Brodići i brodovi na jedra Istočnog Jadrana

[ML]

Leut
Vrsta brodića Sredozemnog mora. Ime je verovatno dobijo od arapskog laut, italijani ga zovu leuto ili liuto.
Dužina mu je od 7-12m. Ima jih i od 15m. Širina je približno 1/3 dužine.
Trup je oštrog oblika sa pravilno izvučenim linijama na pramcu i krmi. Podsječa na gajetu ali je od nje veči.
Na pramcu ima ugrađeno kratko rilo, skakalo. Služi za izlazak na obalu. Za lakši ulazak s niske obale, kao oslon za stopalo imao je na krmenoj statvi ugrađen malen komad drva nazvan stopa.
Mali leuti su zatvoreni sa palubom. Prednja paluba završava jačom sponjom, koja nadvisuje palubu,slično počinje i krmena paluba. Između paluba su ugrađene bočne pražnice i koridori.Otvor se može zatvoriti grotlenim poklopcima. Prednja paluba ima 2-3 otvora za silazak u podpalublje.
Veliki leuti su posve pokriveni, na pramčanem dijelu ima srednji otvor(grotlo), u sredini veče, a na krmenom djelu malo. Grotla su pokrivena poklopcima.
Leuti imaju 6 velikih bukovih vesala koja se oslanjaji na vejike palce.
Imaju jarbol postavljen uz trastan(završetak prednje palube, sponja) i malo nagnut prema naprijed i učvrščen priponama, na njemu se po pravilu razapinje latinsko jedro (može imati i oglavno sa flokom ili bez njega).
Leuti imaju dobra maritimna svojstva, dobro podnose vjetar i valove.
Upotreba je za ribarenje, prevoz raznih tereta, a u novije vrijeme kako je ljudima kapnulo u glavu da nije vrhunac pomorstva plastično čudo,preuređuju se i u čamce za razonodu. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Model leuta (LEUT ,Krk)

[ML]

Bracera
Jedrenjak za prevoz tereta nosivosti 50-70t. dužina trupa je 15-17m
Ima jedan jarbol s oglavnim jedrom i kosnik s prečkom.
Ime je dobila od bračke braganje(16st) koju su talijanski ribari zvali brazzara.
Ima tijelo punog oblika. Statva ima oblik luka i vrh joj strši 0,80-1,20m iznad razme i svinut je prema krmi.Na pramcu lijevo i desno od statve nalaze se oči (služe kao ukras) a oko 30 cm ispod očiju izlaze okrugla lančana ždrjela.Ima dvije sidrene sohe kojima vrh strši 20-40cm van broda, probušen je kao raka kolotura i u njoj je kolut za dizanje sidra. po jedno sidro visi sa svake strane tako da je motka vertikalna a lopate vodoravne. Na pramcu i krmi ima bitve za privez. krmena je statva vertikalna i niska te ne strši preko razme više od 10-15cm.
Pokrivena je palubom.Veče bracere imaju kaštel.
Jarbol prolazi kroz palubu na 1/3 broda od  pramca i svojom petom je zatknut u trag na pasmu.Neposredno iza jarbola počinje grotlo spremišta koje je 1/3 širine glavnog rebra i u dužini 1/4 dužine broda.
kormilo je visoko i teško.Kormilo služi kao ploha koja smanjuje zanošenje broda. Pri jačem vjetru se namještaju na vrh rude dva koloturnika pa se kormilari sa njihovim teklacem.
Snast je jarbol i kosnik a jedrilje oglavno jedro i prečka.Jarbol je visine koja je jednaka dužini broda.Oglav jedra se namješta ispred jarbola a uzda na krmi. jedro ima 2-3 reda kratica, pa se po jakom vijetru mogu uzeti do tri krata. prečka ima tri roglja.
I kod njih se sve više daje motorni pogon, a time gube svoj oblik i redovnu opremu.Jedra im služe kao pomočno sredstvo.Umesto lijepih pletenih bokobrana bokovi su nagrđeni sa atrim avtomobilskim gumama. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Špaker je prva liga, nisu mogli gladni navigat.
Ova ispod ima moderniju izvedbu. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Lip je i ovaj špaker.

[ML]

Bragoc [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Tip drvenog ribarskog broda sa dva jarbola,od kojih je prednji manji od krmenog.Karakteristika su nagnuti jarboli prema pramcu,pramčani jače od krmenoga. Krmeno jedro je za 40-50% veče od pramčanog jedra.
Trup ima dosta ravno dno i sav je zatvoren palubom,koja u polovini ima veče grotlo, a na pramcu ikrmi manje otvore za ulaz u podpalublje. Krma je široka,polukružnog oblika, a pramac ima prednju statvu zavinutu prema krmi. Kormilo je veliko jer brod ima mali gaz, pa služi da smanji zanošenje.
Dug je oko 13m i ima 10brt. Uglavnom se upotrebljava kao ribarski brod na sjevernom Jadranu
Jedra su bojena morskim spužvama i četkama sa prirodnim pigmentima dobijenim iz kore drveta ili zemlje, tako da su bili živopisni.
Manji bragoc sa jednim jedrom se zvao brakocet.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Trabakula [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Obalni teretni jedrenjak.Ime  mu se izvodi od arapske riječi tabaqah, krov.Dug je do 30 a širok 6m sa zagazom do 2m. nosivost mu se kreče od 60-200t. Ima trup sličan braceri,pun je a krma i pramac završavaju tupo. Pramčana statva završava jabukom i povijena je unazad, ima oči kao ukras kao bracera, a ispod ždrijela za sidrene lance.
Trup je izrađen od hrastovine, sponje i paluba obično od ariša ili borovine.Kormilo je veliko i dugo,gazi više od kobilice.
Stast se sastoji od dve jarbola usađena na ¼ i ¾ duljine. Nekad su imali dug, malo podignut kosnik, sada ga više ne nose jel  smeta u lukama. Jedra su prvo bila oglavna, kasnije je krmeno postalo sošno a posle su oba bila sošna.Stariji su trabakuli imali dva floka a posle jedan. Na palubi ima bitve za privez, a sidro se dizalo motovilom ili sohom.Ima ulaze u pramčani i krmeni prostor a na sredini veliko grotlo skladišta, sada svi trabakuli imaju kučice s kormilarnicom,kabinom i kuhinjom. Nekad se kuvalo na štednjaku koji se nalazio na palubi!
T aplovila nemaju ništa sa romantikom i izgledom, kod njih je važna surova snaga za borbu sa visokim valovima i divljem vijetru. Sa trabakulom se ne može veslati, osim kod kračih manevara.
Sredozemene trabakule imaju do tri  jarbola.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[brodarski]

Mala nadopuna, talijanski su se razlikovali od hrvatskih po jednom malom detalju. Nisu imali kormilarsku kućicu.

[ML]

Loger [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Loger je vitak brod, koji pripada porodici škuna. Škuni koja ima dva jarbola se priljepio naziv loger.
(Lugger , brod koga karakterišu oglavna jedra (lugsail)
(Logger, ribrska jedrilica Nizozemske i Njemačke, ima snast ketcha i pomični kosnik)
Bez obzira kako je dobio ime to je u biti škuna. Čak ni u pomorskoj enciklopediji nema logera.
Relativno je nov na Jadranu, pojavio se tek u 19st.
Radili su se u tri različice, vitak kao jahte za krstarenje, za ribarenje i prostornije za prevoz tereta.
U škverovima Istre i sjevernog Jadrana su radili manje teretne lugere. U proseku su bili manji od trabakula , a u drugdje po istočnoj obali Jadrana nešto veči od nje.
Veči teretni logeri su odlazili i na sredozemno more za duže vrijeme, ali obično su plovili u granicama Jadranskog mora. Kao i drugi brodovi za sobom je vukao manji čamac koji se je mogao dignuti na sohe postavljene na krmi logera.
Dužina obično od 12-24 m a i veči, širina 4-6m, nosivosti od 80-250t [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Pelig [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brod na jedra u Jadranskom moru, nosivosti 20-100t.
Talijanski su imali tri jarbola i latinska jedra, a ovi na istočnoj obali Jadrana dva jarbola od kojih prednji ima oglavno a krmeni u početku oglavno kasnije sošno jedro.
Kosnik je dosta dug i može se uvuči na brod, a služi da se razapinje jedan flok.
Služio je za ribarenje i prevoz tereta u maloj obalnoj plovidbi.
Glavni i poprečni elementi trupa su od tvrdog drva, a sporedni od srednje tvrdog(bor,ariš,pičpajn). Glavne dimenzije u prosijeku su duljina 18m, širina 5,25 m, gaz 1,7m, srednja tonaža 20-25brt.
Do drugog svjetskog rata bilo je 64 peliga, od toga polovina u Registru brodova lučke kapetanije u Sušaku. Posle rata peligi s pomočnim motorom se vode kao motorni jedrenjaci, tako da je trenutno teško odrediti koliko jih još ima.

[ML]

Štilac [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Uglavnom za prevoz tereta. Veličine je bracere i u potpunosti joj je sličan osim pramca koji je logerski. Nosivost mu je od 20-40t.
Ima jedan jarbol na kojega se razapinjalo oglavno a kasnije sošno jedro. Na kratkom kosniku je razapinjo jedan do dva floka.
Konstrukcija trupa je bila lakša od trupa bracere, zato je brže jedrio a i druga pomoračka svojstva je imao bolja.
Često se koristio za prevoz pijeska.
Tih brodva ima još dosta na Jadranu, ali svi sada imaju ugrađene motore.

[ML]

Guc
Je lagan drven čamac prikladan za sportski ribolov i jedrenje. Na pramcu i krmi je šiljast.Prema veličini razlikujemo:
Mali  do 4,8m
Srednji  do 7,5m
Veliki  do 9,5m
Širina je do 1/3 duljine.
Mali guc je otvoren na cijeloj dužini, srednji je samo na prednjoj palubi zatvoren palubom, sa otvorom. Veliki je cijelom dužinom pokriven palubom, a na sredini ima veče grotlo sa poklopcima i na pramcu i krmi otvor za silaz u podpalublje.
Pogodan je za prevoz tereta.
Najviše se upotrebljavao na Mljetu.
Mali i srednji imaju jarbol sa oglavnim ili strmim jedrom, a ponekad i prečku.
Veliki guc ima latinsko jedro brez prečke.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[duje]

Maketa bracere "Dinka" jedna od prvih brodova izgrađenih u splitskom "škveru", eksponat u Pomorskom muzeju u Splitu
Duje

[plavetnilo]

Pozdrav!
Mislim da na fotki br. 2 pod Bragoc u stvari nije Bragoc već Topo iliti Top. Oni se razlikuju i po dimenzijama, ali najbolje po obliku prove.

[ML]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Izvirno iz Venecije sa ravnim dnom i krmom sličnoj batani, prova je isto elegantno izvedena. U Kopru su te brodove modifikovali dodavanjem krme bragoca,i zatvarali su palubu, dok su u Piranu sačuvali istu linju. Uglavnom  na slovenačkoj obali su ribari rađe upotrebljavali bragoc, pa često i tu miješavinu nazivaju bragoc kao na slici.
Tu se se pojavile miješavine i dobro si primijetio da je na slici po obliku prove topo. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Inače izvirni topo je brod venecijanskih laguna.