PALUBA
June 04, 2024, 12:59:43 pm *
Welcome, Guest. Please login or register.

Login with username, password and session length
News: Ovde možete pogledati te poručiti knjigu "Ešalon" jedan od autora je srpski podoficir i naš global moderator Kubovac
"Istorija razvoja sovjetskih i ruskih radara, komandno-informacionih sistema i sistema automatizacije"
 
   Home   Help Login Register  
Del.icio.us Digg FURL FaceBook Stumble Upon Reddit SlashDot

Pages: [1]   Go Down
  Print  
Author Topic: Bojni krstaš klase "Staljingrad"  (Read 5617 times)
 
0 Members and 1 Guest are viewing this topic.
USS Nevada
mornar
*
Offline Offline

Posts: 21


« on: February 11, 2010, 07:26:16 pm »

Zna netko nešto više o ovome: [ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* Stalingrad_drawing-large.JPG (211.24 KB, 2230x763 - viewed 276 times.)
« Last Edit: February 11, 2010, 11:24:45 pm by ZastavnikDjemo, Reason: Izmenjen naziv teme » Logged
ZastavnikDjemo
poručnik korvete
*
Offline Offline

Posts: 3 509



« Reply #1 on: February 11, 2010, 11:23:37 pm »

To je teška krstarica Projekta 82, poznatija i kao klasa "Staljingrad". Prvi projekat je osmišljen 1941, ali je realizacija odložena zbog rata. Da je bio izgrađen pre rata, bio bi u "paketu" sa bojnim brodovima "Sovjetski Savez", gde bi u "velikoj floti" (Больший флот, program izgradnje velike i moderne sovjetske flote, iniciran 1935.) preuzeo ulogu bojnog krstaša. Posle rata, program je nastavljen, pre svega zbog insistiranja druga Staljina, ali posle njegove smrti cela besmislica je obustavljena. Prva kobilica "novog" broda te klase je položena 31. Decembra 1951, zavodski broj 400 u Nikolajevu, ali, 18. Aprila 1952. gradnja je obustavljena, a trup iskorišćen za testiranje raketa more-more. Drugi brod te klase, "Moskva" je bio započet u brodogradilištu "Ordžonkidze" u Lenjingradu, ali je gradnja prekinuta, i 18. Aprila je bio predan u "reciklažu". Kobilica trećeg broda te klase je položena u brodogradilištu u Severnomorsku u Oktobru 1952, ali i on je završio isto kao i "Moskva". Osnovno naoružanje su trebale da budu tri kupole sa po tri topa SM-33, kalibra 305 mm, dužine cevi 61 kalibra. Domet bi im bio tada neverovatnih 120 km, a masa projektila bi bila 230,5 kg, a postojala je i teća varijanta, mase 467 kg, dometa 53 km.
 
« Last Edit: February 11, 2010, 11:29:08 pm by ZastavnikDjemo, Reason: Izmena naziva teme » Logged
Bane
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 933


« Reply #2 on: March 01, 2010, 02:34:07 am »

Domet bi im bio tada neverovatnih 120 km, a masa projektila bi bila 230,5 kg, a postojala je i teća varijanta, mase 467 kg, dometa 53 km.

120 km Shocked To je baš velik domet koliko se ja razumem u mornaricu. Poređenja radi, čini mi se da je maksimalna udaljenost uspešnog dejstvovanja u II svetskom ratu bila 25 km.
Logged
Director
stariji vodnik I klase
*
Offline Offline

Posts: 1 043



« Reply #3 on: March 01, 2010, 05:02:33 pm »

Ja nisam siguran ni da danas postoji top dometa 120km.

Na nekim sajtovima vidim da mu je domet trebao biti oko 50km što je realnija brojka ali i takva je za svaki respekt. Jamato je primera radi imao max domet oko 40km
Logged
langsdorff
vodnik
*
Offline Offline

Posts: 339


Hans Langsdorff


« Reply #4 on: July 26, 2010, 04:05:33 pm »

                       120 km sta reci, ipak previse,tesko je da su rusi imali znanja da u to vreme proizvedu tako nesto. Ako je jamato imao domet od 40km nevidim kako bi rusi uspeli bas za toliko da ih prebace. Ocigledno je da se radi o nekoj gresci najverovatnije stamparskoj. Mozda je sa druge strane rec i o staljinovoj propagandi, ipak sumnjam da bi se od toga bilo ko u ono vreme narocito uplasio, s obzirom na stanje u sovjetskoj mornarici u vreme drugog svetskog rata, mada moramo priznati da se danasnja ruska mornarica nalazi u jos gorem stanju. Svoje najbolje godine je imala u periodu nakon drugog svetskog rata, ako posmatramo globalno i mozda predstavljala jedinog ozbiljnog konkurenta SAD-u, pri cemu je potonja u poslednjih tridesetak godina debelo prelasla, tako da vise i nisu bas za neko poredjenje.
Logged
vathra
potporučnik
*
Offline Offline

Posts: 2 369



« Reply #5 on: July 26, 2010, 04:52:46 pm »

Domet bi im bio tada neverovatnih 120 km, a masa projektila bi bila 230,5 kg, a postojala je i teća varijanta, mase 467 kg, dometa 53 km.
У оба случаја је топ можда и могао да толико добаци, али тешко да би могао да погоди неки други брод.

Али, не треба заборавити следеће:
за већи домет је потребна већа брзина.
Већа брзина није неопходна само за већи домет, него и за већу пробојност, а и коректура ватра је због краћег лета зрна бржа.
Зато бих пре рекао да се ради о посебном топу и муницији за већу пробојност уз мањи калибар.
Logged
ML
kapetan korvete
*
Offline Offline

Posts: 6 798



« Reply #6 on: July 26, 2010, 05:21:09 pm »

Nema šanse za toliki domet, pogotovo ako je cijev duga 60 kalibara.
Drugo o čemu valja razmisliti je upotreba topa kod gađanja na moru, to je praktično neizvodljivo na pokretne ciljeve.
Brod bi morao biti snabdjeven municijom raznih kalibara radi habanja cijevi, koja bi se morala mijenat nakon malog broja ispaljenih projektila.
Jedino bi mogao biti upotrebljen za gađanje ciljeva na kopnu, s tim da bi bila pozicija broda egzaktno određena, sa greškom manjom od 50m što je u ono doba naučna fantastika.
Logged
kumbor
Stručni saradnik - opšti
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 17 583


« Reply #7 on: July 28, 2010, 11:19:54 pm »

Ne zaboravite da su Rusi majstori balistike i zajedno sa Nemcima najveći majstori artiljerije XX veka uopšte.
305mm pokazao se kao "omiljeni" kalibar ruskih drednota i 12"/52 top Carske Mornarice je u svakom pogledu bio izuzetno oružje za taj kalibar.
Top za "teške krstarice projekta 82" bio je jedan vrlo usavršeni model topa 305mm, dužine cevi 61 kalibar, koji bi probojnim zrnom od 467kg početne brzine preko 900m/s pri elevaciji 45 lako mogao dostići domet od 53km. Ipak, taj top nikad nije balistički isproban i nije proveren krajnji domet, mada Rusi retko greše u artiljerijskim proračunima.
Zrno od 230kg trebalo je da bude veoma lagano za taj kalibar, ogromne početne brzine i - naravno sa raketnim punjenjem u zadnjem delu, što je i trebalo da omogući ogroman domet od 120km. Kažem "trebalo je", jer to nije provereno u praksi, ali izgleda moguće. Slične eksperimente su tada radili i Amerikanci.
Problem je takođe trošenje cevi jer bi takvo oruđe bilo izuzetno balistički "opterećeno".
E sad, pošto je najdalji zabeleženi pogodak u brodskoj artiljeriji WW2 negde manje od 28km (nemački top 283mm sa Sch. i Gn. protiv Engleza), doduše bez radara, teško se može očekivati precizno gađanje na preko 40km, čak i uz radarsko upravljanje vatrom, što znači da je verovatnoća da se pogodi bilo šta manje od prostornog kopnenog cilja 1kmX1km 0,0...nešto. A tek ako uračunamo kretanje broda-gađača na talasima, pa kretanje broda-cilja, pa vetar, kišu, odstupanja u pogonskom punjenju... vrlo mršavo!

Zbog svega navedenog, na papiru veličanstveni brodovi pr.82, sa svojom izuzetnom artiljerijom nisu nikada dovršeni. "Staljinova čeda" otkazana su na ranoj etapi gradnje odmah posle Staljinove smrti.
Logged
MOTORISTA
Počasni global moderator
kapetan bojnog broda
*
Offline Offline

Gender: Male
Posts: 62 007



« Reply #8 on: August 04, 2011, 10:43:09 pm »

Presek.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]

Šema oklopne zaštite.

[ Attachment: You are not allowed to view attachments ]


* 82_draw4.gif (72.34 KB, 1200x1200 - viewed 115 times.)

* 82_draw6.gif (49.42 KB, 1700x1000 - viewed 108 times.)
Logged
Pages: [1]   Go Up
  Print  
 
Jump to:  

Powered by MySQL Powered by PHP Powered by SMF 1.1.19 | SMF © 2013, Simple Machines
Simple Audio Video Embedder

SMFAds for Free Forums
Valid XHTML 1.0! Valid CSS!
Page created in 0.022 seconds with 22 queries.