Manevrisanje brodom

[ML]

Pristajanje i isplovljenje brodova sa dva vijka.
Brodom se generalno pristaje pod određenim kutom. Treba izbjegavati prilaženja obali paralelno jer u slučaju da oba motora ne zavezu ravnomjerno, otkazivanja jednog motora i sl. Može se lako desiti da nam krmu zanese na obalu što može rezultirati oštečenjem.
Drugi razlog je da je brod uvijek siguran kada ima uhvačen spring i pramčani konop, i ti se konopi prvi izbacuju.
Prvo se zaveze vanjskim motorom krmom,  pa kasnije kada se krma približi obali zaustavi se vanjski i zaveze se sa unutrašnjim da zaustavimo krmu. Ukoliko krma brzo leti na obalu ipak je najbolje (mada nije preporučljivo, Borin tekst o reduktorima i kopčama) primjeniti spreg , znači vanjskom mašinom zavesti naprjed, a unutrašnjom krmom, kojim motorom jače zavisi od tendencije kretanja broda.

Kod isplovljenja pri mirnom vremenu, odreše se svi konopi osim pramčanog bresta, koji se lagano uvitla da krma izađe vani i zaveze krmom . Ako je potrebno prvo se zaveze krmom unutrašnjim motorom , zatim se vozi krmom sa oba stroja. Pri isplovljenju krmom nema potrebe forsirati motore i obično je dovoljnan režim sasvim polagano.

Ako vjetar puše sa obale ili gata potrebno je priči večom brzinom i zavesti sa oba motora krmom jer če krme sama nastojati iči u vijetar (to je zavisno od broda).
U svemu je po meni najznačajnije uhvatiti pramčani konop i spring onda nema više straha da če vjetar odbaciti zaustavljeni brod od obale.
A ako ga odbaci lako ga je pribličiti vozeči na springu, a može se upotrjebiti i pramčani konop pa vozeči vanjskom mašinom jače krmom, a unutrašnjom naprjed , brod če se gotovo paralelno približiti obali.
Brod može izvesti i manevar pristajanja u okretu gdje ga centrifugalna sila poriva prema obali a vjetar djeluje kao fender.
Manevar isplovljenja kada vijetar puše od obale je isti kao pri mirnom vremenu.

Ako vjetar puše prema obali ili gatu , treba se pri prilaženju držeti što više u vijetar.
Kod jakog vijetra nije nikakva sramota upotrebiti sidro.
Kod isplovljenja kada vjetar puše na obalu, možemo brod okrenuti na springu, pa potom snažno zavesti krmom, da nas vjetar ne baci na obalu odnosno da pramac ne struže po obali.

Treba voditi računa o tome koliko mora imamo ispod  broda jer u tim slučajevima brod ne reaguje uvijek kako mi želimo. U očima mi je slika visoko sposobnog trajekta, koji je imao i pramčani poriv. Ideja manevra je uvijek spreg motorima i namjestiti pramčani poriv da udaljuje pramac. Kako je bilo malo vjetra savjet je bio izvuči krmu konopom vezanim na plutaču koja se nalazila sa vanjske strane, pa vozeči pramčanim porivom izači brodom sa veza. Međutim kako su zapovjednici trajekta uglavnom sujetni odlučio se na prvu varijantu, kada je video da krme ne može udaljiti od obale (bilo je plitko) forsirao je pramčani poriv i zavezao brodom naprjed. Radi ograničenog prostora i vjetra krma je dobro očistila obalu na kojoj su se nalazile uzduž postavljene cijevi sa komprimiranim zrakom.
Kod manevra uvijek moramo pribjegavati najsigurnijem načinu i sujeta nimalo ne pomaže sigurnosti broda.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ] [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Manevrisanje brodovima velike tonaže [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

U današnjem pomorskom prometu  ima brodova velike tonaže i velikih dimenzija (supertankeri, mamut tankeri, OBO- brodovi, OO brodovi …..)
Kod njih se pojavljuju problemi kod manevrisanja u različitim situacijama. Ono što bitno utiče na sposobnost manevrisanja je velik gaz, velika inercija, nemogučnost djelotvornog kormilarenja pri malim brzinama, nemogučnost brzog prekreta strojeva nakon što je brod plovio večom brzinom naprjed.
U klasičnom manevru naglog zaustavljanja kod broda koji vozi naprjed svom snagom, pa zaveze svom snagom krmom (crash stop), vijak kod velikih brodova nastavlja se vrtjeti naprjed zajedno sa pogonskim strojem iako je dotok goriva (dizel) ili pare (turbina)zaustavljen. Da bi vijak zakočio i počeo se okretati krmom kod dizelskih motora je potrebno pričekati da broj okretaja padne pod 50 o/min, jer kočenje motora zrakom ne može zaustaviti vijak pri večem broju okretaja. Kod turbine je kočenje paraom djelotvornije i sa njom se može vijak zakočiti prije nego dizel motorom.

Zaustavljanje broda velike tonaže
Brodovi velike tonaže ne mogu se se efikasno zaustaviti klasičnim manevroma (crash stop manoeuvre)  vozeči krmom svom snagom. Glavni razlog je veliki zalet broda zbok velike inercije i nemogučnosti da se vijak odmah počne okretati krmom.
Veliki brodovi za zaustavljanje zato ( ako postoji razlog da se naglo mora zaustaviti brod) koriste takozvani zig-zag stopping manoeuvre. Pri tome okrečuči kormilo po određenoj zakonitosti, onemogučuju hidrodinamičko priticanje vode vijku, čime se postiže njegovo brže usporavanje. Tako se postiže i upola manji zalet broda, ali zato u trenutku zaustavljanja brod mora odstupiti poprečno od svog kursa.
Dole je slika diagrama zaustavljanja broda od cca 200 000 t , pogon parna turbina,
23000kW , pri okretaju vijka 80 o/min, a ekonomska brzina je 16,5 m.
Diagram je napravljen u pokusnoj vožnji.
Brod je ploveči 12,7čv klasičnom metodom postigao zalet 3000m, dok je uz cik –cak manevar postigao zalet 1620m , znači skoro pola manje
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Novi uređaji na velikim brodovima smanjuju zalet pomoču hidrodinamičkog kočenja.