Jedrenje jedrenjacima

[ML]

Jedrenje jedrenjacima.
Tema je postavljena informativno tako da se stekne osnovna slika jedrenja na jedrenjacima.

Položaj jedara u odnosu na vjetar je važan faktor pri jedrenju. Uzimaju se u obzir dvije komponente porivna (ona koja goni brod naprjed) i poprečna (ona zanosi brod,daje mu zanos)
Najbolji položaj jedara u odnosu na vjetar se određuje empirijski (to se proučava tek u zadnjih sto godina) i  to se prikazuje najčešče na polarnom diagramu. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Ravnotežni položaj jedara
Križno jedro se nalazi u ravnotežnom položaju samo onda kada leži okomito na vjetar, jer  samo u tom položaju hvatište sile vjetra prolazi kroz os okretanja jedra.,
Sošna i bermudska jedra okreču se oko prednjeg porubnika ili jarbola, pa če se ako ispustimo škote okrenutiu smjeru vjetra u zavjetrinu izza jarbola.
Prečke i letna jedra pričvrščena su na letima i leže koso. Na vjetru s ispuštenim škotama okrenut če se u smjeru vjetra izza svog leta.
Ta svojstva poprečnih(križnih) i uzdužnih jedara treba poznavati jer u slučaju da iznenadni udar vjetra djeluje na brod može doči do opasnog polegnuča broda i potrebno ga je izravnati.
Nemajuči vremena za drugi manevar kod poprečnog jedrilja zapovjednik če brod okrenuti niz vjetar tako da poprečno jedrilje dođe u ravnotežu kada je brod okrenut s krmom u vjetar. Tim manevrom se smanuje prividni vjetar i ispravlja brod. To je spor manevar, jer brod teško odpada od vjetra (otpadanje povečavanje ugla između uzdužnice broda i pravca prividnog vjetra), zato se prije dešavala da brod polegne i nemože se izravnati pa je potrebna sječa debala i obaranje jarbola.
Jedrenjak sa uzdužnim jedriljem (sošna jedra, vrške, leta, prečke) u opsnom udaru vjetra skrenut če u vjetar, u položaj ravnoteže uzdužnog jedrilja. Jedra če zalepršati i brod če se izravnat.
Radi gore navedenog pri sumljivu vremenu ne smije se jedriti miješanim križnim i sošnim jedriljem.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pri proučavanju djelovanja jedara  na brod uzima se prosumpcija da se cijelo jedrilje sastoji od tri tipična jedra , prečke na pramcu,križnog jedra u sredini i sošnog jedra na krmi. Obično se uzima prividni vjetar u po pramca, a sile vjetra koje su okomite  su vodoravne i rastavljaju se na dvije komponente (križno i sošno jedro), a kod prečki koje stoje koso na letu na tri komponente  porivnu, zanosnu i podiznu.
Iz slike se vidi da krak 1 goni brod naprjed, 2 stara opadanje pramca, 3 podiže pramac u vis, 4 goni brod naprijed 5 stvara zanošenje, 6 goni brod naprijed i 7 stvara prihvačanje broda u vjetar i zanošenje.
Kako brod ima izvjestan nagib , težište jedrilja se nalazi u pravcu zavjetrine, to če i to djelovati da brod dobije tendenciju prihvačanja (okretanje pramca prema pravcu vjetra)
Na brodovima sa sošnim jedrima kod vjetra iz krmenih smjerova može biti tako jako da dok brod ne dobije brzinu ne može  se kormilom držati u kursu, pa se u tom slučaju sošna jedra razapinju: pramčano na jednu, a krmeno na drugu stranu.

Manevrisanje jedenjakom [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Kako nemože jedrit direktno protiv vjetra ( sportske jedrilice do 30 stepeni u vjetar, a jedrenjaci sa križnim jedrima  negde oko 67,5 stepeni od smjeri vijetra) on mora od polazne tačke do cilja jedriti u cikcak kursevima.
To se naziva košenje, jedrenjak če ploviti desno, lijevo u cik –caku u više letova.
Na kraju svakog leta izvrši prelet, tako da zahvati vijetar sa druge strane, i tim manevrom mijenja oglave.
Ako je cilj jedrenja u privjetrini od polazne tačke on če kositi simetričnim jednako dugim letovima, a ako je u zavjetrini, jedrit če nesimetrično dugim(povoljnim) i kratkim letovima. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Preleti se vrše na dva načina preletom uz vjetar, letanjem ili preletom niz vjetar ,kruženjem

[ML]

Letanje
Jedrenjakom se prihvača sve oštrije u vjetar i pri tom se zatežu oglavi, kada okrene tačno pramcem u vijetar oglavi se mijenjaju na krmenom jedrilju, a pramčano je jedrilje zagušeno i potpomaže otpadanje pramca(okretanje od vjetra) Kad se krmeno jedrilje nadme i počne tjerati brod naprijed prebaci se i oglav prednjeg jedrilja i zajedri brodom u novom pravcu s novim oglavima. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Kruženje
Pri kruženju jedrenjak odpada od vijetra i mijenja oglave spuštajuči se niz vijetar.Kad otpadne do smjera bočnog vijetra krmeno če jedrilje pračati unakrst, da ne otežava okretanje krme proti vjetru, a pramčano ostaje oštro pračano na istu stranu da vjeter pomogne otpadanje pramca.Kada skrene toliko da mu e vjetar u krmu pračat če sva jedra unakrst  da poveča brzinu i djeloanje kormila. Od tog položaja brodom se naglo prihvača dok se ne zaplovi u drugom letu sa suprotnim oglavima.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Odplovljenje sa sidra.
Brod na sidru redovno leži pramcem u vjetar. Prilikom odplovlljenja se mora okrenuti prema onom boku na koji stranu se želi odploviti.
Prilikom manevra dizanja sidra prije nego što sidro popusti (oslobodi se od dna), treba razapeti košnjače ( srednja križna jedra iznad koša) i prečku, jer sa njima se najlakše manevriše. Po potrebi se razapinju i slemenjače ( gornja križna jedra) a debljače nikad( donja križna jedra) koja ostaju smotana.
Brod pramcem otpadne od vijetra na bok suprotan sidru, a u slučaju potrebe može se okrenuti i na drugu stranu. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Odplovljenje sa plutače.
Kada iza broda nema dovoljno mijesta , postupa se na sledeči način. Na plutaču se prebaci udvojak sa pramca i udvojak sa krme.
Razapne se prenja košnjača, pračana savim desno, a krmena košnjača sasvim lijevo.
Pramčani udvojak se popušta i brod se okreče u smjer isplovljenja, a odreši se kada brod dovoljno odpadne na željenu stranu.
Krmeni udvojak se odveže kada se krmenoj košnjači nadme trbuh. Tada se prebaci i pramčana košnjača i brod zaplovi.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Doplovljenje na sidrište [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Jedrenjak jedreči bočnim vijetrom ili uz vjetar usmjeri kurs na tačku(1) koja je udaljena za 4-6 dužina broda od tačke sidrena. U manevar sidrenja se ulazi samo sa košnjačama oštro u vjetar. Na tački (1) skrene naglo prema vjetru i plovi zaletom do mjesta obaranja sidra . Čim obori sidro(u privjetrini) pračaju se košnjače unakrst da se zaustavi brod i dobije lagana tendencija kretanja broda krmom. Uberu se sva jedra da brod ne dobije previše veliki zaletkrmom.
Ako se na tačku sidrenja dolazi prevelikom brzinom zbog pogrešne procijene,pračaju se križevi unakrst i okrene brodom protiv vjetra. Brod če se zaustaviti i nazadujuči krmom doči na tačku sidrenja, tu se obori sidro. Pažnju treba usmjeriti na brzinu roda po krmi da nebi imao preveliki zalet.
Ako na sidrište dolazi krmenim vjetrom, niz vjetar kurs se usmjeri u tačku u kojoj se izvrši okret i u manevar se ulazi kao što je prije opisano.

Dolazak na sidrište po oluji [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Prije početka manevra se moraju ubrati sva jedra osim krmenog sošnog jedra i prečke. Jedrenjak dolazi na sidrište ploveči naprijed i ima veliko zanošenje.  Tu ubire prečke i sa pritegnutom škotom sošnog krmenog jedra okreče oštro u vjetar, Obori sidro u privjetrini a zatim sidro u zavjetrini. Posle odmah ubire sošno jedro i postepeno popušta oba lanca.

Sidrenje sa dva sidra [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Manevar se vrši bočnim vijetrom. Uberu se sva jedra osim košnjača i krmenog sošnog jedra( šturnjače). Na tačku sidrenja treba doči umjerenom brzinom. Obori se prvo sidro u privjetrini, ispušta se lanac  i kada dođe na poziciju za obaranje drugog sidra oštro se okrene u vijetar i obori sidro.
Popuštanjem lanca sidra u oborenog u zavjetrini i uvitlavanjem drugog lanca izjednače se ispusti sidrenih lanaca.

[ML]

Doplovljenje na plutaču [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Brod mora priči plutači protiv vjetra. Ako se plovi niz vjetar prije toga mora ubrati sva jedra osim košnjače i  krmenog sošnog jedra i blagovremeno izvršiti okret da plutači prilazi uz vjetar. Blizu plutače se okrene oštro u vjetar i jedra pračaju unakrst da dobijaju vjetar u lice i zaustave brod , čamcem se iznese konop na plutaču i odmah ubiru jedra.

Suskretanje
Je manevar u kojem se jedrenjak sa razapetim jedrima zadržava da ne plovi naprijed.
Jedrilje se prača tako da jedra jednog jarbola dobijaju vjetar koji poriva brod naprijed a drugog vjetar u lice i porivaju brod nazad , tako brod gotovo stoji, vjetar ga zanosi poprijeko .
Kako je teško uravnotežiti jedrilje brod če se uvijek lagano kretati krmo mili pramcem, međutim jedrenjak če se uz stalno zanošenje oscilirati i čas lagano iči naprjed i prihvačati , a čas nazad i otpadati u ograničenom prostoru.
[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

[ML]

Zavlačenje
Jedrenje u jakom vjetru i oluji podrazumjeva poduzimanje svih mjera opreza.
Jedrilje se po potrebi mora ubirati i kratiti.  U oluju jedrenjak ulazi sa donjim košnjačama, letnjačom i olujnom sošnjačom.
Ako prijeti dugotrajna oluja otpuste se hajmice i spuste križevi i svi nastavci, polože se na palubu i vežu.
Kad brodu uprkos smanjenom i skračenom jedrilju prijeti opasnost , zapovijednik može primijeniti samo dva menevra zavlačenje i bježanje niz vjetar.
Zavlačenjem brod čeka, izdržava oluju na otvorenom moru tako da vjetar dolazi nešto ispred bočnog smijera. Brod gotovo ne plovi naprijed ali ima jak zanos u bočnom smijeru.
Zbog velikog zanošenja s privjetrine se stvaraju duboki vrtlozi od mora koje prolazi ispod kobilice i izviru na strani privjetrine. Živi valovi se lome na rubu vrtloga, zaobljuju se i do broda dopiru u manje opasnom obliku. Bez tog vrtloga valovi bi udarali u brod svom snagom. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Pomoč pruža i zavlačno sidro koje se spušta po boku od sredine broda u privjetrini. Malim pomeranjem zavlačnog sidra duž boka u privjetrini može se ispraviti položaj zavlačenja. [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]
Njime se postiže popravljanje otpadajnog zavlačenja kad se brod pretjerano ljulja i prihvačajnog zavlačenja kad jedrenjak žestoko posrče.
Bježanje niz vjetar je opasniji manevar i bolje ga je izbjegavati.
Bolje je i sigurnije spustiti sa pramca veliko zavlačno sidro i pomoču njega držati brod pramcem protiv vjetra.
Uz manevar zavlačenja se upotrebljava i uljenje mora koje bar donekle zaobljava valove.