Boro Prodanic
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
Offline
Gender:
Posts: 15 226
|
|
« on: December 05, 2009, 10:04:25 pm » |
|
Brodski kompresori
Kompresori su radne mašine koje se koriste za povećanje pritiska gasova ili para uz smanjenje njihove zapremine, koje se nakon toga prebacuju na potrebno mesto. Energiju najčešće dobijenu od elektromotora, kompresori prenose na gasove (pare) koje kroz njih prolaze.
Brodski kompresori se u principu ne razlikuju mnogo od kompresora koji se koriste u industriji, a najčešće se na brodovima koriste za sabijanje vazduha koji se upotrebljava za produvavanje artiljerijskih oruđa, punjenje torpednih spremnika, lansiranje torpeda, upućivanje dizel motora, za rad gasnih turbina, produvavanje kotlovskih cevi, daljinsko upravljanje brodskim mašinama i uređajima, za pirne tankove podmornica, razne pneumatske uređaje i alate.
Sabijene pare (na primer amonijaka, freona i ugljen dioksida) koriste se za rad brodskih rashladnih i klima uređaja.
Kompresore možemo podeliti:
a) prema konstruktivnoj izvedbi: na klipne, rotacione, centrifugalne i aksijalne;
b) prema principu rada: na zapreminske (klipni i rotacioni) i lopataste (centrifugalni i aksijalni);
c) prema vrsti sabijenog gasa (pare): na kompresore za vazduh, za amonijak, freon itd.;
d) prema vrsti pogonskog motora: na na parne, elektromotorne, motorne i kompresore pogonjene gasnom turbinom;
e) prema kapacitetu: na kompresore malog i velikog kapaciteta;
f) prema pritisku: na kompresore niskog, srednjeg i visokog pritiska;
g) prema nameni: na kompresore brodskih uređaja, kompresore specijalne namene i opšte brodske kompresore.
Klipni kompresori
Prema položaju klipa, klipni kompresori mogu biti vertikalni i horizontalni, a cilindri mogu da budu razmešteni u obliku slova "V", "W" ili "L". Osim toga, postoje i kompresori čiji su cilindri razmešteni zvezdasto, ali se ovaj tip na brodovima vrlo retko koristi. Šema klipnog kompresora:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] U gornjem delu cilindra nalazi se ploča sa usisnim i potisnim ventilom. Na usisnoj strani nalazi se prečistač vazduha, a potisna cev je spojena sa rezervoarom (bocom) za vazduh. Kretanjem klipa na dole, u cilindru se stvara potpritisak koji otvara usisni ventil i uvlači vazduh u cilindar. Daljim kretanjem klipa, klip kreće prema gore, usisni ventil se zatvara a vazduh sabija do određenog pritiska, na kome se otvara potisni ventil i vazduh se prebacuje u rezervoar. Ponovno kretanje klipa na dole izaziva zatvaranje potisnog ventila, odmah nakon toga otvaranje usisnog, tako se ovaj ciklus ponavlja sve dok kompresor radi.
Višestepeni klipni kompresori
Princip rada višestepenih klipnih kompresora isti je kao kod jednostepenih, uz jednu razliku: vazduh potisnut iz prvog stepene ne ide u rezervoar nego na usis drugog stepena i tako dalje, dok iz poslednjeg stepena ne bude prebačen u rezervoar. Između stepeni kompresora, vazduh se hladi radi lakšeg ponovnog sabijanja u sledećem stepenu. Ova vrsta kompresora koristi se za sabijanje vazduha na veće pritiske, koje nije moguće postići u jednostepenom kompresoru zbog povećanja temperature kod kompresije što otežava podmazivanje kompresora.
Postupak sabijanja vazduha u dvostepenom klipnom kompresoru prikazan je na sledećoj šemi:
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Hlađenje vazduha prilikom kompresije
Radi smanjenja utrošene energije za sabijanje vazduha, nakon izlaska iz svakog stepena višestepenog klipnog kompresora vazduh se hladi, čime se smanjuje potreban rad za sabijanje u sledećem stepenu, a time i utrošena energija. Međutim, prilikom hlađenja vazduha dolazi do kondenzacije vodene pare koja se normalno nalazi u vazduhu, u vodu. Voda u vazduhu pod pritiskom nije poželjna iz mnogo razloga, te se odstranjuje u posebnom uređaju - sušaču, pre konačnog spremanja u razervoare - boce.
Regulacija rada klipnih kompresora
Brodski kompresori su do sredine XX veka najčešće bili pokretani parnim mašinama, dok je danas najviše u upotrebi pogon kompresora elektromotorima. Prilikom upućivanja kompresora, elektromotor mora da bude potpuno rasterećen do postizanja punog broja obrtaja, što znači da kompresor ne sme da sabija vazduh, odnosno i on mora biti rasterećen. Ovo se postiže držanjem usisnih ventila kompresora otvorenim, tako da kompresor radi "u prazno":
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ] Osim prilikom upućivanja, ponekad je i tokom rada potrebno regulisati kapacitet kompresora, što se postiže regulacijom broja obrataja pogonskog motora ili regulacijom pritiska u potisnom vodu kompresora uz konstantni kapacitet.
|