Manevar sidrenja

[seaman]

Pretpostvaljam da je ovo bilo kontrolisano ispustanje jer je ovo bila probna voznja pa se testirao i sidreni winch. inace kocnica ako radi i ako sidro nije oboreno na velikoj dubini kao sto je jedan master oborio na 500m, kocnica zaustavi ispustanje. vidim da ni posada na pramcu nije previse uzbudjena zbog dogadjaja.
pretpostavljam da je chif snimao jer ga ne vidim na palubi. jedan moj prijatelj chif je obiorio na zahtjev mastera sidro ispred dar es sallama pa i pored velike dubine lanac se zaustavio na zadnjem shacklu. morali su prici na manju dubinu kako bi ga izvirali.

[ML]

Kod velikih ubrzanja lanac se teško zaustavlja, treba malo poznavati konstrukciju kočnice. Mnoge se gluposti rade, pa nekad i ne dođe do očekivanih posledica. Ovde se iznosi pravilno rukovanje pri manevru sidrenja.

[Orion]

Tu vrstu sidrenja ne poznajem, ali sama logika kaže da se laz može minimalizirat samo pomoču tri tačke, znači sa tri sidra. Ja u ču u svakom slučaju obraditi i sidrenje sa dva sidra gdje se takođe smanjuje laz ali nikako drastično.

I ja sam pomislio odmah na sidrenje sa dva ili tri sidra, drugacije ne vidim kako bi se skoro skroz onemogucio "laz"...

[ML]

Manevar sidrenja sa dva sidra

Taj se manevar rijeđe primijenjuje iako je brod usidren dvjema sidrima sigurniji  na sidrištu i lazni prostor mu je manji, međutim ima jedan veliki nedostatak lanci se zbog laženja broda lako mogu zamrsiti, što onda rezultira problemima kod dizanja sidara,lance treba odspojiti i razmrsiti.
Priprema za sidrenje je identična onoj sa jednim sidrom. Sigurnost i lazni prostor broda zavisi od ugla među lancima i on mora biti min 30 stepeni a ukoliko treba reducirat lazni prostor veči.
Sidri se uglavnom na dva načina, protiv vjetra i sa bočnim vrjetrom.

Pri sidrenju protiv vjetra  prvo se obori prvo sidro i ispusti lanac na potreban ispust, brod se pod uticajem vjetra zakrene pa polako vozeči naprjed na tačku obaranja drugog sidra oborimo drugo sidro. U međuvremenu se lanac prvog sidra vuče po dnu ili po poterbi ispušta. Kada se obori  drugo sidro vozi se krmom da se drugo sidro ukopa , popušta se lanac, lanci se izjednače, tako da podjednako rade. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Pri bočnom vjetru polago vozeči naprijed obori se sidro u privjetrini, zaustavi stroj i popušta lanac tog sidra sve dok brod svojim zaletom ne dođe na tačku drugog sidra. Sidro se obori vozeči krmom popušta se lanac zavjetrine. Polako vozeči krmom brod se okrene pramcem u vjetar i istodobno se nateže i ukopava drugo sidro. Lanci se na kraju izjednače, i provjeri da jednako rade.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[Orion]

Svaka cast @ML, super si ovo sakupio i upostovao! 

[Istria 052]

Tu vrstu sidrenja ne poznajem, ali sama logika kaže da se laz može minimalizirat samo pomoču tri tačke, znači sa tri sidra. Ja u ču u svakom slučaju obraditi i sidrenje sa dva sidra gdje se takođe smanjuje laz ali nikako drastično.

ML, logika je sasvim ispravna. Manevar sidrenja sa dva sidra jedan je od najpozeljnijih manevara u off shore-u, ukoliko je potreba za sidrenjem vremenski kraca, obzirom na prirodu posla koju treba izvesti, iz prostog razloga, manje oborenih sidara, manje vremena utrosenog za manevar, vise vremena za obavljanje posla. Zapovjednici brodova koji su ga u stanju izvoditi u kontinuitetu, izuzetno su cijenjeni u struci, pa nije rijetkost da  budu vec i vremesni ljudi, preko 60 i vise godina.

Nacelno se oznaci mjesto gdje se brod treba postaviti radi izvrsenja zadanog posla (crvena plasticna bova-Norvegian buoy). Sidra nisu vezana za sidreni lanac vec za sidrena celik-cela (sajle, wires), na svakom vitlu ima najmanje 1500 m sajle.

Vjestina Zapovjednika se svodi da procijeni utjecaj mora (vektor-rezultantu djelovanja) i da ga koristi kao trecu tocku prilikom sidrenja, pramcano sidro se obori na nekih 400-700 metara od bove, tj. zadane tocke, vozi se krmom, prodje se zadana tocka i  obori se krmeno sidro na nekih 400-500 metara, popustanjem krmene sajle i navlacenjem pramcane sajle, uz djelovanje vektora sile mora, brod se postavlja na zeljenu poziciju, najcesce do 10 metara do bove, sto je obzirom na udaljenost izmedju dva sidara veoma precizno sidrenje-pozicioniranje, odnosno prihvatljivo za izvodjenje operacije.

Velika se udaljenost koristi da bi se sprecilo oranje sidra, sto u naftnim poljima prosaranim cjevovodima moze izazvati ozbiljna ostecenja, jer se i sama tezina sidrene sajle koristi kao sidro.

Ukoliko brod treba stajati neko duze vrijeme na poziciji ili se zbog potreba posla treba micati u odredjenom kursu, onda se obaraju rijedje 3, cesce 4 sidra (4 mooring point).

Sidra su drugacija, od  sidara za sidrenje u klasicnoj trgovackoj mornarici, ali bi to oduzilo ovu pricu. Naravno, brodovi koji se sidre na ovaj nacin nemaju dimenzije poput trgovackih brodova, vec su specijalizirani off shore brodovi.

Ovom pricom tek dodirujemo sidrenje u off shore-u kao jedan od najslozenijih pomorackih manevara u toj oblasti.

 

[Istria 052]

@Istria 052, na koji se nacin kontrolise "laz" broda? Odnosno, kako se doprinosi njegovom neizlazenju iz kontrolisanih parametara?
[/quote]

Laz broda, plovnog objekta se dovodi u kontrolirane parametre vecim brojem sidara, minimalno cetiri, najcesce 8-9 pa i vise. Postoji nekoliko kombinacija sidrenih veza: sidreni lanci samo, sireni lanci od struka sidra nastavljeni sa sidrenim sajlama ili samo sidrene sajle. Operacija sidrenja je veoma slozena jer zahtjeva precizno dovodjenje plovnog objekta iznad pozicije, dosta je na momente riskantna za posadu koja obavlja radove na palubi broda koji razvlaci sidra za potrebe plovnog objekta.

Sideni winch-evi su veoma velike snage (mjeri se u Tonama), tako da nije rijetkost  winch koji moze postici i preko 150  T bollard pull-a.

U off shoru se "sidrenje" izvodi i krutim nogama ugradjenim na plovnim objektima (tvz. jack-up sistem) od 3-6 nogu u zavisnosti od vrste objekta

[ML]

Dobro objašnjenje
Nekako slično se sidre i jaružari za produbljivanje plovnih puteva, uglavnom sa četiri sidra na kojima se pomiču vinčevima.Na vinčevima je čelična užad.

[Orion]

@Istria 052, na koji se nacin kontrolise "laz" broda? Odnosno, kako se doprinosi njegovom neizlazenju iz kontrolisanih parametara?

Laz broda, plovnog objekta se dovodi u kontrolirane parametre vecim brojem sidara, minimalno cetiri, najcesce 8-9 pa i vise. Postoji nekoliko kombinacija sidrenih veza: sidreni lanci samo, sireni lanci od struka sidra nastavljeni sa sidrenim sajlama ili samo sidrene sajle. Operacija sidrenja je veoma slozena jer zahtjeva precizno dovodjenje plovnog objekta iznad pozicije, dosta je na momente riskantna za posadu koja obavlja radove na palubi broda koji razvlaci sidra za potrebe plovnog objekta.

Sideni winch-evi su veoma velike snage (mjeri se u Tonama), tako da nije rijetkost  winch koji moze postici i preko 150  T bollard pull-a.

U off shoru se "sidrenje" izvodi i krutim nogama ugradjenim na plovnim objektima (tvz. jack-up sistem) od 3-6 nogu u zavisnosti od vrste objekta
[/quote]

Hvala na iscrpnom objasnjenju! 

[ML]

Četverovez sa oborenim sidrima
Pošto smo kod sidrenja da nešto napišem i o privezu broda u četverovez sa dva sidre
Kod priveza se može koristiti i jedno međutim onda ima pramac više slobode, a takođe i plutače.
Klasika je dva oborena sidre i konopi na obali. Večinom ga primjenjuju ratni brodovi, trgovački rijeđe jer manevar poprilično traje a i krca i iskrcava se na operativnoj obali.
Najbitnija je  priprema samog manevra i treba na lučkom planu ucrtati tačke obaranja sidara, kao i odrediti orijentire za obe tačke sidrenja.
Ako spojimo tačke sidrenja dobijemo kurs sidrenja. Vrlo je bitna tačnost sidrenja jer od toga zavisi i privez krme na određenom mijestu.
Isto tako je bitna udaljenost od obale da se kasnije ne bi čudili što je lanac prekratak za privez. U daljinama se na moru brez pouzdanih orjentira veoma lako pogrješi. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Za ljepa vremena brodovi s jednim propelerom izvode manevar, ako je to moguče, tako da voze paralelno sa obalom. Najprije se obara vanjsko sidro,lanac se popušta i polako vozi do tačke obaranja drugog sidra, obori se drugo sidro.Vozi se krmom i popuštajuči lanac drugog sidra i uvitlavajuči lanac prvog sidra krma se približava obali. Pri tome treba voditi računa da lanac nikada ne vodi direktno prema sidru, pogotovo ako je dno muljevito pa treba biti pažliv da se lanci koliko toliko izravnaju. Kada se krma priveže na obalu prilagodi se udaljenost od obale i lanci se uvitlaju tako da je vez elastičan.
Brodovi sa dva propelera izvode sličan manevar.
Vjetar koji puše prema obali ne komplicira manevar, jer posle obaranja sidara potpomaže da se krma približi obali. Vjetar od obale zna zakomplicirati manevar. Brodovi sa jednim propelerom morat če pogotovu pri jačem vijetru oboriti prvo sidro na njemu se okrenuti vozeči naprjed da krma dođe u vjetar, oboriti drugo sidro i zavoziti krmom.
Kod večih brodova je poželjna asistencija tegljača pogotovo na uskom prostoru. Največi problem predstavlja krma koja se rijetko može tačno namjestiti i u slučaju bočnog vijetra pobjegne. Obično se u takvim slučajevima tegljač veže malo ispred mosta(mišljeno na trgovake brodove).
A ako se koriste dva tegljača jedan je po pramcu u centru i potpomaže u tačnosti sidrenja a drugi vezan malo ispred mosta. Tako brod može uploviti i na uži četverovez. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Isplovljenje iz četveroveza.
Brod isplovljava tako da se odreši krma i uvitlava lanac zavjetrine a popušta lanac privjetrine.Kada popusti sidro zavjetrine uvitlava se lanac privjetrine kada je sidro gotovo pred popuštanje brod se može na sidru na mjestu okrenuti. Sidro se potom digne i isplovi iz luke.
Ako puše vjetar s boka prema izlazu iz luke dobro je zadržati krmeni konop u privjetrini pomalo ga popuštati za vrjeme uvitlavanja i odrješiti tek kada se drugo sidro iščupa. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kod večih brodova u uskom prostoru je potrebna asistencija tegljača.
Ako se koristi jedan tegljač najbolje da je vezan isped mosta. Tegljač ispod mosta kontroliše krmu i vrlo brzo prelazi iz teglenja u boksanje,ako bi se pak nalazio na krmi on mora obilaziti krmu da bi teglio sa jedne ili druge strane a obično nema ni toliko prostora.

Važno je napomenuti da svi ratni brodovi i tek poneki trgovački  imaju mogučnost slipovanja lanca direktno sa palube. To je naročito važno za ratne brodove da mogu tako reči trenutno napustiti sidrište.

[Istria 052]

Evo nekoliko slika da nadovezemo pricu o sidrenju.

Na jednoj je paluba broda koji je specijaliziran za rad sa sidrima.

Druga pokazuje isti brod koji asistira, dize sidra busecoj platformi koja mijenja svoju lokaciju.