo spor, izuzetno opasan i naporan proces. Takvim metodom razminira se oko 1m² za 4 minute, a osoba koja to radi moze normalno da radi samo 20-30 minuta pre nego sto zatrazi odmor. Rad sa pipalicom se moze izvoditi iz lezeceg, klececeg ili stojeceg stava, pod uglom od 30 stepeni, kako se ne bi aktivirao upaljač. Metoda detekcije mina pipalicom je vrlo pouzdana i tacna, i moze odmeniti bilo koju drugu metodu

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pipalica se ubada u zemlju pod uglom od 30 stepeni i u dubini 10-15 cm. Ugao od 30 stepeni obezbedjuje da se u slucaju ubadanja upaljaca isti ne aktivira. Radi pronalaznja PP mina potrebno je izvrsiti 10-15 ubadanja na povrsinu od 10x10 cm, radi pronalazenja PT mina potrebno je 20-25 ubadanja po kvadratnom metru. Tom kolicinom ubadanja se moze biti apsolutno siguran da je pregledana povrsina bezbedna.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

DETEKTOR MINA (MINOISTRAZIVAC)
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Minoistrazivac je uredjaj koji radi na principu registrovanja odredjene kolicine metala koji se nalazi u mini ili drugom MES. Stariji tipovi minoistrazivaca su bili konstruisani za pronalazenje mina sa vecom kolicinom metala u sebi te su uvodjenjem antimagnetnih mina izgubili svoje mesto u razminiranju. Novi tipovi minoistrazivaca registruju veoma male kolicine metala (dovoljna je kolicina potrebna za izradu tela kapisle upaljaca).
Glavni nedostatak detektora metala u detekciji mina predstavlja detektovanje bilo kog metalnog predmeta u zemlji. Tako na primer, za vreme uklanjanja mina u humanitarnom ciscenju u Kambodzi od 1992. do 1998. godine od pronađenih 200 miliona metalnih predmeta samo oko 500.000 su bile mine i druge eksplozivne naprave (manje od 0.3%)


Princip rada detektora
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Pipalica.jpg (16.55 KB, 400x300 - viewed 456 times.)

* Detektor Mk3.JPG (18.3 KB, 354x332 - viewed 443 times.)

* sekundarno magnetno polje.JPG (11.58 KB, 360x257 - viewed 394 times.)

* British_engineers_demining.jpg (188.09 KB, 782x600 - viewed 675 times.)

* Moldovan_soldier.jpg (205.09 KB, 800x516 - viewed 734 times.)

* Minelab F1A4 mine detector.jpg (28.08 KB, 300x426 - viewed 417 times.)

* primarno magnetno polje.JPG (12.72 KB, 360x257 - viewed 1704 times.)
« Last Edit: February 19, 2011, 02:59:05 pm by KUZMA® » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #9 on: April 11, 2010, 12:15:56 pm »

Vecina detektora metala sadrzi predajni i prijemni kalem. Predajni kalem formira primarno magnetno polje koje se prostire kroz zemlju i metalan objekat zakopan u njoj. Vremenski promenljivo primarno magnetsko polje indukuje vrtlozne struje u metalnom objektu u zemlji, i te struje formiraju sekundarno magnetsko polje koje detektuje prijemni kalem. Operater se obavestava o prisustvu metalnog objekta zvucnim signalom koji se dobija konverzijom napona na prijemnom kalemu. Detektori metala otkrivaju i veliki broj drugih metalnih predmeta, kojih ima naročito u zoni borbenih dejstva i zemljistu koje je bilo izlozeno streljackoj i artiljerijskoj vatri (zrna, metalna parcad eksplodiranih projektila, caure, ali i konzerve, metalni cepovi, vijci). Broj laznih signala uvek je vrlo veliki. Prilikom operacija razminiranja puteva u Mozambiku (januar 1993 – mart 1994. godine), na 180km pregledanih puteva pronadjeno je samo šest mina i 60 000 drugih metalnih predmeta koji su morali da budu izvadjeni iz zemlje i ispitani. Uzima se da na svaku nađenu minu dolazi 100 – 200 laznih signala. I pored toga detektori metala se koriste, posebno u otkrivanju pocetka minskih prepreka.

Minoistrazivac MI-2000

MI-2000 je uredjaj domace proizvodnje namenjen detektovanju PP i PT mina kao i drugih metalnih predmeta u zemlji. To je uredja druge generacije i spada u red pouzdanih uredjaja tog tipa.

Osnovni delovi:
-Elektronski blok
-Tragacka glava precnika 212 mm
-Teleskopski stap duzine 1560 mm
-Slusalice sa kablom
-Etalon plocica za proveru
-2 Ni-Cd baterije 2x7 ACH-1, nazivni napona 2x8,4 V
-Rukohvat sa naslonom

Masa minoistrazivaca je 5 kg, a autonomija 14 sati na -30 stepeni do 20 sati na +55 C u zavisnosti od istrosenosti baterije.Pouzdana detekcija domacih mina je na dubini 1-10 cm a TMRP-6 do 40 cm.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Fotografije minoistrazivaca preuzete sa mycity-military.com


* MI 2000 - slika.jpg (25.08 KB, 350x375 - viewed 627 times.)

* MI 2000 - slika 1.jpg (70.77 KB, 480x520 - viewed 412 times.)

* MI 2000 - slika 2.jpg (42.21 KB, 480x380 - viewed 446 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #10 on: April 11, 2010, 12:39:27 pm »

Pored ove dve metode pronalazenja mina koriste se i sledece metode:

-Pronalaženje mina uz pomoć georadara

Georadari predstavljaju dopunu detektorima metala. Za razliku od njih koji detektuju samo prisustvo metala, georadari detektuju promene u dielektričnim svojstvima materijala, pa samim tim mogu detektovati i prisustvo nemetalnih mina. Za razliku od vecine metoda za detekciju mina georadari imaju dugu istoriju i u potpunosti su istrazeni. Prvi georadar je konstruisan daleke 1929. godine za merenje dubine Austrijskog glecera, a prvi georadar namenjen detekciji mina 1940.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ruski georadar OKO-2
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Georadar u ispitivanju arheoloskog nalazista u Jordanu

Prirodne prepreke u zemljistu kao sto su stene, korenje biljaka i podzemne vode mogu prouzrokovati pojavu laznih signala. Takodje, prekomerena vlaznost zemlje izaziva znatno slabljenje radio talasa. Koh je pokazao da georadari imaju loše performanse u detekciji mina u vlaznom zemljistu na dubini većoj od 4cm.
Ako je georadar podesen da radi na visokim frekvencijama, dodatno ogranicenje predstavlja nemogucnost otkrivanja malih plasticnih mina na samoj povrsini zemlje. Signal sa mine ce biti maskiran signalom koji nastaje kao rezultat razlike dielektričnih svojstava vazduha i zemlje. Jos jedan nedostatak georadara predstavlja kompromis izmedju kvaliteta slike i dubine prostiranja, visoka frekvencija obezbedjuje dobru rezoluciju slike ali malu dubinu prostiranja. Za PP mine, centar frekvencije od 1 do 2 GHz predstavlja dobar izbor za vecinu vrsta zemljista.

-Metoda detekcije na bazi merenja provodnosti

Ova vrsta detekcije koristi elektricnu struju malog inteziteta da napravi sliku raspodele elektricne provodnosti provodnog medijuma. Tehnologija je od interesa zbog relativno niske cene, kao i zbog toga sto se merenjem električne provodnosti provodnog medijuma dobija direktna informacija o njegovom sastavu. Zbog toga sto se provodnost zemlje nalazi unutar odredjenog opsega, tehnologija je upotrebljiva i za detekciju zakopanih objekata, konkretno mina.

Uređaj za merenje provodnosti zemlje se sastoji iz dvodimenzinalnog niza elektroda položenih na zemlji. Kada je jedan par elektroda pobudjen elektricnom strujom reda 1mA, na ostalim se meri elektricni napon. Posle pobudjivanja svih nezavisnih parova elektroda od interesa i merenja odgovarajucih napona, posebnim algoritmom koristeci merene podatke se konstruise slika raspodele elektricne provodnosti zemlje. Prisustvo metalne ili nemetalne mine će poremetiti raspodelu elektricne provodnosti u zemlji.
Zbog cinjenice da i metalne i nemetalne mine poremecuju raspodelu elektricne provodnosti, tehnologija se može iskoristiti za detekciju svih vrsta mina. Posebna pogodnost predstavlja dobra detekcija mina u vlažnim uslovima, kao što su plaze, obale mora, pirinčana polja, močvare i druga vlazna mesta, sto proizilazi iz cinjenice da je voda dobar provodnik. Za pronalazak mina u takvim uslovima nije potreban direktan kontakt sa zemljom, vec se kontakt moze ostvariti preko vodene povrsine. Hardver potreban za realizaciju ovakvog detektora je relativno prost i jeftin. Da bi detektor uspesno funkcionisao potreban je fizicki kontakt izmedju dvodimenzionalnog niza elektroda i zemlje, sto može prouzrokovati aktiviranje mine. Tehnologija je osetljiva na elektricni sum, sto ogranicava upotrebu ovih detektora u pronalazenju mina na vecim dubinama. Takođe, detektor se ne može koristiti u ekstremno suvim uslovima, kao sto su pustinje, zbog lose provodnosti zemlje.

-Detekcija mina metodom analize infracrvenim zračenjem

Ovom metodom se mogu detektovati mine analizirajuci promenu temperature zemljista iznad ili oko njih. Veliki deo sunceve energije absorbuje zemlja, vodeci njenom zagrevanju. Kao rezultat zagrevanja, zemlja emituje toplotnu energiju koja se moze detektovati senzorima infracrvenog zracenja. Procesi zagrevanja i hladjenja u toku dana dovode do razlicitog toplotnog ponasanja ukopanih objekata i zemlje, formirajuci temperaturnu razliku. Kod nemetalnih mina ova razlika nastaje zbog cinjenice da je ona bolji toplotni izolator nego zemlja. U toku dana, tanak sloj zemlje iznad mine tezi da akumulise toplotnu energiju zato sto mina sprecava transport toplote ispod nje. Kao rezultat toga, zemlja iznad mine ce biti toplija u odnosu na njenu okolinu. U večernjim casovima, sloj zemlje iznad mine ce brze predavati toplotnu energiju, postajuci hladniji. Dva puta u toku dana ce temperatura zemljista ispod mine i njene okoline biti ista, onemogucavajuci detekciju. Pored Sunca kao prirodnog izvora energije, za zagrevanje tla je moguće koristiti i vestacke kao sto su ozracivanje tla mikrotalasima visoke energije i obasjavanjem laserima. Ova metoda ne zahteva fizicki kontakt sistema za detekciju sa zemljistem pa se moze koristiti sa bezbedne udaljenosti. Za kratko vreme se moze skenirati relativno velika oblast, a kada se detekcija vrsi iz vazduha posebno je efikasan pronalazak mina na povrsini zemlje. Vecina senzora za detekciju mina radi u srednjetalasnom ili dugotalasnom delu infracrvenog spektra, ali su prisutna i određena tehnička ogranicenja. Naime, posto se Sunce pomera tokom dana, senke drveca, zgrada i ostalih cvrstih objekata takodje se pomeraju. Te promene kolicine sunceve energije prisutne su i na miniranom podrucju. Oblacni dani smanjuju ili eliminisu kolicinu sunceve energije, a padavine smanjuju dielektricni interfejs zemljista mina. Pored toga, infracrveni senzori ne mogu ,, gledati“ kroz cvrste objekte (lisce na primer) i zahtevaju opticki pristup minama.

-Akustičko-seizmicka metoda


Akustičko-seizmicka metoda se sastoji u generisanju zvucnih ili seizmickih talasa prema zemlji i merenju vibracija na njenoj površini. Ovaj proces je slican trazenju drvenih delova u zidu: materijali sa razlicitim osobinama vibriranja ce se ponasati razlicito kada se izloze zvucnim ili seizmickim talasima. Za razliku od prethodno opisanih metoda, kod ove se prisustvo mina ne zasniva na elektromagnetskim svojstvima materijala. Akustičko-seizmicki sistem za detekciju mina generise zvuk iznad zemlje preko zvucnika. Deo akusticke energije se reflektuje od povrsine zemlje, a ostatak nastavlja propagaciju u vidu talasa. Kada talas naidje na ukopane predmete, kao sto su mine, deo energije se reflektuje prema povrsini zemlje, izazivajuci podrhtavanje tla. Specijalizovani senzori mogu detektovati ove vibracije bez kontakata sa zemljom. U tu svrhu se najcesce koriste radari, ultrasonicni uredjaji, laserski vibrometri, i mikrofoni. Rad senzora, baziranih na ovoj metodi, se zasniva na razlikama u mehanickim osobinama mina i okolnog zemljista, i po tome se oni razlikuju od bilo kojih drugih. Na testiranjima je uocen izuzetno mali broj laznih signala. Prilikom jednog testiranja u Arizoni od 19 ukopanih protivtenkovskih mina, akustičko-seizmicki sistem je uspesno pronasao 18 sto predstavlja verovatnoću detekcije od 95%, uz postojanje samo jednog laznog signala. Pokazano je da prisustvo stena i delica metala u zemlji ne izaziva pojavu laznih signala, a da do eventualne pojave moze doci usled prisustva staklenih boca i konzervi zbog slicnih osobina podrhtavanja. Dodatna pogodnost predstavlja imunost na ekstremno suve i vlažne uslove, mada postoji ogranicenje u detekciji na zaledjenom tlu. Najveći nedostatak ove metode je nemogucnost pronalaska mina na vecim dubinama zbog znatnog slabljenja energije odbijene od ukopanih predmeta sa porastom dubine. Mine koje se nalaze na dubini vecoj od njenih dimenzija nemoguce je pronaci. Dodatni nedostatak moze predstavljati gusta vegetacija koja moze unositi smetnje u rad senzora za detekciju vibracija, kao i relativno spora detekcija. Vreme potrebno za skeniranje jednog kvadratnog metra iznosi od 125 do 1000 sekundi.



* Георадар.jpg (21.68 KB, 250x200 - viewed 391 times.)

* 450px-Radarsurvey.jpg (72.65 KB, 450x600 - viewed 364 times.)
« Last Edit: April 11, 2010, 01:40:36 pm by kuzmar » Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #11 on: April 11, 2010, 01:30:06 pm »

BIOLOSKE METODE DETEKCIJE MINA

Biološke metode za detekciju mina se sastoje u koriscenju sisara, insekata i mikroorganizama u detekciji prisustva cestica eksploziva u vazduhu i na zemlji. Kada je mina ukopana u zemlji, ona skoro uvek ispusta cestice eksploziva i druge hemijske derivate u okolno zemljiste kroz male pukotine na telu mina ili kroz samo telo mina u slučaju nemetalnih mina. Oko 95 % eksplozivnih cestica ce biti zadrzano u zemlji u okolini mine, a ostalih 5 % ce napustiti oblast u kojoj se nalazi mina, najcesce rastvaranjem u vodi prisutnoj u zemljistu i kasnijim isparavanjem.

Psi

Upotreba pasa za namene detekcije i razminiranja pocela je u Drugom svetskom ratu, međutim tek u poslednje dve decenije XX veka psi su postali znacajan deo globalnih napora u humanitarnom razminiranju, pa se danas u 23 države u svetu koristi više od 600 pasa u programima humanitarnog razminiranja. Izuzetna razvijenost cula mirisa i mogućnost njihovog uvezbavanja da njuhom pronalaze razlicite predmete koriste se u detekciji mina. Pas ima njuh koji 100 do 1000 puta nadmasuje i najosetljivije hromatografske aparate, a moze osetiti pare eksploziva iz ukopanih i polozenih mina godinama posle proizvodnje. U idealnim uslovima (bez vetra, normalna temperatura vazduha, pogodno zemljiste), uvezban pas lako pronalazi minirana podrucja. Psi se treniraju koriscenjem tradicionalnih operativnih metoda. Za svaku uspešno pronadjenu minu psi dobijaju hranu. Prednost u koriscenju pasa u detekciji mina je u tome sto ne postoji mina koju pas ne može nanjusiti. Nedostaci su sto se psi brzo zamaraju (dnevno mogu raditi max. 4-5 sati), obuka pasa je dugotrajan proces (oko dve godine) i što pas minirana podrucja pronalazi mnogo lakse nego pojedinacnu minu. Velika prednost pasa u detekciji jeste brzo pretrazivanje podrucja na kojima nema mina i sto relativno lako i brzo pronalaze granice minskih polja (sto je od svih aktivnosti u pronalazenju mina najteze i najopasnije).

Iz iskustva u otkrivanju MES u Mozambiku, Angoli, Kambodzi, Libanu, Juznoj Africi i Avganistanu (podaci do 2001. godine) procenat pronadjenih mina se krece 50-60% ali se pod odredjenim (idealnim) uslovima krece i do 95%.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Iskustva iz VJ tokom 2001.godine


U KZB je tokom 2001 godine bilo angazovano 2 psa obucena za otkrivanje mina. Procenat njihove uspesnosti je bio izmedju 80 i 90% na izvrsenoj proveri gde su MES bila postavljena na medjusobnom odstojanju 2 do 10 metara .

Nedostaci pasa prilikom pronalazenja MES su:
-najbolje rezultate postizu u vremenu od 06,00 do 09.00i 18.00 do 20.00 casova kada je pas odmoran i kada je koncentracija mirisa MES veca na povrsini zemlje
-pas ne moze neprekidno da kontrolise jedan duzi pravac (put, staza) duze od 200 metara, vec mora imati duze pauze
-pri koriscenju pasa u KZB bez obzira da li je pas otkrio ili ne minu sva sumnjiva mesta je pregledao celni izvidjac-pionir te je na taj nacin otkriveno 10-ak mina
-vodic pasa veoma malo ili ni malo ne zna o MES, a uopste nije obucen u rukovanju minama

Najbolje rezultate u KZB psi tragaci mina su pokazali prilikom ispitivanja m/v, zemunica, bunkera i sklonista.

Iz iskustva kompanija koje se bave razminiranjem (MECHEM-J,Afrika, MINE DETECTION DOG CENTER-Holandija i Norwegian peoples aid - Norveska) zakljuceno je da psi mogu da rade do 5 sati zimi odnosno do 4 sata leti, ali da je optimalno vreme angazovanja 1 sat dnevno i to 30 minuta neprekidno posto se posle tog vremena zamore.

Poteskoce koje nastaju prilkom obuke pasa su:
-visoka cena obuke od oko 10.000 $,
-osetljivost psa na uslove okoline
-osetljivost na klimatske uslove
-cinjenica da obuka traje dugo - 2 godine
-cinjenica da se brzo zamore
-posle eksplozije pas nista ne oseca najmanje 48 sati

Afrički pacovi

Poslednjih godina postoje pokušaji da se afrički pacovi treniraju za otkrivanje mina. Za svaku uspešno detektovanu minu pacovi dobijaju hranu (banana ili kikiriki), a signal prisustva mine predstavlja njihovo , ``češanje`` zemlje nogama.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Obuka se vrsi sa pacovima:
    * Emin's Giant Pouched Rat - Cricetomys emini
    * Gambian Giant Pouched Rat - Cricetomys gambianus

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Za obuku ovih vrsta glodara je specijalozovana tanzanijska firma APOPO. Osnoven prednosti pacova u odnosu na pse se ogledaju u tome da pacov zbog svoje tezine ne moze da aktivira minu, da je nabavka znatno laksa i jeftinija, potrebno je znatno krace vreme za obuku a pacovi se za razliku od pasa ne vezuju za jednog vodica. Pored toga i transport je znatno jeftiniji.

Pčele

Pčele imaju ostro culo mirisa i mogu se trenirati da pronadju eksplozive, bombe i kopnene mine, kao i ostale hemikalije, uključujuci droge i tela u raspadanju.
Pcele se treniraju na isti način kao psi i pacovi. Nagrađuju se hranom pomesanom sa mirisom hemijske materije koja se istražuje. One ukazuju na prisustvo mirisa svojom brojnoscu, a konstatovano je da taj trag detektuju na nekoliko metara od cilja. Kao i ostali bioloski sistemi koji osecaju miris, pcele ne mogu da pronadju mine koje isparavaju. One se ne mogu koristiti nocu, po losem vremenu, kisi i vetru, kada temperatura padne na nulu ili blizu tacke mrznjenja. Za razliku od pasa, pcele nisu vezane za vodica i ukupni troskovi su visestruko manji. Mogu se pripremiti i pustiti u ,, upotrebu“ u roku jednog ili dva dana i u svrhu pronalaska mina se mogu koristi lokalne pcele i pcelari.

Bakterije

Naucnici su 1990. godine otkrili vrstu bakterija, koja u prisustvu TNT pokazuje osobinu fluorescencije. Vrsta proteina koja se nalazi u ovim bakterijama prepoznaje oblik molekula TNT i u njegovom prisustvu pokazuje fluorescenciju. Princip rada se sastoji u nanosenju bakterija na potencijalno minsko podrucje, najcesce iz vazduha koriscenjem aviona ili helikoptera. Posle nekoliko sati tim ljudi detektorima ispituje osobinu fluorescencije sa zemlje ili iz vazduha. Ovom metodom se za kratko vreme moze ispitati velika oblast. Pojava laznih signala je svedena na minimum zbog toga sto bakterije reaguju samo na prisustvo molekula TNT. Metoda je osetljiva na spoljne uslove kao sto su ekstremno visoke temperature i ekstremno suva zemlja koja za kratko vreme apsorbuje bakterije. Dodatan nedostatak moze predstavljati nedetekcija pojedinih signala sa bakterija detektorima fluorescencije. Ukoliko prilikom transporta i postavljanja mina deo eksplozivnih cestica napusti telo mina, moze doci do pojave fluorescencije i na mestima ispod kojih se ne nalaze mine.


* 800px-Working_dog_checks_for_explosives,_in_Afghanistan.jpg (218.12 KB, 800x533 - viewed 678 times.)

* 450px-Food_Reward.JPG (94.05 KB, 450x600 - viewed 495 times.)

* 450px-Finding_Landmine.JPG (90.9 KB, 450x600 - viewed 471 times.)
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #12 on: April 11, 2010, 02:05:42 pm »

Tabelarni prikaz pomenutih i nepomenutih metoda detekcije mina

TehnologijaPrincip radaPrednostiNedostaci
Metode bazirane na elektromagnetskim svojstvima
Detektori metalaIndukovanje električne struje u metalnim delovima mineDetekcija nezavisna od vremenski promenljivih uslovaLoša detekcija nemetalnih mina; Veliki broj lažnih signala
GeoradarRefleksija radio talasa od ukopanih objekata i zemljeMogućnost detekcije svih tipova minaEkstremno suvi i vlažni uslovima; Stene, korenje biljaka, podzemne vode
Metoda detekcije na bazi merenja provodnostiOdređivanje raspodele električne provodnosti u zemljiMogućnost detekcije svih tipova minaEkstremno suvi uslovi; Mogućnost neželjene detonacije mina
Metoda analize infracrvenim zračenjemAnaliza promene temperature zemljištaBrza pretraga; Rad sa bezbedne udaljenostiNemogućnost pronalaska individualnih mina
Akustičko/seizmička metodaRefleksija zvuka ili seizmičkih talasa od ukopanih objekata i zemljeMali broj lažnih signala; ne oslanja se na elektromagnetna svojstvaMine na većoj dubini; Vegetacija;Zaleđeno tlo
Metode za detekciju čestica u vazduhu ili na zemlji
Biološke metode(psi, pčele, bakterije)Živi organizmi detektuju prisustvo eksplozivaPotvrda prisustva eksplozivaEkstremno suvi uslovi;Pojava lažnih signala
Metoda zasnovana na promeni fluorescencije polimeraPromena fluorescencije polimera u prisustvu eksplozivaPotvrda prisustva eksplozivaEkstremno suvi uslovi;Pojava lažnih signala
Metoda bazirana na promeni otpornosti polimeraPromena otpornosti polimera u prisustvu eksplozivaPotvrda prisustva eksplozivaEkstremno suvi uslovi
Metoda zasnovana na promeni rezonantne frekvencijePromena rezonantne frekvencije u prisustvu eksplozivaPotvrda prisustva eksplozivaEkstremno suvi uslovi;Pojava lažnih signala
Metode za detekciju eksploziva unutar mina
Nuklearna četvoropolna rezonancijaDetekcija rezonancije atomskog jezgra pobuđenog RF impulsomIdentifikacija eksplozivaTNT; Tečni eksploziv;Radio smetnje;
Metode detekcije mina bombardovanjem neutronimaDetekcija emisije zračenja iz jezgara atomaIdentifikacija eksplozivaVlažno zemljište; Fluktuacije na površini zemljišta
Metoda detekcije pipalicomIspitivanje zemljišta pipalicom Pouzdan način koji može odmeniti bilo koju metoduTežak teren, kamenje, korenje; Potreban fizički kontakt sa minom
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #13 on: April 11, 2010, 02:55:09 pm »

O detekciji mina putem GM biljaka ima vrlo malo dostupnih informacija. Iz tog razloga citiram deo teksta sa web strane CENTRA ZA RAZVOJ EKOLOSKE SAVESTI IZVOR ( link ). Slican tekst se moze pronaci na jos nekim sajtovima.

Quote
EKSPERIMENTI U SRBIJI
Otkrivanje mina i neeksplodiranih sredstava genetski izmenjenim bakterijama u svetu i R. Srbiji

Tokom 2009. godine, tačnije 7.9.2009. u izveštaju broj RB9006 Američkog ministarstva za poljoprivredu USDA, koji je pripremila Tatjana Maslac, a odobrila Hoa Huynh, navodi se sledeće:

Osim eksperimenata koje je sprovodio MONSANTO u Republici Srbiji, jedna druga korporacija iz Danske, ARESA, tražila je i dobila dozvolu da 2007 i 2008. godine vrši eksperimente sadnjom transgenog duvana (*Transgen=mešanje gena). Ovaj eksperiment se odvijao na otvorenom vazduhu, sa izmenjenim genima “Thale Cress” (Arabidopsis Thaliana), koji treba da detektuju zakopan eksploziv.

Američka Defense Treath Reduction Agency i Office of Science Technology (DTRA/OST) finansijski su podržale ispitivanje novih tehnika otkrivanja mina (skraćenica MMDS). Projekt je započet 1997, a sastojao se od šest glavnih koraka:

1. Genetska izmena bakterija koje bi luminiscirale ili fosforescirale pri usvajanju trinitrotoluena (TNT). Ovaj je zadatak završen 1997. U Nacionalnoj laboratoriji Oak Ridge u USA.

Traženje dozvole za korišćenje takve bakterije od nadležne Agencije za zaštitu okoline (EPA) u okviru Akta o kontroli toksičnih supstanci (TSCA). Dozvola je dobijena septembra 1998 u USA.

Izrada eksperimentalnog poligona za proveru i testiranje postavki projekta. Ovaj zadatak poveren je Nacionalnom centru za eksplozivni otpad (NEWTEC). Izrada poligona završena je juna 1998 u USA.

Izrada plana eksperimenta završena je avgusta 1998 u USA.

Eksperiment je sproveden i završen oktobra 1998 u USA.

Završni izveštaj je štampan decembra 1998 u USA.

Naučnici iz Oak Ridge National Laboratory u bakteriju Pseudomonas putida KT2440 metodom genetskog inženjeringa ugradili su gene gfp (kodira fluorescentnu belančevinu) i lux (za bio-luminiscenciju). Ova je bakterija osetljiva na isparenja TNT eksploziva pa se može otkriti putem UV svetla.

Sistem je laboratorijski proveren i ponuđen nekim državama na ispitivanje u prirodnim uslovima minskih polja. Međutim, iako je ideja plemenita - ubrzati razminiravanje miniranih područja, za ovu metodu ne postoji naučna procena rizika. Uprkos tome, našli su se naučnici nedovoljne moralne odgovornosti, koji pokušavaju dobiti dozvolu za ovaj projekt, koji će se po svojoj prilici finansirati sa zapada. Zašto? Svaka strana ima svoju računicu, naučnici finansijsku potporu za istraživanja, a strana koja finansira ispitivanje u prirodnim uslovima strane zemlje, bez rizika za vlastiti ekosistem. Pritom je od posebnog značaja rečenica zaključka izveštaja, koju citiram doslovno: "Jasno je, međutim, da ova tehnologija još nije za komercijalizaciju." Drugim rečima, sami autori izveštaja priznaju da je još mnogo nerešenih pitanja na koja treba odgovoriti pre nego što bi se ova metoda mogla pustiti u primenu.

U izveštaju je jasno naglašena razlika u pogodnosti primene dva ispitivana soja bakterije Pseudomonas putida - onog s lux i onog s gfp genom. Lux soj je imao vrlo slabo radiometrijsko zračenje, pa zahteva detektore visoke osetljivosti. Stoga se u izveštaju zaključuje da bi uz poboljšan proces aplikacije možda bilo moguće postići bolje rezultate. Drugi, gfp soj pokazao se boljim, ali je i on dao pokoje pogrešno očitavanje uzrokovano prirodnom drenažom nagnutog terena ili prisustvom fluoroscentnih delova organske supstance u tlu.
Stav nekih stranih naučnika

Kako je ova metoda razminiravanja ponudena Hrvatskoj, s predmetom je upoznato Bioetičko poverenstvo pri Vladi R. Hrvatske. Član tog poverenstva, a zbog prikupljanja podrobnijih informacija i saveta, obratio se kolegama naučnicima u svetu. Pogledajmo šta oni misle o toj metodi razminiravanja:

Profesor Mark Wheelis s Odelenja za mikrobiologiju, Kalifornijskog univerziteta u Davis-u, SAD u svojoj e-mail poruci od 30. maja 2000. naglašava dva upitna područja:

Tehnika izvodenja: predloženi sistem, prema njemu, zahteva da operator u nekoliko navrata, bilo traktorom - bilo pešice, pređe preko miniranog terena: 1) prskajući vodu za vlaženje tla, zatim 2) prskajući suspenziju bioreporter bakterija, i konačno 3) detektujući signal. 0vo zadnje bi trebalo učiniti noću. Očigledno da je ovakav postupak nepraktičan i neprihvatljiv. Prema njemu, dok se ne razviju metode aplikacije iz vazduha i očitavanja izvan miniranog terena, stvarni eksperimenti na miniranom terenu ne dolaze u obzir. (Opaska: ne zaboravimo da su danas sva ta minirana područja zarasla gustom vegetacijom grmlja i šipražja, pa su kao takva teško prohodna za čoveka i neprohodna za traktor.) Ali, navedeni problemi manje su značajni od onih koji slede.

Oslobadanje genetski modifikovanih organizama: Sistem zahteva oslobađanje velike količine GMO na velikim površinama. 0vo se ne bi smelo provesti sve dok ne postoje upravni i nadzomi mehanizmi društva za sprovodenje takvog oslobađanja, osiguranja biološke sigur-nosti, kao i nadzora i delovanja u slučaju nepredvidljivih rezultata. Bakterija Pseudomonas putida je uobičajena bakterija tla i može se pretpostaviti da će rizik za okolinu ili ljudsko zdravlje biti mali ako je genetska modifikacija urađena pažljivo. Međutim, ovo treba biti predmet naučne provere, a ne nagađanja. Pretpostavka da će GM bakterije na svetlu naglo izumreti takođe nije eksperimenalno proverena, a verovatno je da će se GM bakterije nastaniti i proširiti u tlu. Posledice toga ne mogu se sada predvideti.

Profesor Wheelis konačno zaključuje: "Ja ne bih ni pomišljao na sprovodenje ovakve metode:

(1) bez razvijene metode primene iz vazduha i detektovanja van minskog polja,

(2) bez odgovarajućih eksperimentalnih pokazatelja učinka na okolinu i zdravlje Ijudi, uključujući preživljavanje bakterije u tlu, prenos plazmida na druge vrste, itd.

(3) bez razvijenog nacionalnog sistema regulisanja, nadzora i spašavanja.

Tek kad bi sva tri uslova bila ispunjena, a metoda bi pokazala jasnu prednost pred drugim manje invazivnim tehnikama, moglo bi se pristupiti njenoj primeni.

Profesor Philipe J. Regal sa Minesota univerziteta, SAD, 1. Juna 2000. piše:

"Protivim se oslobađanju bilo koje genetski izmenjene bakterije u okolinu, ako prethodno nije pažljivo testirana na moguće nepoželjne učinke. Danas postoje stotine rekombinovanih bakterija koje genetički inženjeri univerziteta i korporacija SAD-a pokušavaju već petnaestak godina osloboditi u prirodu. Ali, uprkos pritisku industrije s kojim se mora nositi američka agencija za regulaciju ovih pitanja (EPA), generalno je prihvaćeno da se o svetu mikroorganizama još premalo zna, i da se ne mogu izdavati odobrenja bez dovoljno poznatih činjenica.

Kakav bi mogao biti ekološki učinak genetski izmenjenih bakterija? Teško je dati čak i površnu procenu bez detaljnog poznavanja ekoloških činjenica o toj određenoj, izmenjenoj bakteriji, kao i bez detaljnog poznavanja na njoj izvršene promene. Neko može zastupati hipotezu da ona neće imati negativni učinak na okolinu. Drugi pak mogu biti zabrinuti zbog niza opasnosti, od mogućeg izazivanja novih oboljenja u životinjskom ili biljnom svetu, do uništenja plodnosti tla, ili čak do stvaranja 'gasova staklene bašte' koji mogu kroz period vremena promeniti hemijski sastav atmosfere i time narušiti termalnu ravnotežu planete.

Pretpostavimo najgori slučaj. Pretpostavimo da takva bakterija ima širi interes u prehrani od onoga kojega joj je pronalazač metode, na temelju ograničenih laboratorijskih ispitivanja, idealistički namenio. Pretpostavimo da se takva izmenjena bakterija u prirodi pokaže kao vrlo agresivna, s natprosečnom sposobnošću umnožavanja i preživljavanja. I konačno, pretpostavimo da takva bakterija kao sporedni proizvod otpušta metan. Biološki sve je ovo moguće. S njenim oslobadanjem u okolina započeo bi se proces koji bi kroz neko duže vreme imao štetne posledice na sav živi svet planete. Takva izmenjena, transgena bakterija u stanju bi bila narušiti mikrobiološku ekologiju tla i promeniti hemiju atmosfere. Ovaj ekstremni slučaj je zasigurno najgori mogući scenario, ali prisutan je i celi je niz manjih opasnosti. Problemi mogu nastati, a da pre toga nisu bili predvideni u radnoj hipotezi. To znači da je neophodan strogi empirijski test pre nego što se i pomisli na puštanje transgenih bakterija u okolinu."

Za upoređenje prisetimo se samo primera nemačkih molekularnih genetičara, koji su načinili transgenu Klebsiella bakteriju kojoj je zadatak trebao biti razgradnja ostataka u drvnoj industriji, a ispostavilo se da pored toga inhibira fiziološke funkcije biljke, pa je za nju letalna. Nauka danas čak ne može ni predvideti koliku štetu je mogla transgena Klebsiella naneti u prirodi. Zasigurno, društvo se ne bi smelo igrati s takvim mogućnostima. Stoga, svako ispitivanje mogućeg rizika mora biti otvoreno naučnoj kritici svih mogućih eksperata iz područja mikrobiološke ekologije, ekologije generalno, i konačno kritici običnih gradana.

"Stoga u slučaju bakterije modifikovane genom meduze, koju žele testirati u vašoj zemlji," nastavlja profesor Regal, "treba razmisliti o sledećem: Da li je laboratorijski proverena sigurnost bakterije? Da li je primenjena odgovarajuća metodika testiranja? Gde su rezultati testa? Jesu li oni dostupni nezavisnom naučniku zbog provere? Mogu li ih ja videti i proslediti svojim kolegama? Koji su daljnji laboratorijski testovi naznačeni? Ako ipak odlučite sprovesti testiranje kod sebe, imate li valjane planove nadzora i sprečavanja štete? Možemo li ja i moje kolege mikrobiolozi tla videti te planove i dati na njih primedbe?

Imajte na umu da naše iskustvo s ekološkim problemima izazvanim introdukcijom biljaka upozorava da se problemi mogu javiti sa kašnjenjem od 5 do preko 50 godina). Klimatski uslovi i genetska dinamika u populaciji činioci su koji određuju brzinu razmnožavanja i širenja bakterije.

Žao mi je što u mom odgovoru na vaše pitanje ima još više pitanja. Ali, to je stanje stvari s genetičkim inženjeringom. Duboko sam ožalošćen što vam ovoga časa ne mogu ponuditi tračak nade i bolje vesti, ali bilo bi profesionalno neodgovorno kad vas ne bih upozorio na naučne činjenice onako kako ih ja vidim," napisao je profesor Regal.

Profesor Peter Wills s Odelenja za fiziku, Univerziteta u Auckland-u, Novi Zeland, 8. juna 2000. poslao je sledeću poruku:

"Ova ideja o detekciji zemnih mina kruži naokolo već neko vreme. Tipično je za neke grupe naučnika da pokušavaju sprovoditi ovakve eksperimente u zemljama koje nisu imale dovoljno vremena da razviju svoje kontrolne strukture i procedure za nadziranje otpuštanja GMO u okolinu. U Novom Zelandu je proces stvaranja regulativnog sistema trajao skoro 15 godina i za to vreme mi nismo imali rat.

Želim izraziti svoju solidamost s vama i s vašim zahtevom za odbijanje ovog predloga sve dok ne bude oformljena odgovarajuća konsultativna mreža za rešavanje ovakvih pitanja, kako nacionalna, tako i internacionalna."

Kad bi već postojala potreba primene genetički izmenjenog orga-nizma pri odstranjivanju zaostalih eksplozivnih sredstava, možda bi primerenije bilo otkriće britanskih naučnika: iz zemljišne bakterije (Enterobacter cloacae PB2) u biljku je ugraden gen za produkciju enzima (PETN reduktaza), koji inicira degradaciju azotnih estera eksplozi-va. Takva bi biljka bila u stanju razgraditi u tlu zaostala eksplozivna sredstva.

U svakom slučaju, genetički izmenjene bakterije i nisu potrebne za ovu namenu, jer postoje prirodne bakterije koje fluoresciraju kad metaboliziraju TNT. Naučnici Tehnološkog centra Savannah River u Aiken, Južna Karolina, SAD, veruju da su rešili problem. Carl Riermans je otkrio bakteriju koja se javlja u prirodi, konzumira TNT i svetluca kada se izloži laseru ili UV svetlu. (lzvor. Appetit auf Explosives, Der Spiegel, 10. januar 2000.)

Zaključak Bioetičkog poverenstva R. Hrvatske

Hrvatski centar za razminiravanje u Sisku uputio je Bioetičkom poverenstvu R. Hrvatske zahtev za davanje ocene upotrebe bioreporter bakterija za otkrivanje mina. U maju 2000. godine Bioetičko poverenstvo prvi put razmatra zahtev, i na drugom sastanku 20. juna, bez da su predočena i razmatrana druga moguća rešenja, nakon podeljenog stava po tom pitanju (10 glasova za i 7 protiv) donosi sledeći zaključak:

"Uvažavajući potrebu i značaj razvoja novih metoda sigurnijeg, bržeg i efikasnijeg razminiranja prostora Republike Hrvatske, predlaže se Hrvatskom centru za razminiravanje da izradi predlog pilot-projekta za testiranje navedene metode Microbial Mine Detector System (MMDS) na otvorenom terenu u Republici Hrvatskoj. Predlog pilot-projekta treba sadržavati detaljan opis probnog eksperimenta iz kojeg će biti vidljivo na kojem terenu (lokaciji) i površini će se vršiti testiranje, na koji način će se bakterije aplicirati, analizu verodostojnosti odredivanja mesta gde se nalaze mine, detaljan monitoring područja za vreme i nakon eksperimenta, procenu uticaja na okolinu. Uz predlog pilot-projekta potrebno je priložiti i ocenu američke Agencije za zaštitu okoline (EPA) o neštetnosti bakterija. Isto tako u predlogu pilot-projekta treba navesti koje institucije, naučnici i istaknuti specijalisti će biti uključeni u rad i monitoring projekta.

Detaljno razrađen predlog projekta treba dostaviti Bioetičkom poverenstvu na mišljenje, a biće potrebno pribaviti i mišljenje Ministarstva zaštite okoline i prostomog uredenja i Ministarstva zdravstva."

Do danas Bioetičko poverenstvo još nije razmatralo predlog takvog pilot-projekta pa se može pretpostaviti da isti nije ni podnesen.

Član Bioetičkog poverenstva pri Vladi R. Hrvatske, još kaže "Lično sam glasao protiv gornjeg zaključka i protivim se ovakvim eksperimentima, prvenstveno stoga što Hrvatska nema ispunjen niti jedan od tri preduslova koja na/odi profesor Wheelis. Za svoj stav preuzimam punu moralnu i naučnu odgovomost, što mi je kao naučniku i dužnost. Pritom bih želeo skrenuti pažnju na jedan od problema današnje nauke i naučnika. Zbog obima znanja i naučnih činjeni ca, naučnici se moraju specijalizovati za pojedine uže discipline) unutar svog područja. Takva specijalizacija onemogućava im da određena pitanja, poput ovih izazvanih genetskim inženjeringom, sagledaju celovito. U svom naučnom poletu i oduševljenju za pojedi-nu naučnu ideju oni često veruju da je ispravno ono što oni vide iz svog ugla gledanja. Ali nažalost, da bi se neki problem mogao sagledati celovito (holistički) neophodan je timski rad i saradnja grupe naučnika raznih specijalnosti.

Priručnik, koji su uredili naučnici The Edmonds Institute iz SAD-a: Genetically Engineered Organisms - Assessing Environmental and Human Health Effects (CRC Press), biće vredan pomagač i vodič svim naučnicima uključenim u rešavanju sličnih nedoumica."
Logged
Kuzma®
Počasni administrator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 10 542



« Reply #14 on: April 11, 2010, 03:39:34 pm »

Mehanicko razminiranje

Za mehanicko razminiranje se uglavnom koriste razni uredjaji za razminiranje koji se montiraju na odgovarajuca oklopna vozila (prvenstveno tenkove). Za razliku od rucnog razminiranja gde se pronadjene mine i ostala MES cesto samo deaktiviraju kod mehanickog razminiranja mine se unistavaju mehanickim putem.

Mehanicki uredjaji za razminiranje rade na jedan od sledecih principa:
-valjci koji svojom tezinom vrse pritisak na minu te je aktiviraju
-raonici koji izoravaju mine iz zemlje
-mlatilice (uredjaji koji koji se sastoje od dobosa na kome su obicno vezani lanci) koja prilikom okretanja dobosa udara po zemlji, udarom skida jedan sloj a prilikom udara u minu istu aktivira
-eksplozivno punjenje koje se lansira preko MEP a zatim aktivira

Pored uredjaja koji su u vojne svrhe najcesce montirani na tenkove za potrebe humanitarnig razminiranja koriste se razne specijalizovane masine koje rade na istom ili slicnom principu.

Uredjaji za mehanicko ciscenje se najcesce koriste tokom borbenih dejstava radi delimicnog otvaranja prolaza kroz minska polja o ostale vrste MEP. Iako su ova sredstva veoma efikasna i brza njihova primena je ipak ogranicena konfiguracijom terena. Tako se ovakvi uredjaji za razminiranje ne mogu koristiti na raskvasenom i mocvarnom terenu, stenovitom terenu (uredjaji koji imaju raonike). Pored ovih ogranicenja mane su jos i: odstupanje od traga gusenice(slika 1), nemogucnost manevrisanja u minskom polju, lebdenje (slika 2) ili zarivanje u suprotnu stranu (slika 3) na ispresecanom terenu.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


U JNA su u upotrebi bila 2 tipa mehanickih razminiraca KMT-5 i KMT-6, kao i pruzna eksplozivna punjenja (opste poznata pod nazivom BANGALOR torpedo). Takodje je u drugoj polovini `90-ih vrseno testiranje domaceg uredjaja koji je radio na principu ``mlatilice`` medjutim nije poznato kakvi su rezultati postignuti i da li je uopste ijedan primerak (osim prototipa) proizveden u uveden u naoruzanje.





* kmt-2.jpg (26.23 KB, 350x213 - viewed 375 times.)

* kmt-3.jpg (20.29 KB, 350x227 - viewed 362 times.)

* kmt-4.jpg (25.33 KB, 350x247 - viewed 375 times.)
Logged
Pages:  [1] 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 ... 20   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Prijatelji

▼▼▼▼

Prostor za Vaš baner

kontakt: brok@paluba.info

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.042 seconds with 23 queries.