Dešavanja u Avganistanu

[Dreadnought]

Nastavlja se evakuacija


Nakon što su evakuirali oko 114.400 osoba, uključujući i strane državljane i ugrožene Avganistance - u operaciji koja je počela dan pre nego što su Kabul zauzeli talibani 15. avgusta, SAD i savezničke snage trebalo bi da okončaju svoje povlačenje do utorka, kako bi ispoštovali rok dogovoren s islamističkim militantima.

Tokom vikenda, broj američkih vojnika na aerodromu je pao ispod 4000, s naporima za što bržim odlaskom nakon što je bombaški napad Islamske države u četvrtak usmrtio desetine avganistanskih civila i 13 američkih vojnika.

Ipak, desetine hiljada očajnih Avganistanaca suočavaju se s tim da će biti ostavljeni. Dva američka zvaničnika rekla su Rojtersu da će se evakuacije nastaviti u ponedeljak, a prioritet će biti osobe koje su u ekstremnom riziku.



Mas: Ključno ukljuciti Rusiju i Kinu u pregovore

Nemački minstar spoljnih poslova Hajko Mas istakao je danas tokom posete Uzbekistanu da se o avganistanskoj krizi, pored ostalih, mora razgovarati i sa Rusijom i Kinom.

Prema njegovim rečima, "svi važni međunarodni igrači moraju da budu deo pregovaračkog kruga o tom pitanju", a uključivanje Rusije i Kine biće "ključno", prenosi Tass.


izvor

[Dreadnought]

Novi bilans američkog napada: 12


Broj poginulih u američkom napadu dronom na vozilo terorističke grupe ISIS-K u stambenoj četvrti u Kabulu porastao je na 12, javlja danas Al Džazira.

Prethodno su svetski mediji javili da je u napadu i nedelju poginulo devet članova jedne porodice, uključujući šestoro dece, od kojih je najmladja dvogodišnja devojčica.


Još oko 300 američkih državljana u Avganistanu

Sjedinjene Američke Države imaju kapacitet da evakuišu još oko 300 preostalih američkih državljana u Avganistanu, saopstila je danas administracija predsednika Džoa Bajdena.

Američki državni sekretar Antoni Blinken rekao je da je ovo "najopasnije vreme u već opasnoj misiji", piše AP.


izvor

[Dreadnought]

US defenses intercept five rockets targeting Kabul airport – reports

[Dreadnought]

Rano je skidati oznaku terorističke organizacije sa talibana


Prerano je govoriti o skidanju statusa terorističke organizacije sa pokreta "Taliban", smatra portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Prvo treba videti koji će biti prvi koraci talibana na čelo Avganistana pa onda izvlačiti zaključke, rekao je Peskov.

U vezi s tim, Peskov je primetio da još uvek nije formirano novo rukovodstvo Avganistana niti je završena evakuacija stranaca i Avganistanaca koji su radili sa njima.

"U toku je opasan proces, povezan sa boravkom terorističkih grupa i elemenata na teritoriji Avganistana", rekao je Peskov.


izvor

[Dreadnought]

Talibani sutra preuzimaju kontrolu nad aerodromom u Kabulu


Pokret "Taliban" (organizacija zabranjena u Rusiji) preuzeće kontrolu nad aerodromom u Kabulu 31. avgusta, javlja "Al Arabija".

"Pokret će u utorak, nakon što se američka vojska povuče, preuzeti u potpunosti kontrolu nad aerodromom u Kabulu", javlja televizija, pozivajući se na izvor među talibanima.

Prema rečima izvora, u ovom trenutku se vode konsultacije sa Turskom i Katarom o tehničkoj pomoći kako bi se obezbedilo funkcionisanje aerodroma, ali sporazum za sada nije postignut.

izvor

[Dreadnought]

Mediji: DAEŠ preuzeo odgovornost za napad na aerodrom u Kabulu


Organizacija DAEŠ (zabranjena u Rusiji) preuzela je odgovornost za raketni napad na aerodrom u Kabulu u ponedeljak, javila je agencija Rojters pozivajući se na saopštenje terorističke grupe.

Agencija navodi da su teroristi ispalili ukupno šest raketa.

O napadu se saznalo ujutru. Mediji su javljali da je američki sistem za protivraketnu odbranu uspeo da presretne pet raketa. Jedna od njih je, prema navodima Al Džazire, pogodila aerodrom.

Prošlog četvrtka su kontrolni punkt vazdušne luke pogodile dve snažne eksplozije, ubivši 13 američkih vojnika i oko 200 Avganistanaca. Odgovornost za incident preuzela je teroristička organizacija DAEŠ.
 
Posle toga, Amerikanci su vazdušnim napadima ubili, prema njihovom saopštenju, dvojicu vođa DAEŠ-a, a u nedelju napali teritoriju u blizini aerodroma, tvrdeći da su meta bili bombaši-samoubice. Prema izveštajima medija, u ovom napadu poginulo je 12 osoba, uključujući nekoliko dece.

Konačno povlačenje američkih snaga iz Avganistana planirano je za 31. avgust, a očekuje se da će aerodrom preći pod kontrolu talibana (teroristička organizacija zabranjena u Rusiji).

Pokret Taliban je polovinom avgusta u svetlu povlačenja kontingenta Sjedinjenih Američkih Država pokrenuo ofanzivu i zauzeo sve veće gradove, objavivši kraj dvadesetogodišnjeg rata. Trenutno se rešava pitanje mehanizma upravljanja državom.

izvor

[Dreadnought]

Rockets Fired At Kabul Airport

[Dreadnought]

Talibani uhapsili sveštenika


Talibani su uhapsili uticajnog avganistanskog sveštenika Maulvija Mohamada Sardara Zadrana, koji je bio savetnik svrgnutog predsednika Ašrafa Ganija.

Sardar Zadran je bio bivši čelnik afganistanskog nacionalnog saveta verskih učitelja, najveće verske organizacije u zemlji, preneo je BBC.

Njegov sin je rekao da su ga talibani zarobili u provinciji Kost. Objavljena je fotografija na kojoj se vidi kako Sardar Zadran ima vezane oči i sedi. Ovaj sveštenik ima veliki broj sledbenika i navodi se da je pozvao na pobunu protiv talibana.


izvor

[Dreadnought]

'We proceeded from a real, objective picture' – Russian envoy on country's presence in Afghanistan

Despite the Taliban takeover, the Russian diplomatic mission in Kabul is one of the few that decided to remain in the country. RT hears from ambassador Dmitry Zhirnov on the current situation following the unrest of the last week.

[Dreadnought]

Julian Assange on Afghan war in a 2011 video


“The goal is an endless war, not a successful war”

Wikileaks founder Julian Assange claimed the goal behind the Afghan war is to wash money out of the tax bases of the US and Europe in a 2011 video that has recently gone viral.

[Kubovac]

Ako još ima "nedoumica" oko toga da li će Talibani znati da pilotiraju sa UH-60 Black Hawk. Eto...nije im dugo trebalo... 

https://twitter.com/i/status/1432338369615388674

[MOTORISTA]

Kobni Trampov sporazum sa talibanima pokrenuo kolaps u Avganistanu
Jutarnji list 30.08.2021.

Bivši američki predsednik Donald Tramp sada žestoko kritikuje Džoa Bajdena zbog haosa u Avganistanu, ali rekonstrukcija njegove privatne politike prema Talibanima razotkriva kako je zapravo došlo do vojne, političke, socijalne i humanitarne katastrofe. Greška je pak predsednika Bajdena politika kontinuiteta tj. poštovanje Trampovih dogovora.

Ključni je stoga problem prema mišljenju Kori Šejk eksperta za spoljnu politiku koja je radila za američki National Security Council i State Department u administraciji Džordža Buša, u tome što su ključne odluke u Avganistanu praktično donesene bez konsultacija sa Kongresom; sprovođena je volja dva predsednika; Trampa pa sad Bajdena. Pri tome treba voditi računa kako su pojedini delovi dogovora s Talibanima toliko kontroverzni da su male šanse kako bi tako nešto moglo proći kroz Kongres, najvažnije političko telo američkog demokratskog sistema, piše hrvatski "Jutarnji list".

Donosimo ključne elemente bizarnog dogovora Trampa s talibanima koje je Bajden slepo sledio. Taj sporazum svojevremeno su slavile međunarodne institucije kao istorijski mirovni sporazum.

S obzirom na to da se Tramp zalagao za napuštanje Avganistana još u 2011. godini bilo je potpuno očekivano da će po dolasku u Belu kuću krenuti u realizaciju te političke ideje. Nije uživao podršku Pentagona za brzi izlazak te je nestrpljivo tražio dogovor s drugom stranom u sukobu, a za sebe je, naravno, mislio da je rođeni mirotvorac. Nije problem u tome što je Tramp svoju administraciju okrenuo prema pokušaju diplomatskog dogovora, nego u tome što se taj dogovor trebao sklopiti s terorističkom organizacijom. Time se svetska sila, koja je pretendirala da štiti svetski poredak, uplela u pregovore na način koji je talibanima dao priliku manipulisati sa najjačim silama na svetu.

Šta je Tramp obećao talibanima

Tramp se dogovorio s Talibanima da koalicijske snage napuste Afganistan za samo 14 meseci te da prekinu vojnu pomoć avganistanskoj vojsci i sigurnosnim snagama. Tramp je čak obećao Talibanima da se više neće mešati u unutrašnja pitanja Avganistana. Da bi stvar bila gora, Trump je na zahtev Talibana naterao Avganistan da oslobodi iz zatvora 5000 Talibana. Prema sporazumu, pušteno je i 1000 talibanskih zarobljenika, ali pak se radilo o omjeru 5:1.

Najšokantnije je to što za američke saveznike u Avganistanu nije u dogovoru s Talibanima osigurao ništa bitno. Talibani su i dalje slobodno mogli da oružano napadaju avganistansku vladu, njena tela, vojsku i policiju. Drugim rečima, dogovor je Talibanima bio zeleno svetlo za nastavak nasilja prema svima drugima osim prema Sjedinjenim državama odnosno koalicijskim snagama. Talibani su stoga nastavili s terorisanjem, pa i ubijanjem, civila, što dogovor Donalda Trumpa nije prepoznavao kao ozbiljno kršenje sporazuma.

Dogovor s Talibanima predvidio je njihovu obavezu sprečavanja Al Kaide i drugih terorističkih organizacija da ugroze sigurnost koalicijskih snaga, ali je nakon bombaškog napada u Kabulu postalo jasno kako je to možda nešto najgluplje što su Sjedinjene države potpisale u svovoj dugoj diplomatskoj istoriji. Zašto bi se od Talibana – koji su u osnovi organizovani kao teroristička organizacija – očekivalo da kontrolišu druge terorističke organizacije te da dođu u poziciju da oni osiguravaju američku sigurnost?

'Vratićemo se'?

Treba dodati kako je Tramp ipak, slaveći sporazum s Talibanima, u jednom trenutku izjavio:

- Ako se dogode loše stvari, vratićemo se nazad sa snagom koju niko nije video.

Bilo bi zanimljivo videti da li bi Trump zaista reagovao kako je obećao da je bio predsednik u trenutku preuzimanja Kabula, ali sada je to nebitno. Predsednik Bajden nije video problem u tome što se dogodilo nešto loše u finalnim danima realizacije "mirovnog sporazuma" s Talibanima, nego je i dalje insistirao na njegovu sprovođenju. Bivši Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mekmaster opisao je dogovor s Talibanima ovim rečima:

- Naš državni sekretar potpisao je ugovor o predaji Talibanima. Ovaj kolaps vezan je za kapitulaciju 2020. godine. Talibani nas nisu pobedili. Mi smo porazili sami sebe.

Potencijalna kandidatkinja za američku ambasadorku Niki Hejli uporedila je dogovor s Talibanima s "ugovorom s đavolom“. U izjavama na CBS-u pomalo je relativizirala svoje izjave, ali ne previše:

- Postoje vreme kada morate pregovarati sa đavolom, ali sa đavolom pregovarate sa pozicija snage. Ne progovarate sa tačke slabosti. Mi doslovno sada nemamo situaciju kakvu bi trebali imati sa talibanima.

Službeno je Republikanski nacionalni komitet slavio Trumpov lični dogovor sa talibanskim vođama kao "istorijski mirovni sporazum", ali se čini da će njegovi detalji nužno moraju pre proći detaljniju političku proveru nego, na primer nuklearni dogovor Obamine administracije s Iranom.

Ko donosi odluke?

S obzirom da i Trump i Biden o povlačenju iz Avganistana u suštini imaju isto mišljenje, u Sjedinjenim državama sve više postaje jasno kako im strateške diplomatske pa i vojne odluke previše zavise o ličnim osobinama predsednika. U Sjedinjenim državama je na primer moguće da predsednik iskoristi ranije odobreno finansiranje za određene svrhe, za nešto treće, ako ta sredstava neće biti iskorištena. Tako je Trump našao novac za izgradnju zida koji je trebao da spriječi ulazak imigranata. Što ako u novoj strategiji fokusa na Kinu predsednik učini nešto što će izazvati daleko veću opasnost nego ono što se zbiva u Avganistanu, a i to učini bez odobrenja Kongresa?

Jedno od najosjetljivijih pitanja današnjice je treba li pravo potpisivanja ugovora sa stranim silama, državama, institucijama ili terorističkim organizacijama ostati u rukama američkog predsednika, ili bi nešto tako važno trebalo proći glasanje u Kongresu? Kakve su šanse da bi u američkom Kongresu bez političke bure prošao dogovor prema kojem Talibani i dalje imaju pravo da ubijaju civile i napadaju avganistanske vlasti? Uz to, kako bi u Kongresu prošao dogovor koji bi mogao omogućiti talibanima da tretiraju žene kao što su ih tretirali dok su ranije bili na vlasti? Kako bi se, ponovimo, pred Kongresom objasnilo da službene avganistanske vlasti, američki saveznici, zapravo nisu zaštićeni sporazumom? Glasovi kritike neposredno nakon potpisivanja sporazuma najviše su dolazili od aktivistkinja koje su se sećale života pod Talibanima.

- Danas je mračan dan, i dok gledam potpisivanje sporazuma, imam loš osećaj kako će to rezltovati povratkom Talibana na vlast a ne mirom - izjavila je proročanski aktivistkinja Zahra Huseini neposredno nakon što su američki specijalni izaslanik Halid i politički šef Talibana mula Abdul Baradar pred američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom kao svedokom potpisali sporazum.

Pregovori u Dohi

Zanimljivo je kako još prilikom potpisivanja talibanski predstavnik nije uopšte govorio o zajedničkoj novoj vlasti u Afganistanu nego je jasno poručio:

- Nadam se da će nakon povlačenja svih stranih sila iz Afganistana pod islamskim režimom avganistanska nacija odahnuti u novom prosperitetnijem životu.

Dodajmo kako je Katar bio domaćin talibanskim vođama još od 2011. te su u toj zemlji vođeni pregovori. Talibani su tamo u 2013. čak otvorili službeni ured, ali su ga zatvorili iste godine zbog razmirica oko zastava. Razgovori su se ubrzali u 2018. godini, ali uz insistiranje militanata da se iz pregovora isključe predstavnici službenih avganistanskih vlasti jer su "američke lutke". Celo vreme pregovora talibani nisu poštovali zahteve da prestanu s nasiljem, ali su pregovori zaustavljani jedino u slučaju smrti američkih vojnika.

U osnovi je dogovor s Talibanima vojno i politički išao na ruku – talibanima. Dobili su kredibilitet jer pregovaraju s najmoćnijom vojnom silom na svetu, a obećano im je da će u prvih 135 dana od potpisivanja Sjedinjene države smanjiti svoje trupe za 8600 vojnika.

Na kraju je, zbog pogrešnih obaveštajnih procena, "mirovni sporazum" rezultovao predajom velikih količina američkog naoružanja, opreme i vozila talibanima te terorom tih verskih ekstremista nad stanovnicima Avganistana.

Izvor: www.blic.rs

[MOTORISTA]

Pentagon još nema odgovor kad će se povući iz Kabula
Tanjug 30.08.2021.

Portparol Pentagona Džon Kirbi odbio je danas da prokomentariše kad će SAD završiti evakuaciju, čiji je kraj zakazan za 31. avgust, niti je rekao da li će Amerika voditi razgovore s talibanima o budućim napadima dronova protiv takozvane Islamske države.

- Predsednik Bajden je bio vrlo jasan kada je rekao da ćemo odgovoriti vrlo snažno ukoliko dođe do terorističkih pretnji, nešto nalik onome što ste videli u prethodnih 24, 36 sati. Ne mislim da nam pomaže da pričamo o tome kako će izgledati kontrateroristički poduhvati i kako ćemo ih izvršiti - izjavio je Kirbi, a preneo BBC.

Kirbi je izjavio da su SAD razgovarale sa talibanskim liderima kako bi se smanjili konflikti i sprečilo nerazumevanja tokom trenutnih operacija. On je odbio da kaže koliko je kapija na kabulskom aerodromu otvoreno, ukoliko je uopšte otvorena ijedna, dodaje BBC.

- Ovo je oduvek bila opasna operacija, a mi smo u posebno opasnim vremenima trentuno - dodao je.

Insistirao je na tome da SAD "imaju kapacitet da obave evakuacije čak i u vreme dok se radi na potpunom povlačenju američkih snaga".

Izvor: www.blic.rs

[MOTORISTA]

SAD bile upozorene na samoubilački napad u Kabulu
Tanjug 30.08.2021.

Američke snage su bile upozorene na neposredan napad sa "velikim brojem žrtava", 24 sata pre samoubilačkog bombaškog napada u blizini aerodroma u Kabulu prošlog četvrtka, javlja BBC pozivajući se na izveštaje medija.

Citirajući poverljive beleške sa sastanka Pentagona, "Politiko" je izvestio da je general Mark Mili, šef Združenog štaba američkih oružanih snaga, rekao komandantima da postoji "ozbiljan" obaveštajni podatak o napadu ogranka takozvane Islamske države, ISIS-K. U izveštaju se dodaje da su američki zvaničnici planirali da zatvore kapiju Ebi na ulazu na aerordom, gde se dogodio samoubilački napad.

Američke snage su držale kapiju otvorenom duže nego što se predviđalo, kako bi dozvolili Britancima da bezbedno evakuišu osoblje iz obližnjeg hotela "Beron", dodao je "Politiko". U napadu je ubijeno više od 170 avganistanskih civila, 13 pripadnika američke vojske, kao i tri britanska državljanina.

Izvor: www.blic.rs

[MOTORISTA]

Do sada evakuisano 122.000 ljudi iz Kabula, očekuje se skoro prebacivanje Avganistanaca za Vašington i Filadelfiju
Tanjug 30.08.2021.

Do danas, oko 122.000 ljudi evakuisano je iz Kabula, uključujući i 5.400 američkih građana.

Na današnjem brifingu Pentagon je saopštio da se očekuje u skorije vreme 17 letova kojima će 3.700 ljudi, uglavnom Avganistanaca, biti prebačeo u Vašington i Filadelfiju, preneo je BBC. Pentagon je dodao da ostaje uveren da će potpuno povlačenje biti završeno do krajnjeg roka 31. avgusta, mada je portparol DŽon Kirbi odbio da kaže da li će biti evakuacija i nakon tog datuma.

Izvor: www.blic.rs