Aerodrom Željava

[Trifko]

Gornja računica je za kompletan projekat Klek bez aviona i zemaljske pokretne opreme ali uključujući sve agregate, od energetskih preko HVAC, dovod i odvod vode, tehnički plinovi.... Nisu uključeni radarska postaja Plješivica i slični sustavi. Ali je kompletan aerodrom sa podzemnim dijelom u stanju spremnom za prihvat zrakoplovstva.

Nije uključena vrijednost zemljišta jer nije bilo načina za izračunat.

Što bi se reklo u žargonu ključ u ruke.

[jadran2]

Gore stoji da je DC-9 bio 4,5 mil $, dakle MiG 21 je 2,25, ajmo reć na količinu 2 mil $. Dakle, Željava je vrijedila koliko 75-85 Migova.

Ako smo več kod kliringa i imamo primjer iz sadašnjosti, koliko brodova Triglav je to. Cijena je bila oko 35 milijona klirinških doloresa.

Racunica koju je izveo Hrundi cini se dobrom sto se tice proporcija troskova, tim vise sto ima podatke i dugo ih je sakupljao.

Meni se, ipak, cini da je to u finali (a i tada kada se gradilo) ipak premali trosak.

Samo relacije radi - ako se polazi od prodajne cijene aviona DC-9 (navodi se USD 4,5 milijuna); u Wikipediji (ipak s rezervom) navodi se cijena oko deset puta veca - moze se doci do visih izracuna.

http://en.wikipedia.org/wiki/McDonnell_Douglas_DC-9

Da li je taj navod (cijena aviona iz Wikipedije) tocan - dade se ustanoviti. A nakon toga potvrditi ili korigirati racunicu.

[Hrundi]

Samo relacije radi - ako se polazi od prodajne cijene aviona DC-9 (navodi se USD 4,5 milijuna); u Wikipediji (ipak s rezervom) navodi se cijena oko deset puta veca - moze se doci do visih izracuna.

http://en.wikipedia.org/wiki/McDonnell_Douglas_DC-9

Da li je taj navod (cijena aviona iz Wikipedije) tocan - dade se ustanoviti. A nakon toga potvrditi ili korigirati racunicu.

Neću sad o poznatoj pouzdanosti Wikipedije koja je takva da ja sad mogu uć na stranicu DC-9 i napisat da košta 300 000 $. Ili 215 milijuna, svejedno.

Provjerio sam cijene DC-9 iz 1970. i točno ih naveo. Baš kao i cijene ostalih aviona.

Ali za skeptike evo još nekoliko podataka iz studije o kojoj govorim, cijene i datumi:

L-1011 Tristar: 15,6 mil $ FCO tvornica sa osnovnom opremom. 5.8.68.
L-1011 Tristar: PSA kupila 5 za 75 mil $ Sa ovom narudžbok ukupno prodano 178. 20.10.1970.
L-1011 Tristar: Air Canada kupila 10 sa RB211 motorima za 161$ dolar sa osnovnom elektronikom. Kompletan paket elektronike naručiće posebno. 9.12.68.
Piper Pawnee: 16 490 $ FCO tvornica. 30.8.68.
Cessna 207 Skywagon: 28 250$ turboelisna verzija 32 975 $ 5.6.1969.
Britten-Norman Islander: 78 000 $ cijena u USA, 7.1.69.
Short Skyvan: 355 200 $. Vojna verzija 356 800 $ 14.7.69.
Fairchild-Hiller FH-227: 1,25 $ 28.2.69.
Boeing 737-200QC: Lake Aircraft naručila 3 sa rezervnim djelovima i zemaljskom opremom za 14,5 mil$. 6.7.1968.
OV-10A Bronco: konačna cijena koju US Army plaća je 550 000 $ po avionu, umjesto prvotno predviđenih 320 000 $ 12.9.67.
Beechcraft King Air B90: 442 000 $ FCO tvornica u Wichiti sa kompletnom komunikacijskom i navigacijskom opremom 20.5.1968.
Piaggio P166C: 95 950 $ 20.5.68.
Swearingen Merlin IIIB: 340 000 $ bez elektronske i navigacijske opreme. Kompletno opremljen tek malo manje od 500 000 $ 16.3.69.

Cijene poslovnih aviona na tržištu (20.5.68.)
Type                                                    Seating Capacity              Empty Weight               Price
Lockheed Jet Star D-8                          15                                  21,213                         $1,590,000
Hawker-Siddeley HS125 Srs 3A-R           9                                  11,900                         $820,000
N.A. Saberliner 60                                12                                   10,486                         $1,275,000
HFB32 Hansa Jet                                  13                                  12,125                         $700,000
Piaggio/Douglas PD-808                        10                                  10,650                         $1,000,000

Prema relativnim odnosima cijena meni je ovo savršeno u redu. Čak bih i rekao da je navedena cijena DC-9 malo previsoka. Kad se usporedi sa cijenom za 737QC (Quick Change, verzija za brzu konverziju putnici/kargo, inače najskuplja verzija) od 14,5 mil $ za 3 komada sa zemaljskom opremom i rezervnim djelovima - ispada cijena DC-9 dosta visoka. Vjerojatno se radi o kupnji samo jednog aviona a ne većeg broja, što se može zaključiti i iz činjenice da je avion koji navodim pretvoren u poslovni, po cijeni od dodatnih 1 mil $ i prodat Hughu Heffneru, vlasniku Playboya.

DC-9 odnosno kasnije serije i nazivi MD-80/MD-90/B-717 proizvodio se i prodavao do 2006  pa se cijene u Wikipediji možda odnose na tu godinu. Ali potpuno sam siguran da 1970. DC-9 nije koštao više od 4,5 milijuna $.

[dzumba]

Свака част Хрунди. Први пут читам да неко реално прорачунава овакве ствари.

[barbakan]

Svaka cast Hrundi za istrazivanje i pojasnjenja a stvarno kao sto kazes vec 20 godina ima polemike i raznih izvestaja po novinama ali nepouzdanih , ja sam trazio po internetu i uvek se pominji mnogo vece cifre a na nekoliko mesta se kaze o objektu u BIH kod Konjica  da je treci objekat po ulaganju posle Zeljave i Lore a cifra je 4,6 milijardi dolara i onda pomislis koliko li je Željava  kostala 

[Hrundi]

Kad sam to prvi put računao vraćao sam se više puta na svaku stavku i sve provjeravao. Razgovarao sam i sa inženjerima raznima itd.

Evo jedan primjer: iskop i oblaganje podzemnog dijela. Nije bilo podatka o cijeni. Onda smo razgovarali sa inženjerima i pitali kako se radilo za vojsku i kako se naplaćivalo. Onda su nam ljudi objasnili da je u principu cijena za kopanje na Željavi bila jednaka cijeni kopanja putnih tunela u Bosni. Sličan materijal, iste metode. Jedino što se tada vrlo mali dio putnih tunela u BiH oblagao - jedino oni kod kojih je bilo ozbiljnijih prodora vode. Onda smo našli podatke za neke tunele na putu Sarajevo-Mostar (mislim na Ivan Sedlu) - a možda je to bio i Kupres, ne sjećam se više i uzeli te cijene kao relevantne.

Inženjeri su nam rekli da je te jedinične cijene u principu trebalo umanjiti za 20-25% iz dva razloga. Prvo, logistički je bila jeftinija izgradnja Željave jer je istom opremom rađeno godinama i na velikoj dužini, dok se kod komercijalnih tunela sve mora donijeti na lokaciju, iskopati, recimo 1km, pa onda na slijedeči tunel, tako da su zavisni troškovi veći. Drugo, vojska je uvijek plaćala najmanje tržišne cijene - što ukazuje da je država bila ozbiljna i dobro gospodarila državnim novcem, nije ga razvlačila kao Alajbegovu slamu.

Radovi inženjerije JNA nisu uračunati ali njih je bilo relativno malo. Inženjerija je na Željavi uglavnom radila dio probijanja i utvrđivanja planinskih puteva, neke manje mostove na nekim od prilaznih putova itd.

Nije uračunato ono što uslijed prirode SFRJ nije ni moglo biti uračunato: strateška infrastruktura,

Na primjer, Željava je bila veliki potrošač struje. Tu struju trebalo je osigurati iz elektroenergetskog sustava SFRJ, nije bilo nikakve posebne centrale samo za Željavu (bila je rezrvna energana ali ona je uračunata). Za pretpostaviti je da je negdje u nekoj elektrocentrali - slikovito rečeno - dograđen jedan generator za Željavu. Tko je to platio? "Država". Tako da se to ne može uračunati u cijenu Željave iako je nesporno da je ukupna potrošnja struje povećana i da je za to trebalo osigurati opremu itd...

Na zapadu bi cijenu struje koju je trošila Željava bilo lako izračunati. Sve države vojsku tretiraju kao velikog i strateškog potrošača i sigurno da ona ima specijalne cijene. Ali na Zapadu se one znaju. Nisam nikad uspio doć do preciznih podataka koliko je JNA plaćala struju po kWh jer je to skriveno u kompliciranim dubinama socijalističke samoupravne trange-frange ekonomije. Naravno, cijena struje nema veze sa cijenom Željave ali navodim je samo kao primjer.

Situacija sa vodom je ista kao i sa strujom. Negdje je za potrebe Željave trebalo napravit kaptažu, ugraditi postrojenje za prečišćavanje, pumpe, filtere, vodovode do Željave...

Dakle ovdje svakako ima puno nepoznanica. Ali mislim da je pošteno urađena računica. Sve i da je pogreška veća od nekih 25 milijuna $ - da je, recimo, Željava koštala ne 150-175 nego 250 milijuna - opet to nisu te astronomske vrijednosti sa kojima se napamet licitira.

Mislim da su i priče o Lori, ARK i svim sličnim objektima teško prenapuhane.

Cijena Lore mogla bi se izračunat relativno brzo i lako. Pa zna se točno šta ima, koliko lukobrana na kojim dubinama i kakvom dnu, koliko površine zgrada od nokih niti jedna nije niti posebno tehnološki zahtjevna niti je na nekom nepristupačnom mjestu, oprema Lore relativno je jednostavna i može se izračiunati koliko je to koštalo. Mislim da su priče o pustim milijardama neozbiljne.

Ja sam samo nekoliko puta na kratko bio u Lori i sigurno nisam vidio ni deseti dio onoga šta tamo ima. Ali opet mogu ovako uz sve rizike sasvim napamet i sasvim otprilike reći da se cijena Lore može izračunat u 20 dana sa +- 20% sigurnosti. U tehnologiji nema velikih nepoznanica, uzmu se jedinične cijene radova relevantnih firmi (recimo Pomgrad/Strabag) i cijene gradnje objekata na kopnu itd. itd.

Narod isuviše mistificira.

[Bozo13]

Svaka čast Hrundi na tome!

[kilezr]

 Stvarno!
 Iscrpna, poštena i nadasve nepristrasna analiza! Takve stvarno treba čitati.

[barbakan]

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[proxy1969]

Situacija sa vodom je ista kao i sa strujom. Negdje je za potrebe Željave trebalo napravit kaptažu, ugraditi postrojenje za prečišćavanje, pumpe, filtere, vodovode do Željave...

Objekt Klek se snabdjevao vodom iz vlastitih bunara/izvora na planini Plješevica. Filteri, pumpe i prateće postrojenje glavnog crpilišta (bilo je još pomoćnih) nalazilo se cca 200m iznad kontrolnog tornja gledano od RR postaje u smjeru Baljevca...... Baza je bila spojena na regionalni vodovod Ličko Petrovo Selo.

[Solaris]

Objekt Klek se snabdjevao vodom iz vlastitih bunara/izvora na planini Plješevica. Filteri, pumpe i prateće postrojenje glavnog crpilišta (bilo je još pomoćnih) nalazilo se cca 200m iznad kontrolnog tornja gledano od RR postaje u smjeru Baljevca...... Baza je bila spojena na regionalni vodovod Ličko Petrovo Selo.

 

Ovo si napisao sa takvom sigurnošću. Jesi možda vidio to postrojenje ili samo čuo od nekoga ?
O ovome se već nešto pisalo po forumima ali nitko nije iznio ovako konkretan podatak.

hvala poz.

[proxy1969]

Ovo si napisao sa takvom sigurnošću. Jesi možda vidio to postrojenje ili samo čuo od nekoga ?
O ovome se već nešto pisalo po forumima ali nitko nije iznio ovako konkretan podatak.

hvala poz.

Jesam, sjedio pored njega i "duvanio" (onda je to bili IN), imalo je i nakakav bazenčić za preljev viška vode. Samo postrojenje bilo je zaštičeno betonskim pokorovom, od ostalih (klimatizacija) rezlikovalo se dimenzijama i oblikom, beton je bio prvobitno obojan u zeleno - žukastu boju (moguće SMB), ali je s vremenom utopljen u mahovinu. Pristup je bio ograničn žičanom ogradom. I nije to neko "13 svjetsko čudo", naime sama Plješevica obiluje prirodnim izvorima tako da je ugradnja pumpe (vjerujem na nekoliko metara) i filtera zapravo bio ne samo strateški već i logički ekonomski potez.

P.S. Ovo se nalazi s vanjske strane, odnosno na samoj planini, a ne unutar objekta.

[Djadjo]

Pozdrav svima na temi željave.

Ja bi se malo osvrnuo na Proxy-jevu tvrdnju o metalnim vratašcima kraj svakog ulaza.
Znači ta vratašca su samo na ulazu 2 zapravo to je prostorija u kojoj je stajao agregat, za što točno agregat neznam ali po pokradenim instalacijama i njihovim tragovima to mi više odgovara kao reala.
PP Hidrant je u biti izlaz cijevi sa razvodom za dva ili tri pp crijeva, e tamo u toj prostoriji cijevi nema.
Ni na podu ni na zidovima, nikakvih tragova cijevima.
A nema niti takvih metalnih vrata kraj svakog ulaza, tko god je bio tamo to će ti potvrdit, tj kraj ostala 3 ulaza s lijeve i desne strane je zemlja a ne kamen kao što je to na dvojci.

Pošto sam osobno prehodao sam aerodrom,objekte,kasarnu,stajanke,prirodu iza stajanki,prirodu iza pzo kuće,sve oko i iznad ulaza1,2,3,4.
Samu padinu od kt-a do stražare,od ulaza jedan do četri po padini locirao 8 ventilacijiskih što šatora što samo ulaza u stijenu.
Upitna mi je i tvrdnja da postoji nešto iznad KT-a što je samo neka crpna stanica.
Što postoji iznad kt-a je stražara a kraj stražare mali bazenčić preljevni sa vodovodnom cijevi koja ulazi u zgradu stražare.

Foto album Zeljava 19.04.2009

Za bilo kakve ozbiljne informacije o Željavi slobodno svratite na :

Forum o aerodromu Željava

Pozz Djadjo

[Solaris]

Pozdrav Djadjo i dobro došao na forum.
Pogledao sam foto galeriju i moram reći da je vrhunska.

Možda postoji mogućnost da ipak u svojim istraživanjima niste uspjeli sve pregledat.
Vjerujem da će proxy1969 dati poneko dodatno objašnjenje.

hvala poz.

[proxy1969]

Kad te put opet nanese, a da te ne uhvate u ilegalnom prelasku državne granice   od objekta koji nazivaš stražarom, a to je zapravo bio istureni RR položaj čete veze mislim da je VP bila 4868/13, pojačan s vodičem službenog psa iz čete pjašadije i 3-4 Šarplaninca.
Probaj naći tragove utabane staze kojom se ide prema 3 rupi gdje se nalazila prava stražarnica (stražu je na objektu davao Puk PVO-a, osim rupe 2 - službenog ulaza koji je držala četa vojne policije) na otprilike pola puta okreni se uzbrdo i naići ćeš na objekt vrlo sličan ovim šatorima za ventilaciju samo veći, odignutiji od tla i zatvoren.
Ovaj šaht koji si slikao ti je "odušak vlage iz samog objekta".....