Pošto sam konsultovao više rječnika, pa i od Vidovića. Ostao bih na gornjem poimenovanju (crtež Jadrana)
Bark beštija, na prvom jarbolu, jarbulu od prove penune na koje su obješena jedra (križna jedra) giz (sošno jedro), na medzariji randa(sošno) i kontra randa, a na palu randu(sošno) i kontrarandu.
Po Italijanskim autorima Battisti-Alessio Dizionario, bark-beštija nije ništa drugo nego galeta. Kada su kontinenti bili povezani sa jedrenjacima, Englezi su imali jedan tip jedrenjaka za putnike i teret, koji je ocjenjen kao optimalan, The best, što je izgovarano u đenoveskom dialektu kao bestia.
Na prednjem jarbolu su bila tri križna jedra, ona su četvero kutno na penunu od trinketa, to je donje najveće i zove se trinket. pa tako i penun od peroketa, košni križ i penun od papafiga.
penun=deblenjak.
Kod Vidovića još.:
Bark beštija, po svom trupu sličan škuni, brigantinu i briku, ima tri jarbola, pramčani ima dva nastavka, dok srednji i krmeni po jedan nastavak, na prednjem jarbolu ima obično pet križeva sa križnim jedrima, između prednjeg i srednjeg jarbola ima tri do četiri leta, ili mesto donjeg leta jednu sošnjaču; kosnik i prikosnik imaju do četiri prečke.
Barbeštija, brod sa tri jarbola, prednji ima tri križa i randu a druga dva randu i kontrarandu......
je
Sve je ovo vrlo korisno, pa makar termini bili zastareli i na granici zaborava. Bilo je nekoliko tekstova o nazivlju i u MG kasnih 80ih. A podsetilo me je i stvarno zainteresovalo kada sam čitao biografiju kapetana Vlada Ivelića iz Risna. "Moj pomorski život". Tamo se umesto jarbul koristi i reč arbuo (kolona, arbuo i arburet). Nekada je korišćen i termin "jambor". Penun ja pamtim kao penuo ili penul.
Ukratko, Vlajo možda jesan, ali Mulac nisan. Čovek se uči dok je živ. Neće mi ništa faliti ako se interesujem za ono čime se Srbi kao "suvozemci" obično ne interesuju.
Hvala!