Divovska ogledala osvjetlit će zabačeni norveški gradićPrvi put u povijesti, stanovnici Rjukana, zabačena gradića u kotlini na jugu Norveške, konačno će vidjeti sunčevu svjetlost zimi zahvaljujući divovskim ogledalima.
Okružena planinama dovoljno visokima da zaklone horizont, mala općina s 3500 stanovnika dosad je bila potpuno bez sunca šest mjeseci u godini, od rujna do ožujka.
Tako je bilo sve dok nisu iskopali stoljetnu ideju, staru koliko i Rjukan, da postave ogledala na grebenu visokom 400 metara koji nadvisuje mjesto kako bi preusmjerili sunčeve zrake prema glavnom trgu.
"Ideja je pomalo luda ali ludost je naše drugo ime", kazao je Oeystein Haugan, lokalni koordinator projekta.
Rjukan je nastao prije jednog stoljeća voljom norveškog industrijalca Sama Eydea, osnivača diva Norsk Hydro, koji je želio iskoristiti ogroman vodopad kako bi osigurao energiju za tvornicu gnojiva.
S 300 stanovnika raštrkanih po razbacanim farmama 1900., broj stanovnika mjestašca popeo se na oko 10.000 godine 1913.
Jako rano Sam Eyde dosjetio se ideje o odrazu sunčevih zraka za osvjetljavanje mjesta. "To je jedan od rijetkih projekata koje Eyde nije uspio ostvariti zbog pomanjkanja tehonologije", rekao je gradonačelnik Steinar Bergsland.
Eyde je umjesto toga dao sagraditi žičaru, koja i danas radi, kako bi njegovi radnici otišli po dozu vitamina D u visine.
Umjetnik Martin Andersen oživio je projekt prije desetak godina. "Što smo se više bližili zimi, više je trebalo odlaziti iz doline kako bi se uživalo u sunčevim zrakama. Rekao sam si: zašto ne dovesti sunčeve zrake umjesto da mi odlazimo njima?", objašnjava on.
Konačno je skupljeno potrebnih pet milijuna kruna (610.000 eura), od kojih četiri milijuna od sponzora, te se danas tri divovska ogledala od 17 m2 nalaze sjeverno od Rjukana.
Upravljani računalom, slijedit će stalno putanju Sunca kako bi odražavali zrake prema glavnom trgu, tvoreći elipsu svjetlosti površine od oko 600 m2.
Službeno otvorenje predviđa se za 31. listopada ako meteorološki uvjeti budu dopuštali.
Rjukan se čak nada da će biti upisan na listu svjetske baštine UNESCO-a 2015. kao svjedok ljudskog industrijskog genija.
SD
